
Foto: Betapohoto/ Miloš Miškov
Beograd se danas, na dan protesta, opisuje kao bure baruta, ali je jednako važno kako će predsjednik Srbije reagovati i danas i sjutra, ocjenjuje Brent Sadler u autorskom tekstu za današnji Gardijan dodajući da je u atmosferi gnijeva zbog nefunkcionalne politike i optužbi za korupciju Aleksandar Vučić pod lupom, kako u Srbiji tako i u inostranstvu.
Sa ulica Beograda postalo je nemoguće ignorisati pukotine u autoritarnoj vlasti predsjednika Aleksandra Vučića. Nakon više od četiri mjeseca uglavnom mirnih protesta koje predvode studenti, frustracija zbog režima dostigla je tačku ključanja, piše autor.
Opisujući kako se Srbija sprema za masovni antivladin protest, dok se hiljade studenata i građana okupljaju kako bi izrazili nezadovoljstvo vlašću Sadler dodaje da mnogi građani opisuju srpsku prijestonicu kao grad “pod opsadom”, dok vlasti sprovode drastične mjere za koje kritičari tvrde da su smišljene kako bi zastrašile ljude i spriječile ih da prisustvuju demonstracijama.
Državna željeznička kompanija, Srbija Voz, iznenada je obustavila sve međugradske vozove, navodeći anonimne prijetnje bombom kao zvaničan razlog. Takođe, izvještava se o otkazivanju međugradskih autobusa ka Beogradu, pa čak i govorka da su traktori i kamioni postavljeni kao barikade na ključnim putevima koji vode u glavni grad, piše autor i dodaje da su te neviđene mjere izazvale kritike, jer mnogi smatraju da vlast faktički zatvara Beograd kako bi ugušila protestni pokret.
Uprkos ovim naporima, konvoji studenata i pristalica iz cijele Srbije pronalaze alternativne načine da stignu u Beograd. Mnoge grupe, nezaplašene taktikom vlasti, krenule su na put danima unaprijed, pješice ili biciklom, odlučne da budu dio onoga što smatraju istorijskim skupom.
Istovremeno, zapadni diplomati pozivaju srpske vlasti da osiguraju mirno održavanje protesta i bezbjednost učesnika, upozoravajući da bi svaki pokušaj gušenja demonstracija mogao da eskalira tenzije na domaćem i međunarodnom planu.
U oštroj suprotnosti sa apelima diplomata za smirivanje situacije, Vučić i njegova vlada današnji protest predstavljaju kao bure baruta koje samo što ne eksplodira. Već danima zvaničnici prijeteći upozoravaju da su sukobi neizbježni, pa čak i sugerišu da bi demonstranti mogli napasti policiju ili pokušati nasilno da upadnu u parlament.
Ovo neprekidno ponavljanje alarmantne retorike vlast koristi kao opravdanje za oštar odgovor, uz masovno prisustvo policije i unaprijed planirane bezbjednosne mjere širom Beograda. Ove akcije ne samo da podižu tenzije, već i šalju jasnu poruku zastrašivanja, predstavljajući demonstrante kao prijetnju nacionalnoj stabilnosti, dok istovremeno jačaju narativ vlasti o kontroli.
Okidač za sve ovo bio je smrtonosno urušavanje betonske nadstrešnice na renoviranoj glavnoj željezničkoj stanici u Novom Sadu, gdje je krajem prošle godine stradalo 15 ljudi, piše Sadler i dodaje da je to pokrenulo masovne proteste širom Srbije, postavši simbol nečeg mnogo dubljeg: sistema u kojem su korupcija, neefikasnost i političko podobništvo duboko ukorijenjeni.
Iako je tvrdnje o raširenoj korupciji često teško u potpunosti dokazati kritičari ukazuju na netransparentne državne ugovore, političko pokroviteljstvo i nedostatak odgovornosti kao zabrinjavajuće pokazatelje. Pravosuđe se smatra kompromitovanim, mediji su pod stalnim napadima, a civilno društvo trpi pritiske. U takvom okruženju, protesti više nisu samo reakcija na pojedinačne probleme – oni predstavljaju očajnički poziv za budućnost oslobođenu stega autokrata i njihovih saveznika, ocjenjuje se.
Neočekivani talas studentskog nezadovoljstva ne odnosi se samo na jedan incident – on odražava duboku frustraciju generacije koja se osjeća napušteno i iznevjereno od strane iste političke elite koja predugo drži vlast. Ono čemu sada svjedočimo jeste do sada neviđeni pokret opozicije novog doba, pojačan kreativnim korišćenjem društvenih mreža koji brzo širi svoj uticaj kroz gradove i sela Srbije, piše Sadler.
Obim i istrajnost ovih protesta znak su da se zemlja nalazi na prekretnici, s Vučićem, nekada smatranim nedodirljivim, koji se sada suočava s istinskim izazovom svojoj vlasti. Ipak, uprkos širokom nezadovoljstvu, Zapad nastavlja da održava odnose sa kontroverznim srpskim liderom pod izgovorom održavanja Srbije na putu ka EU.
I vjerovatno s razlogom, piše Sadler. Koliko god Vučićeva vladavina imala nedostataka, ne postoji jasna ili održiva alternativa ukoliko bi njegova vlast oslabila. Politička opozicija je rascjepkana, često više usredsređena na međusobne sukobe nego na predstavljanje jedinstvene vizije za budućnost.
Ipak, EU nastavlja da sarađuje s Vučićem kao da je pouzdan partner, ignorišući ključne probleme koji bi trebalo da budu alarmantni. Žmuri na njegove bliske veze sa Vladimirom Putinom, sve veći kineski ekonomski uticaj na srpsku infrastrukturu i činjenicu da je srpski energetski gigant NIS i dalje većinski u vlasništvu ruskih interesa, uprkos sankcijama EU.
Ova prividna kontradiktornost u politici EU otvara pitanja o stvarnoj posvećenosti bloka sopstvenim vrijednostima i dugoročnoj strategiji u regionu, naročito kada pragmatični savezi izgleda imaju prednost nad idealima demokratskog upravljanja i geopolitičke stabilnosti.
Sa jedne strane, ponašanje srpske vlasti i mjere blokade projektuju atmosferu nadolazeće krize. Sa druge strane, demonstranti – ohrabreni moralnom podrškom iz inostranstva – ostaju istrajni u svojoj posvećenosti nenasilju.
Dok se na odnos Srbije prema Moskvi može gledati kao na pokušaj uspostavljanja ravnoteže između njenih istorijskih veza sa Rusijom i težnje ka članstvu u EU i NATO, u isto vrijeme postavlja se pitanje koji su stvarni prioriteti vlasti.
Pod Vučićevom vlašću, Srbija svjedoči rastućim autoritarnim tendencijama. Ovakvi potezi samo produbljuju sumnje u njegove dugoročne prioritete i namjere. Ako nas je istorija nečemu naučila, to je da ignorisanje Balkana često dovodi do neočekivanih i dalekosežnih posljedica, zaključuje Sadler.
IZVOR: Beta
U južnim i centralnim predjelima Crne Gore u srijedu će biti promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima i uglavnom suvo, a na sjeveru umjereno do potpuno oblačno, povremeno sa slabom kišom.
Iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju je saopšteno da se sjutra na sjeveru očekuje nešto toplije vrijeme.
Vjetar će biti umjeren do jak sjeverni i sjeveroistočni tokom dana će oslabiti.
Jutarnja temperatura vazduha od jedan do 14, najviša dnevna od šest do 22 stepena.
U susret Svjetskom danu osoba sa autizmom, zgrada JU Centar za dnevni boravak u Prijestonici večeras je osvijetljena plavom bojom.
U znak solidarnosti i podrške za sve osobe koje žive pod sjenkom autizma, zgrada Dnevnog centra je večeras obojena plavom bojom – prepoznatljivim simbolom svih onih koji dijele poremećaje autističnog spektra. Uoči Svjetskog dana osoba sa autizmom, podsjećamo se da u njihovoj puzli života svi možemo biti djelić koji čini cjelinu – objavljeno je na Fejsbuk stranici te Ustanove.
Svjetski dan osoba sa autizmom obilježava se svake godine 2. aprila, a određen je rezolucijom Ujedinjenih nacija od 18. decembra 2007. godine, u cilju širenja svijesti o autizmu, sprečavanju diskriminacije i promovisanju njihove inkluzije u društvo.
Predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik sastao se danas u Moskvi sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom.
Upravo sam imao sastanak sa predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom. Ovo je naš 26. susret – napisao je Dodik na društvenoj mreži Iks, na kojoj je objavio i video susreta s Putinom.
Dodao je da je Rusija veoma važna zemlja za RS, u okviru Savjeta bezbjednosti UN, ističući da je Rusija “uvijek bila objektivna”.
Rusija je garant Dejtonskog mirovnog sporazuma i to je Putin rekao na sastanku. Dodao je da će se Rusija u okviru toga zalagati da se završi i prestane rad međunarodnih institucija, pogotovo lažnog visokog predstavnika, odnosno, kako on kaže, nelegitimnog predstavnika – naveo je Dodik.
Još je rekao da “Putin poznaje detalje i ukupnu situaciju koja se dešava kod nas”, dodavši da se ruski predsjednik “zanima za nešto što običan čovjek kod nas tamo pita. Interesovao se o detaljima, šta radimo i kako radimo”, zaključio je Dodik.
Na zvaničnoj internet stranici Kremlja objavljeno je da su sastanku Putina i Dodika prisustvovali i pomoćnik ruskog predsjednika Јurij Ušakov, ministar za naučno tehnološki razvoj i visoko obrazovanje RS Željko Budimir i šef Predstavništva RS u Rusiji Duško Perović.
Dodik je u Moskvu stigao juče, kada je posjetio spomenik Neznanom junaku i najavio da će ponovo posjetiti Moskvu 9. maja, na Dan pobjede nad fašizmom.
Sud BiH zatražio je 27. marta od Interpola izdavanje crvene potjernice za Dodikom i predsjednikom parlamenta RS Nenadom Stevandićem, zbog sumnje da su počinili krivično djelo “napad na ustavni poredak BiH”.
Ovaj zahtjev je upućen nakon što su obojica napustili BiH, izbjegavajući zakonom propisane procedure granične kontrole, dok je za njima raspisana centralna potjernica u BiH.
Izvor: Beta
Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore je u prethodnih mjesec dana organizovao niz sastanaka sa predstavnicima Stomatološke komore i Ministarstva finansija, a na kojima su razmatrani načini plaćanja stomatoloških usluga i modeli finansiranja u okviru sredstava koje je Ministarstvo finansija opredijelilo za stomatološku zdravstvenu zaštitu u 2025. godini, tvrde iz Fonda reagujući na navode Stomatološke komore Crne Gore, iznijete na današnjoj pres konferenciji za medije, o načinu ostavarivanja stomatološke zdravstvene zaštite crnogorskih osiguranika.
Ističemo da dva ključna zahtjeva koji su dostavljeni od strane Stomatološke komore, a odnose se na novi model finansiranja stomatološke zdravstvene zaštite i uvećanje sredstava za 2025. godinu, zavise od stava Ministarstva finansija. Imajući u vidu ovu činjenicu i u zavisnosti od konačnih odluka koje se odnose na model i način finansiranja stomatološke zdravstvene zaštite, Fond za zdravstveno osiguranje će u najkraćem roku pristupiti njihovoj daljoj implementaciji – stoji u saopštenju dostavljenom medijima.
Jedan od prijedloga koji je zajednički razmatran je, navode oni, i izmjena načina funkcionisanja pripravnosti u okviru stomatološke zdravstvene zaštite na primarnom nivou.
Naglašavaju da pomenuto pitanje može biti unaprijeđeno i kvalitetno riješeno isključivo kroz reformu stomatološke zdravstvene zaštite koja je od strane Ministarstva zdravlja najavljena za početak 2026. godine.
Kako je za rješavanje ključnih zahtjeva Stomatološke komore potrebno sačekati odluke Ministarstva finansija i Ministarstva zdravlja i njihovo uključivanje u cijeli proces, Fond nije predložio ugovore koji bi donijeli realizaciju zahtjeva koji nijesu dovoljno analizirani i do kraja usaglašeni od strane svih relevantnih činilaca u zdravstvenom sistemu. Cilj je, svakako, da se postojeći ugovori unaprijede već tokom 2025. godine, nakon usaglašavanja stavova od strane svih donosilaca odluka – pojašnjavaju iz Fonda za zdravstveno osiguranje.
Zaključno sa današnjim danom, dodaju oni, značajan broj stomatoloških ordinacija je zaključio ugovore sa Fondom za zdravstveno osiguranje Crne Gore i na taj način, kako kažu, pokazao visok stepen odgovornosti prema građanima i veliko razumijevanje napora koje Fond ulaže u pregovorima sa svim zainteresovanim stranama.
Nakon završetka procesa potpisivanja ugovora u narednim danima, Fond će blagovremeno obavijestiti javnost u kojim stomatološkim ordinacijama će osiguranici u narednom periodu moći da ostvaruju prava na stomatološku zdravstvenu zaštitu. Vodeći se željom da našim osiguranicima omogućimo najbolje moguće zdravstvene usluge, a stomatolozima što kvalitetnije uslove za rad, ostajemo otvoreni za svaki vid saradnje sa Stomatološkom komorom i ostalim relevantnim institucijama koje se bave ovom problematikom – zaključuje se u saopštenju.
Izvor: Pobjeda
Samostalna izložba slika crnogorske slikarke iz Budve, Jelene Papović predstavljena je večeras u Kraljevskom pozorištu „Zetski dom“, na Cetinju.
Akademski grafičar i slikar Milovan Radonjić otvorio je izložbu „Pogledaj kroz mene“ izrazivši ponos što mu je ukazano povjerenje da bude dio ovog događaja, i prisjećajući se prvog susreta s umjetnicom, prije tri decenije na Fakultetu likovnih umjetnosti (FLU) na Cetinju.
U njenim radovima trenutak postaje pokret, a pokret postaje ples. Kroz svijet ispunjen simbolikom, refleksijama zarobljenih duša i njihovog oslobođenja, tame i svjetlosti, mitskih bića, svijet u kome jedno pero postaje toliko teško da može da pokrene tu beskrajnu masu čitavih okeana. Svijet gdje nestaje granica između fantazije i realnosti ili svijet onakav kakav stvarno jeste, ako napokon uspijemo da se oslobodimo nametnutih stega i stvarno progledamo – kazao je Radonjić.
Radonjić kaže da je, govoreći o radovima, želio da istakne pokret koji dominira kroz Jelenino stvaralaštvo.
Al nekome, ko je već prije rođenja u pokretu, nekada snažnom, nekada toliko slabim, opreznim, skoro neprimjetnim, objašnjavati pokret. Il vam objašnjavati ogledalo. Vama, koji se bar jednom susrijećete sa njim, ili možda on sa vama. Kao što će neki od vas tokom ove izložbe naići na puno pitanja, dok će drugi možda baš u istoj slici, naći bezbroj odgovora – objasnio je Radonjić.
Izložba slika akademske slikarke iz Budve, rađenih kombinovanom tehnikom, publici će biti dostupna do 5. aprila.
Koalicija državnih tužilaca podigla je danas tužbu protiv Trampove administracije u ime 23 američke savezne države zbog odluke da smanji 11 milijardi dolara federalnih sredstava koja idu za različite projekte javnog zdravlja širom Sjedinjenih Američkih Država.
U tužbi se tvrdi da su rezovi nezakoniti i da ugrožavaju javno zdravlje.
Od suda se traži da odmah zaustavi Trampovu administraciju da ukine novac, koji je Kongres dodijelio tokom pandemije i koji se uglavnom koristio za testiranje novih vakcina i vakcinacija. Novac je takođe išao na programe bolesti zavisnosti i mentalnog zdravlja.
Već je otkazano više od dvije desetine grantova za istraživanje vezano za kovid koje finansiraju Nacionalni instituti za zdravlje. Lokalna i državna odeljenja za javno zdravlje još uvek procenjuju uticaj gubitka sredstava.
Smanjenje ovih sredstava će preokrenuti naš napredak u opioidnoj krizi, baciti naše sisteme mentalnog zdravlja u haos i ostaviti bolnice na cjedilu – rekao je danas jedan od tužilaca.
Zaposleni u američkom Ministarstvu zdravlja počeli su danas da dobijaju obavještenja o otpuštanju, smatra se da će ukupno biti otpušteno 10.000 ljudi.
Federalni zdravstveni zvaničnici saopštili su odluku o smanjenju finansiranja prije nedjelju dana. Portparoli američkog Ministarstva zdravlja rekli su da agencija “više neće trošiti milijarde dolara poreskih obveznika reagujući na nepostojeću pandemiju od prije mnogo godina”.
Izvor: Beta