Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u prošloj godini je iznosila je 1,84 hiljade eura, pokazali su podaci Monstata.

Statističari su kazali da je prosječna cijena kvadrata stana u novogradnji u Podgorici iznosila 1,81 hiljadu eura, u primorskom regionu 2,03 hiljade eura, u središnjem 945 eura, a u sjevernom regionu 1,3 hiljade eura.

Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u značajnoj mjeri zavisi od učešća stanova koji pripadaju kategoriji solidarne stambene izgradnje.

Ukoliko je učešće ovih stanova veće, prosječna cijena stana u novogradnji će biti značajno niža, odnosno ukoliko je učešće manje, prosječna cijena će biti veća – navodi se u saopštenju.

Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u kategoriji preduzeća u prošloj godini je iznosila 1,85 hiljada eura, dok je u kategoriji solidarna stambena izgradnja iznosila 589 eura.

Iz Monstata su objasnili da se u obračun prosječne cijene kvadratnog metra stana u novogradnji u obzir uzimaju samo stanovi koji su prvi put prodati na tržištu, odnosno za koje je prvi put zaključen kupoprodajni ugovor.

Predmet posmatranja ovog istraživanja nijesu stanovi starog stambenog fonda, niti ostale vrste nepokretnosti – poslovni objekti, zemljište i drugo. Istraživanje ne predstavlja odraz ponude i potražnje novih stanova na tržištu, već cijene obračunate na osnovu zaključenih kupoprodajnih ugovora.

Građani i građanke Cetinja i danas će u 17 sati i 26 minuta blokirati saobraćaj na magistralnom putu Cetinje–Podgorica, u mjestu Kruševo Ždrijelo.

Protest se organizuje u znak podrške neformalnoj grupi studenata “Kamo Śutra?”, koja traži odgovornost nadležnih za januarsku tragediju na Cetinju.

Obezbijeđen je besplatan prevoz. Kombi će biti na raspolaganju u 17.05 sati na autobuskoj stanici.

Globalno zagrijavanje dovodi do povećanja prosječnih temperatura, što uzrokuje smanjenje količine i stabilnosti snijega, kraću zimsku sezonu i pomjeranje granice sniježnih padavina na više nadmorske visine. Kako su planinski sniježni pokrivači važni rezervoari vode koji snabdijevaju rijeke i podzemne vode tokom toplijih mjeseci, ovo ima ozbiljne posljedice i za vodne resurse. U mnogim regionima svijeta, uključujući Alpe, Skandinaviju, Balkansko poluostrvo i Sjevernu Ameriku, bilježe se trendovi smanjenja visine sniježnog pokrivača i ranijeg otapanja snijega. Prećutni prag od 55 do 60 cm sniježnog pokrivača je optimalna visina koja obezbjeđuje da skijaške staze rade u punom kapacitetu i da 95 odsto ski staza bude otvoreno, piše Pobjeda.

Istraživanje koje je urađeno u januaru 2024. godine u naučnom časopisu Nature Climate Change pokazalo je da će, ako prosječna globalna temperatura poraste za dva stepena Celzijusa, oko ½ evropskih skijališta, koja inače čine ½ svih svjetskih skijališta, biti izložena visokom riziku od nedostatka snijega, a u slučaju rasta za tri stepena Celzijusa čak njih 91 odsto. Primjera radi, Alpi se zagrijavaju duplo brže od globalnog prosjeka, pa su već dva stepena Celzijusa topliji nego u predindustrijskom periodu, a sa rastom prosječne globalne temperature od tri stepena Celzijusa biće u potpunosti izloženi riziku od nedostatka snijega. Kako bi se ublažili efekti klimatskih promjena i održala skijaška industrija, mnogi ski centri koriste sisteme vještačkog osnježavanja. Ova tehnologija može u određenoj mjeri da osigura stabilne uslove na stazama i smanji rizik od nepredvidivih vremenskih prilika.

I skijanje u Crnoj Gori je već drugačije. U protekle tri decenije na teritoriji naše države došlo je do rasta prosječne temperature vazduha od 1,1 stepen Celzijusa, pri čemu se najviše zagrijao sjeverni region i to 1,4 stepena Celzijusa. Povećano zagrijavanje izazvao je i tzv. albedo efekat, tj. pojava kada se usljed topljenja snijega smanjuje količina sunčeve energije koja se reflektuje sa bijele površine u atmosferu. Tada se, umjesto snijega, stvara veći broj tamnih mjesta kao što su zelene i vodene površine, koje upijaju veću količinu toplote, usljed čega doprinose topljenju snijega i leda koji su ostali oko njih, što stvara još više tamnih mjesta, čime se proces ponavlja.

Za dalji razvoj zimskog turizma u Crnoj Gori nadležni organi treba da pripreme prostornu analizu meteoroloških podataka, čime će se dobiti sveobuhvatna klimatska slika prostora, gdje će se uzeti u obzir visina sniježnog pokrivača, podaci o prvom i posljednjem snijegu, padavinama, sadržaju vode u snijegu, otapanju, gustini, kao i meteorološkim parametrima kao što su vjetar, temperatura, osunčanost i slično. Na osnovu toga trebalo bi da se procjeni koliki je procenat vjerovatnoće da će u određenim zimskim mjesecima na određenoj nadmorskoj visini i planini biti snijega. Na bazi tako pripremljene stručne analize potrebno je uraditi analizu troškova i koristi koja će pokazati da li je Crnoj Gori i dalje isplativo i gdje da razvija zimski turizam, kao i to na kojim planinama treba da se okrene ka razvoju ljetnjeg turizma, imajući u vidu benefite koje i taj vid turizma u sjevernom regionu može da donese zbog prijatnih temperatura tokom ljetnjih mjeseci.

Ministarstvo turizma je započelo aktivnosti na uspostavljanju sistema vještačkog osnježavanja koje, iako ne može u cjelosti, može djelimično da nadoknadi manjak prirodnog snijega, što bi osiguralo pouzdanu zalihu snijega za dio godine u nekim područjima. Naime, da bi se efikasno zamrzle kapljice vode koje dolaze iz topa, makar minimalna dnevna temperatura treba da bude ispod 0 stepeni Celzijusa. Upravo broj mraznih dana, odnosno dana kada je maksimalna dnevna temperatura ispod 0 stepeni Celzijusa, pokazuje značajan pad na crnogorskim planinama posljednjih godina, što pokazuje koliko su planine ranjive na klimatske promjene. Drugim riječima, i sistemi za vještačko osnježavanje su podložni vremenskim prilikama, pa se često dešava da topovi ne rade kada su najpotrebniji, a to su dani u kojima se bilježe pozitivne temperature vazduha. Kako je za korišćenje topova za vještački snijeg potrebna i niska relativna vlažnost vazduha, njihovo korišćenje biće limitirano i daljim rastom temperature i sa time povećanja vodene pare u atmosferi. Takođe, sistem vještačkog osnježavanja iziskuje veliku potrošnju energije, ali i vode, jer je za proizvodnju jednog kubnog metra vještačkog snijega potrebno između 200 i 500 litara vode. Tu su i dodatni potencijalni ekološki uticaji u vidu promjene lokalne hidrologije i povećanog pritiska na vodne resurse.

S obzirom na globalno zagrijavanje, visoke zimske temperature vazduha mogu učiniti skijanje na određenim skijalištima nemogućim, čak i uz vještačko osnježavanje, čineći skijanje luksuzom. U narednih nekoliko decenija, jedna prosječna skijaška sezona mogla bi trajati od januara do marta, a ispod 1.500 m mogla bi biti sasvim ugrožena. Takvih godina već povremeno imamo i nazivamo ih ekstremima. U svjetlu neizbježnih posljedica globalnog zagrijavanja, dugoročno je neophodno raditi na održivim rješenjima i prilagođavanju zimskih destinacija novim klimatskim uslovima, što može osigurati da određeni vid zimskog turizma Crne Gore ostane živ i dostupan budućim generacijama, umjesto da postane samo blijeda sjenka prošlosti.

Izvor: Pobjeda

Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa saopštila je da će „eliminisati“ više od 90 odsto ugovora o stranoj pomoći Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), i 60 milijardi dolara ukupne američke pomoći širom svijeta.

U saopštenju je u konkretnim brojkama izražena odluka nove administracije o eliminisanju najvećeg dijela američke razvojne i humanitarne pomoći inostranstvu.

Objavljeni rezovi pokazuju da će ostati vrlo malo projekata USAID-a.

Trampova administracija iznijela je planove u internom dopisu u koji je imala uvid agencija AP i u podnescima upućenim juče u jednom od saveznih tužbi protiv tih mjera.

Vrhovni sud je intervenisao u tom slučaju kasno u srijedu i privremeno blokirao sudsko naređenje kojim se traži da se do ponoći oslobode više milijardi dolara strane pomoći – piše AP.

Jučerašnji dopisi daju ideju o razmjeri u kojoj nova administracije SAD smanjuje inostranu razvojnu pomoć i odstupa od više decenija politike SAD da strana pomoć pomaže američkim interesima time što stabilizuje druge zemlje i ekonomije i gradi saveze.

U dopisu se kaže da se raščišćava traćenje novca i da se planiraju dodatne izmjene oko toga kako će USAID i Stejt department pružati stranu pomoć na način da „mudro koristi dolare poreskih obveznika i unapredi američke interese“.

Kako se kaže u jednom sudskom dokumentu državni sekretar SAD Marko Rubio, od koga zavisi USAID, je poslije razmatranja programa od strane njegovih službi, odlučio potpuno da ukine gotovo 5.800 programa finansiranja koje je u svijetu odobrila agencija, i da zadrži nešto malo više od 500.

Pored toga oko 4.100 programa finasiranja Stejt departmenta poništeno je, a oko 2.700 je zadržano, precizirala je Trampova administracija.

Presjednik Donald Tramp i njegov saveznik Ilon Mask, zadužen za Odelenje za državnu efikasnost, udarili su na stranu pomoć jače i brže nego na gotovo bilo koju drugu metu u nastojanju da smanje saveznu vladu.

Obojica kažu da projekti USAID-a unapređuju liberalnu agendu i predstavljaju traćenje novca.

Tramp je 20. januara na dan stupanja na dužnost naredio 90-odnevno zamrzavanje strane pomoći i reviziju tih programa da se odluči koji zaslužuju da se nastave.

Zamrzavanje strane pomoći zaustavilo je hiljade programa koje SAD finansiraju u inostranstvu, a Maskovo Odelenje za vladinu efikasnost je sa posla povuklo većinu zaposlenih u USAD-u otkazima ili prinudnim odmorima.

Izvor: Agencije

Iskustvo crnogorskih studenata koji zahvaljujući programu Work and Travel po tri mjeseca ljeti rade u Sjedinjenim Američkim Državama je velika škola i nešto što ostaje duže od zarađenog novca. David Knežević iz jedne od posredničkih agencija objašnjava da je važno da studenti u kontinuitetu polažu ispite i ne prave pauze u studiranju kako bi lakše dobili vizu.

Svake godine naši studenti odlaze u Sjedinjene Američke Države, uglavnom da dožive novo iskustvo preko okeana, ali i da zarade. Mogu da apliciraju svi bez obzira na državljanstvo, kao i naši studenti koji studiraju van Crne Gore. O uslovima prijave za program Work and Travel govori David Knežević iz jedne od posredničkih agencija.

Jako je bitno da studenti u kontinuitetu polažu ispite i da ne prave pauze u studiranju, zbog toga što u tom slučaju ambasada prepoznaje da su to dobri kandidati i odobre vizu za putovanje iz ovog programa – kazao je on.

 Ističe da je fokus na nematerijalnim stvarima i na nematerijalnom boljitku od programa. 

Jer mi to zagovaramo na način da su mnogo bitniji elementi studentima nego cifra koju će oni zaraditi. Sav novac koji se zaradi može lako da se potroši, ali iskustvo koje se stekne je nešto što traje – kazao je Knežević.

Zbog iskustva koje želi da osjeti, aplicirala je studentkinja druge godine kotorskog Fakulteta za turizam i ugostiteljstvo, Staša Bjelanović.

Iskreno osjećam uzbuđenje, nadam se pozitivnim iskustvima. Znam da će biti prepreka sigurno, ali odlučna sam da sigurno uđem u tu priču i da prevaziđem sve što je neophodno. Imam dosta podrške od studenata, od drugara, roditelja, tako da se nadam najboljem, što bi se reklo – kazala je ona.

Da se iskustvo boravka i rada u USA isplati u svim pravcima, kaže studentkinja master studija sa Likovne na akademije na Cetinju Milva Milić.

Ja sam upoznala dosta ljudi koji su iz raznih krajeva svijeta i mislim da je to stvarno nešto što može da doprinese samom razvoju nas kao ličnosti. Moja preporuka je da se niko ne plaši, da je to samo par mjeseci i da je stvarno iskustvo koje može da nas promijeni i da nas oplemeni i da nas nauči nekim predivnim novim stvarima – kazala je Milović.

Program Work and Travel traje tri mjeseca, što je za mjesec manje od zemalja u okruženju, pa se u agencijama nadaju da će univerziteti u Crnoj Gori vratiti pravilnik da se ispiti polože ranije, kako bi naši studenti ranije odlazili u Sjedinjene Države.

Apliciranje košta oko 2.000 eura, banke daju povoljne uslove za vraćanje kredita, pa se rate gotovo i ne osjete, spram iskustva sa kojima se studenti vrate u domovinu.

Izvor: RTCG

Džin Hekman (95), legendarni holivudski glumac koji je igrao kultne uloge u filmovima “Francuska veza” za koju je dobio Oskara, “Supermen”, “Misisipi u plamenu” i brojne druge, pronađen je mrtav u svom domu u Santa Feu.

Pored njega je pronađena mrtva i njegova suruga Betsi Arakava, poznata pijanistkinja i njihov pas.

Nije saopšten uzrok smrti supružnika i njihovog kućnog ljubimca. Džin Hekman i Betsi Arakava su bili u braku od 1991. godine, a prema pisanju “The Sun” sumnja se na samoubistvo.