Temeljni ugovor između države i Srpske pravoslavne crkve, ukoliko bude potpisan, mogao bi izazvati nove političke krize, ali i nemire u Crnoj Gori, upozorio je češki istoričar i profesor balkanistike na Fakultetu socijalnih nauka Karlovog univerziteta František Šistek.
On je, gostujući u okviru serijala Matice crnogorske „Śednik četvrtkom“, ocijenio da bi se država sada, umjesto na Temeljni ugovor, trebala fokusirati na socio-ekonomske krize koje će izvjesno da uslijede.
“Crna Gora treba da se bavi rješavanjem kriza koje slijede, a ne Temeljnim ugovorom. Bojim se da će taj dokument, ako bude potpisan, izazvati novu političku krizu, a moguće i nemire” – upozorava Šistek.
Uz konstataciju da se pitanje vjere u ovdašnjoj javnosti povezuje sa pitanjem nacionalnosti, te da je religija kod nas „postala moda“, Šistek ističe kako su događaji 5. septembra prošle godine na Cetinju „obrukali i Crnu Goru i tadašnju vlast“.
“Sramota je da vlast napada sopstvenu prijestonicu. Bio sam zaprepašćen time. Evropljani su se smijali onom spuštanju sa helikopterima” – ispričao je Šistek.
On je u tom kontekstu ocijenio i kako će, prethodna 42. crnogorska vlada, ostati upamćena kao „bizarna epizoda u istoriji Crne Gore“.
“Plan te Vlade je bio da se promjeni sve što se promijeniti može, da se Crna Gora uruši iznutra i uvuče u Vućićeve i Putinove planove” – naveo je Šistek.
Kada je riječ o regionalnoj inicijativi „Otvoreni Balkan“, Šistek kaže da je to „pogrešna ideja i pogrešna priča, jer povezuje ideološki različite države“. Kao jedan od rijetkih montenegrista u svijetu, ističe da je proces uspostavljanja crnogorskog jezika ostao nezavršen i da je to odgovornost državnih vlasti.
“Državna vlast po pitanju crnogorskog jezika nije uradila koliko je trebala. Jedan dio Crnogoraca je uvjeren da je crnogorski govor stvar provincijalizma. Taj proces je još u nekoj fazi koja nija završena, ali je situacija svakako bolja. Danas imate Fakultet za crnogorski jezik” – kaže Šistek.
Češki istoričar ističe i kako su crkveno pitanje u Crnoj Gori propustile da riješe, prvo komunističke, a onda i državotvorne vlasti nakon ponovnog uspostavljanja crnogorske nezavisnosti.
“Pitanje crkve je trebalo rješavati još u vrijeme socijalizma, ali komunisti nijesu željeli time da se bave. To je trebalo rješavati i nakon referenduma 2006. godine, ali je i ta prilika propuštena. Pitanje identiteta je ostalo nebitno, na tome se nije radilo” – smatra Šistek.
Navodi kako bi se litije koje su obilježile 2020. godinu u Crnoj Gori mogle opisati kao „povratak u srednji vijek“, ali i da je zanimljivo kako je crkva uspjela da pokrene toliki broj ljudi.
“Crkva je zauzela značajan prostor u društvenom životu Crne Gore. Bilo je dosta marginalizovanog stanovništva koje je crkva prihvatila, pomogla im i istovremeno uvećala sopstveni uticaj na sistematičan i dugoročan način” – objašnjava Šistek i konstatuje kako se „interesi crkve i Putinovog režima poklapaju u mnogo čemu“.
On smatra i da je rat u Ukrajini podvukao probleme koje Balkan ima sa Ruskim uticajem.
“Vidi se jasno da je Vučićev režim povezan sa Rusijom i da je Srbija postala trojanski konj ruske politike. Evropa i Amerika su Balkan ostavile na margini i Rusija je to iskoristila. Dugoročno gledano, ja mislim da će se Balkan osloboditi ruskog uticaja, jer je ovo prostor gdje Rusija nema šta da traži” – naveo je Šistek.
Ocijenio je i kako predlog Evropske komisije, da se Ukrajini dodijeli status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, predstavlja moralnu podršku toj zemlji usljed rata sa kojim se suočava, ali i ukazuje na promjenu rezervisanog stava evropskih lidera prema politici proširenja.
“U Češkoj postoji interes da se Ukrajina primi u EU. Jedan dio evropskih država zaista podržava taj proces. Mislim da se interes za Ukrajinom sada povećao i kod evropskih lidera ” – kaže Šistek.
Odgovarajući na pitanje šta bi mogao biti krajnji cilj ruskog lidera Vladimira Putana, Šistek je naveo kako u politici nema uvijek krajnjih ciljeva.
“Putin igra sa više karata. Moguće da on igra na ponovnu obnovu Sovjetskog saveza ili možda nema nikakav plan” – kazao je Šistek.
On smatra kako će se Evropljani ubrzo zasititi ukrajinskom krizom i fokus prebaciti na socio-ekonomske probleme koji Evropu čekaju ove zime. Upozorava da tu situaciju može iskoristiti desnica.
“Biće teška zima u Evropi. Građani će biti sve više indiferentni prema Ukrajini i biće sve većih pritisaka na vlade. Biće dosta teško i za građane i za vlade” – zaključio je Šistek.
Razgovor je vodila novinarka Tanja Pavićević.
Kompletan snimak Śednika četvrtkom sa Františekom Šistekom nalazi se OVDJE.
