Svijet
Godišnjica rata u Ukrajini; Kina objavila mirovni plan; UN Rusiji: Hitno se povucite
Godinu dana je od početka rata u Ukrajini. Rusija pojačava napade duž cijele linije fronta na istoku zemlje. Najteže je i dalje oko Bahmuta i Ugledara. Kijev je saopštio da je cilj Moskve da iscrpi ukrajinske snage. Kina je spremila mirovni plan koji će predstaviti predsjednik Si Đinping. UNHCR je saopštio da je dosad na
Foto: AP
Godinu dana je od početka rata u Ukrajini. Rusija pojačava napade duž cijele linije fronta na istoku zemlje. Najteže je i dalje oko Bahmuta i Ugledara. Kijev je saopštio da je cilj Moskve da iscrpi ukrajinske snage. Kina je spremila mirovni plan koji će predstaviti predsjednik Si Đinping. UNHCR je saopštio da je dosad na obje strane poginulo najmanje 8.006 civila.
Rusija pojačava napade duž cijele linije fronta na istoku Ukrajine. Ruska vojska je granatirala mjesta u Hersonskoj i Zaporoškoj oblasti, a ukrajinske snage gađale su Donjeck i Gorlovku. Najteže je i dalje oko Bahmuta i Ugledara.
Kijev je saopštio da Rusija pojačava napade na frontu sa namjerom da iscrpi ukrajinske snage.
Šef Vagnera: Osvojili smo selo kod Bahmuta
Zloglasna ruska plaćenička grupa Vagner objavila je da ima „potpunu kontrolu“ nad ukrajinskim selom Berkivka, koje se nalazi sjeverozapadno od grada Bahmuta, grada koji Rusi očajnički pokušavaju da zauzmu od prošlog jula.
Informaciju o navodnom padu Berkivke objavio je na svom Telegram kanalu Jevgenij Prigožin, osnivač Vagnera i blizak saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina. Informacije o padu Berkivke nijesu nezavisno potvrđene.
UN Rusiji: Hitno se povucite
UN su izglasale rezoluciju kojom pozivaju Rusiju da se povuče iz Ukrajine.
S druge strane, predsjednik Rusije Vladimir Putin rekao je da će Rusija rasporediti svoju novu interkontinentalnu balističku raketu “sarmat”, nazvanu “satana 2”, kao i da će uvesti u arsenal hipersonične rakete i nove nuklearne podmornice.
UNHCR: Poginulo najmanje 8.006 civila, raseljeno 14 miliona ljudi
Prema podacima koje je objavio Visoki komesarijat Organizacije Ujedinjenih nacija za ljudska prava (UNHCR) tokom godinu dana sukoba, na obje strane poginulo je najmanje 8.006 civila, a ranjeno je više od 13.287.
Navode i da je zbog rata raseljeno 14 miliona ljudi, a da je potrebno obezbijediti humanitarnu pomoć za skoro 18 miliona ljudi.
Prema navodima UNHCR-a oko 7,7 miliona izbjeglica iz Ukrajine, koja broji 44 miliona stanovnika raseljeno je u zemlje širom Evrope.
Der Spiegel: Kina bi Rusiju mogla snabdijeti kamikaza dronovima
Prema informacijama do kojih je došao njemački Der Spiegel, ruska vojska razgovara o masovnoj proizvodnji kamikaza dronova za Rusiju s kineskim proizvođačima dronova.
Kineski proizvođač dronova Xi’an Bingo Intelligent Aviation Technology navodno je pristao da proizvede i testira 100 prototipa dronova ZT-180 prije nego što ih isporuči Rusiji do aprila 2023.
Zelenski: Ovo će biti godina naše pobjede
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski se na godišnjicu ruske invazije javio na svom Telegram kanalu te napisao: “24. februara, milioni nas su donijeli odluku. Ne bijela zastava, nego plavo-žuta. Ne bijeg, nego suočavanje s neprijateljem. Otpor i borba”.
Bila je to godina bila, tuge, vjere i jedinstva. A ovo je godina naše nepobjedivosti. Mi znamo da će ovo biti godina naše pobjede – objavio je Zelenski.
U ratu su poginule desetine hiljada ukrajinskih civila i vojnika s obje strane, a milioni su prisiljeni na izbjeglištvo, otkako je prije godinu dana ruski predsjednik Vladimir Putin naredio invaziju na Ukrajinu, koju on naziva “specijalnom vojnom operacijom” oslobađanja susjedne zemlje od ekstremista.
Generalna skupština UN-a velikom većinom osudila rusku agresiju na Ukrajinu
Na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija usvojena je rezolucija o Ukrajini – godinu dana od početka ruske invazije na Ukrajinu.
Na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija usvojena je rezolucija o Ukrajini – godinu dana od početka ruske invazije na Ukrajinu. Za rezoluciju je glasala 141 zemlja, dok su 32 bile suzdržane.
Protiv rezolucije je glasalo sedam zemalja među kojima je Rusija, Bjelorusija, Kina te Sjeverna Koreja.
Zemlje zapadnog Balkana uključujući Srbiju, Crnu Goru i BiH glasali su za usvajanja rezolucije.
Kina objavila mirovni plan, poziva Rusiju i Ukrajinu na pregovore
Kina je pozvala na obnovu mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine kako bi se rat okončao. Na stranicama ministarstva vanjskih poslova objavili su dokument koji sadrži 12 tačaka. U prvoj tački poziva sve uključene strane da poštuju suverenitet svih nacija.
Poziva svijet da “napusti mentalitet Hladnog rata” okončavanjem “svih unlateralnih sankcija koje nije odobrio Savjet bezbjednosti UN-a”. Podsjetimo, niz zemalja uveo je sankcije Rusiji, državi koja je započela rat u Ukrajini.
Kina poziva na prekid neprijateljstava putem dijaloga i pregovora, dodajući kako Peking planira da “odigra konstruktivnu ulogu”. Kina traži i rješavanja humanitarne krize nastale zbog rata, zaštitu civila i ratnih zarobljenika te sigurnost nuklearnih elektrana.
Australija šalje dronove Ukrajini
Australijska vlada saopštila je jutros da će poslati još dronova Ukrajini kako bi joj pomogla u borbi protiv Rusije te je nametnula nove ciljane finansijske sankcije protiv 90 ruskih pojedinaca i 40 subjekata, na godišnjicu ruskog napada na Ukrajinu.
Na spisku osoba pod sankcijama su ruski ministri energetike, prirodnih resursa i industrije te koncern Kalašnjikov, proizvođač aviona Tupoljev i proizvođač podmornica Admirality Shipyards.
Amerika na godišnjicu rata: Šaljemo oružje Ukrajini vrijedno 2 milijarde dolara
Sjedinjene Države najavile su da će Ukrajini poslati novi paket vojne pomoći u vrijednosti od 2 milijarde dolara, rekao je savjetnik Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost Džejk Sallivan.
Nastavićemo da pratiimo što je potrebno i pobrinuti se da to i osiguramo tako da Ukrajina dobije što joj je potrebno za uspjeh na ratištu – rekao je Sallivan na događaju koji je organizovao CNN.
Bajden na godišnjicu rata: Putin je mislio da će brzo zauzeti Kijev, a onda je upoznao hrabrost Ukrajinaca
Na godišnjicu početka ruskog napada na Ukrajinu oglasio se i američki predsjednik Džo Bajden.
Prije godinu dana, predsjednik Putin je mislio da će brzo zauzeti Kijev – stoji u objavi na službenom profilu američkog predsjednika.
A onda je upoznao hrabrost Ukrajinaca i željeznu volju nacija širom svijeta – stoji u Bajdenovoj objavi.
Izvor: Agencije
Aktuelnosti
Servisi
U petak sunčano
Do 16 stepeni
U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno sunčano, ponegdje uz slabu do umjerenu oblačnost, a najviša temperatura vazduha iznosiće 16 stepeni.
Na sjeveru, tokom jutra, umjeren do jak mraz, po kotlinama magla ili povećana niska oblačnost, koja se ponegdje može zadržati i tokom prijepodneva.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, sjevernih smjerova, na jugoistoku umjeren do pojačan, povremeno na udare i jak, sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura od minus 11 do pet, a najviša dnevna od dva do 16 stepeni.
Svijet
Preminuo reditelj Dejvid Linč
Neki od najpoznatijih filmova i serija koje je režirao su „Glava za brisanje“, „Čovjek slon“, „Plavi somot“, „Dina“, „Bulevar zvijezda“, „Tvin Piks“ i drugi.
Reditelj Dejvid Linč preminuo je u 79. godini, saopštila je njegova porodica.
„Postoji velika rupa u svijetu sada kada on više nije sa nama. Ali, kako bi on rekao: ‘Držite svoje oko na krofni, a ne na rupi“, napisala je njegova porodica, prenosi „The Guardian“.
Reditelju je dijagnostikovan emfizem, izazvan prekomjernim pušenjem. On je početkom godine izjavio da zbog problema s disanjem nije u stanju da hoda duži period jer brzo ostaje bez vazduha, zbog čega je bio vezan za kuću.
Dejvid Linč poznat je po andergraund i alternativnim filmskim ostvarenjima.
Neki od najpoznatijih filmova i serija koje je režirao su „Glava za brisanje“, „Čovjek slon“, „Plavi somot“, „Dina“, „Bulevar zvijezda“, „Tvin Piks“ i drugi.
Društvo
Ponovo zatražene ostavke Šaranovića i Bečića
To je drugi protest koji je, povodom tragedije na Cetinju, organizovala neformalna grupa studenata “Kamo Śutra?”.
Novi protest, koji je neformalna grupa studenata “Kamo śutra?” organizovala povodom tragedije na Cetinju, večeras je održan ispred zgrade Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) u Podgorici.
Sa protesta je poručeno da je – kraj je izgovora, početak je dogovora. Ponovo su zatražene ostavke ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića. Nakon okupljanja ispred MUP-a organizovana je protestna šetnja do zgrade Vlade. U toku protestne šetnje okupljeni su uzvikivali “Ubice, ubice”, “Ostavke”… Ispred zrade Vlade pozvali su na 13 minuta tišine u čast 13 žrtava sa Cetinja.
Nošeni su transparenti na kojima je pisalo “Studenti protiv nasilja”, “Ministar a ne MNI star”, Ostavka je minimum odgovornosti”, “Crna i napaćena Gora”…
Predstavnica neformalne grupe studenata”Kamo śutra?” izniijela je svije zahtjeve:
– Ostavka ministra unutrašnjih poslova i potpredsjednika za bezbjednost
– ažurniji pristup posedovanju oružja
– reforma policijskih struktura
– povratak građanskog obrazovanja
– (novi zahtjev) poboljšanje institucionalnog pristupa brizi o mentalnom zdravlju
“Ovo je miran i dostojanstven protest i molim vas da se suzdržite od svakog vida nasilja. Naša zemlja je pokazla da nije uradila ništa kako bi zaštitila svoje građane. Niko nije preuzeo odgovornost za tragičan zločin. Prijestonica je zavijena u crno dva puta za dvije godine”, kazali su organizatori protesta.
Oni su saopštili da su odbili poziv premijera Milojka Spajića na sastanak na kojem bi razgovarali o zahtjevima sa protesta održanog 5. januara.
“Odlučili smo daovaj poziv odbijemo jer ne želimo da pregovaramo o zahtjevima. Naši zahtjevi su jasni, pa smo zamolili Vladu da ukoliko budu željeli da ih usvoje – to i javno objave”, naveli su grupe “Kamo śutra?”.
Iz grupe “Kamo śutra?” su istakli da je to miran i dostojanstven protest i zamolili sve građane da se suzdrže od bilo kojeg oblika nasilja – verbalnog, fizičkog, psihičkog.
“Što se takođe odnosi i na riječi/rečenice koje će biti ispisane na transparentima. Hvala vam što smo zajedno u borbi protiv svih oblika nasilja”, naveli su iz grupe “Kamo śutra?”.
Društvo
Raspisan javni poziv za zapošljavanje 815 policajaca
Na javni poziv se mogu javiti svi zainteresovani kandidati koji imaju 30 ili manje godina starosti, dok strarosna granica za one koji su nekada radili u policiji ili su završili pripravnički staž, Program stručnog osoposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem ili su bili volonterski angažovani u policiji, mogu se javiti ukoliko imaju 40 ili manje godina starosti.
Javni poziv za zapošljavanja 815 policajaca, na predlog Ministarstva unutrašnjih poslova, raspisan je danas.
Kako su saopštili iz Ministarstva unutrašnjih poslova, javni poziv traje 20 dana, a posljednji dan za prijavu je 5. februar 2025. godine.
“Ovaj javni poziv dio je odlučne vizije Ministarstva da pojača kapacitete policije, vrati povjerenje i unaprijedi sigurnost svih građana. Ovo je prilika za sve one koji žele da budu dio promjene, koji su spremni da budu prvi stubovi bezbjedosti naše zemlje i koji hoće da zajedno reformišemo i unapirjedimo institucije,“ izjavio je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.
Kako je rekao, policija ne traži radnu snagu, već ljude posvećene svojoj zemlji, ljude spremne da svaki dan služe građanima Crne Gore.
“Imajući u vidu zatečeno teško nasljeđe zbog kojeg veći dio javnosti nije imao povjerenja u policiju, na ovaj način ne rješavamo samo problem kadrovskog deficita u policiji, već osiguravamo da kroz najtransperentniji postupak prijema novih policijskih službenika osiguramo da u službu mogu ući samo pojedinci sa neupitnim ličnim i profesionalnim integritetom, koji će garantovati odbranu države i svih građana od bezakonja i kriminala”, naveo je Šaranović.
Uslovi za prijavljivanje
Na javni poziv se mogu javiti svi zainteresovani kandidati koji imaju 30 ili manje godina starosti, dok strarosna granica za one koji su nekada radili u policiji ili su završili pripravnički staž, Program stručnog osoposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem ili su bili volonterski angažovani u policiji, mogu se javiti ukoliko imaju 40 ili manje godina starosti.
“Na ovaj način želimo da, pored mlađih od 30 godina, pozovemo i bivše nekompromitovane policijske službenike, koji imaju najviše 40 godina starosti, da se prijave na javni poziv, te da kao već obučeni i osoposobljeni za policijske poslove daju doprinos jačanju sektora bezbjednosti”, piše u saopštenju MUP-a.
Kada je u pitanju potreban nivo kvalifikacije obrazovanja, na javni poziv mogu se javiti svi kandidati koji imaju najmanje V, VI ili VII nivo kvalifikacija obrazovanja, bez obzira na fakultet koji su završili.
Takođe, Ministarstvo unutrašnjih poslova obezbijedilo je transparentan i rigorozan proces selekcije kako bi u redove policije ušli samo oni kandidati koji zadovoljavaju najviše standarde.
Testiranja uključuju:
Provjeru psiho-fizičkih sposobnosti.
Detaljne bezbjednosne provjere.
Ocjenjivanje integriteta kroz pisano testiranje, upitnike o imovini i usmene intervjue.
Provjeru znanja i vještina kroz teorijska i praktična testiranja specifična za policijski posao.
Sve detaljne informacije o uslovima i načinu prijave na javni poziv zainteresovani kandidati će moći da dobiju na interent stranici http://www.mup.gov.me ili putem e-mail: javnipoziv.policija@mup.gov.me, kao i putem telefona: 020/870-222; 020/870-333; 020/870-444 u vremenu od 07.00 – 15.00 sati.
Politika
Crna Gora da iskoristi novi zamah politike proširenja
Prema riječima evropske komesarke za proširenje, Marte Kos, pristupanje EU mora biti nacionalni projekat, u koji će biti uključeni svi.
Crna Gora treba da iskoristi zamah politike proširenja, za šta je potreban intenzivan politički dijalog, nastavak reformi i kontinuirana podrška evropskih partnera, ocijenio je predsjednik države Jakov Milatović.
Milatović je, kako je saopšteno iz kabineta predsjednika, sa evropskom komesarkom za proširenje Martom Kos razgovarao o evropskom putu države i aktuelnim izazovima.
On je ocijenio da je posjeta Kos Crnoj Gori, ubrzo nakon stupanja na funkciju u decembru prošle godine, nastavak angažovanog političkog dijaloga na temu evropske integracije Crne Gore i potvrda obostrane posvećenosti politici proširenja EU.
Milatović je istakao da je strateško partnerstvo između EU i Zapadnog Balkana važnije nego ikad.
On je naveo da je Crna Gora najnapredniji kandidat za članstvo i da je primarni vanjskopolitički cilj države da postane 28. država članica Unije do 2028. godine.
„U tom kontekstu, potrebno je da iskoristimo zamah politike proširenja, za šta je potreban intenzivan politički dijalog, nastavak reformi na domaćem planu, kao i kontinuirana podrška naših evropskih partnera“, istakao je Milatović.
Prema njegovim riječima, preduslov za iskorak u integracionom procesu je da domaći politički akteri pokažu istinsku političku volju i posvećenost.
„Te da se prevaziđe ustavna i sa njom povezana parlamentarna kriza u kojoj se naša zemlja trenutno nalazi”, poručio je Milatović.
On je kazao da dijeli zabrinutost EU zbog odluke Skupštine da konstatuje prestanak funkcije sutkinji Ustavnog suda, i da je saglasan sa stanovištem Evropske komisije da treba obezbijediti punu funkcionalnost Ustavnog suda, kao osnovnog zaštitnika vladavine prava i demokratske stabilnosti u zemlji.
Milatović je informisao Kos da je 3. januara raspisan poziv za izbor jednog sudije Ustavnog suda kojeg predlaže predsjednik Crne Gore.
On je, kako je saopšteno, naglasio i potrebu da politički akteri u Skupštini, koja već neko vrijeme ne zasijeda, prevaziđu parlamentarnu krizu.
Milatović je podsjetio da još nije donijet Budžet za ovu godinu i da je rad skupštinskog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu u zastoju, što se može negativno odraziti na realizaciju Reformske agende.
On je ukazao i na važnost rješavanja institucionalnih blokada na lokalnom nivou, posljednji put demonstriranu prilikom formiranja lokalne vlasti u opštini Budva.
Milatović je naglasio potrebu za kontinuiranim prisustvom i bliskom saradnjom s Evropskom komisijom kako bi se uspješno priveli kraju pristupni pregovori države.
On je naveo da očekuje da će se, u što skorijem roku, steći politički uslovi za zatvaranje poglavlja 31 i upoznao Kos da će 27. januara početi bilateralne konsultacije Crne Gore i Hrvatske o rješavanju otvorenih pitanja.
Milatović je ponovio da Crna Gora ostaje kredibilan NATO partner, posvećen regionalnoj saradnji, i u potpunosti usklađena sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU.
Kos je naglasila da se danas svi slažu da je potrebna snažnija i veća EU.
Ona je, kako je saopšteno, navela da Crna Gora ima realnu šansu da tokom njenog mandata završi pregovore o pristupanju sa Evropskom unijom.
Prema riječima Kos, pristupanje EU mora biti nacionalni projekat, u koji će biti uključeni svi.
„A taj proces je, prije svega, zasnovan na zaslugama. Ja sam u vašem timu i podržaću vas na svakom koraku”, poručila je Kos.
Društvo
Od igara na sreću 33,8 miliona eura, prihod uvećan za 50 odsto
Uprava za igre na sreću
Ukupni prihodi od igara na sreću i nagradnih igara iznosili su prošle godine 33.812.130 eura, što predstavlja rast od 51,27 odsto u poređenju sa 2023. godinom, čime su stoprocentno ostvareni ciljevi Uprave za igre na sreću, Ministarstva finansija i Vlade Crne Gore na planu jačanja državnog budžeta. To se navodi u saopštenju Uprave za igre na sreću.
Ukupni godišnji prihodi po osnovu priređivanja igara na sreću putem interneta i drugih telekomunikacionih sredstava iznose 12.581.648 eura.
„Zabilježen je i porast prihoda od kazinskih igara za 91,19 odsto, čiji je ukupan iznos 5.191.503 eura. Takođe, po osnovu kladioničkih igara prihodovano je 9.634.685 eura, pa je i taj segment naplate uvećan za 7,08 odsto u odnosu na 2023. godinu“, navodi se u saopštenju Uprava za igre na sreću.
U navedenom periodu ostvaren je i rast prihoda od priređivanja igara na sreću u automat klubovima od 26,44 odsto, čime je dostignut iznos od 6.320.924 u prethodnoj godini.
Podsjećaju, da Uprava za igre na sreću je 1. novembra 2024. godine uspostavila jedinstveni informacioni sistem, čijom primjenom je unaprijeđen proces nadzora priređivača igara na sreću i postavljeni temelji za održiv rast i povećanje budžetskih prihoda.
„Implementacija novog informacionog sistema sprovedena u drugoj polovini godine, kao i značajno povećanje prihoda od igara na sreću, predstavljaju jasne pokazatelje uspješnog rada Uprave za igre na sreću u 2024. godini“, navodi se u saopštenju Uprave za igre na sreću.
Uprava će, kako poručuju, nastaviti da snaži saradnju sa nadležnim institucijama u oblasti sprečavanja pranja novca, što će doprinijeti daljem unapređenju kontrolnih mehanizama i efikasnijem praćenju tokova novca.
Izvor: RTCG