Svjetski dan  borbe protiv malignih bolesti obilježava se svake godine 4. februara kao jedinstvena inicijativa za borbu protiv ove globalne epidemije.

Maligne bolesti (poslije kardiovaskularnih bolesti) zauzumaju drugo mjesto po broju obolijevanja i umiranja stanovništva u svijetu i predstavljaju rastući javnozdravstveni problem, na šta ukazuju i procjene Svjetske zdravstvene organizacije i Međunarodne agencije za istraživanje raka za 2020. godinu, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).

Tokom te godine registrovano je oko 10 miliona smrtnih slučajeva od malignih tumora svih lokalizacija, dok je 19,3 miliona osoba oboljelo od nekog oblika raka. Procjenjuje se i da će se 75 odsto svih prijevremenih smrtnih ishoda od raka u svijetu do 2030. godine i dalje registrovati u nerazvijenim i srednje razvijenim zemljama.

Vodeće lokalizacije raka u obolijevanju i umiranju su rak pluća, rak dojke i rak debelog crijeva. Ove tri vrste raka čine zajedno jednu trećinu novooboljelih i umrlih osoba od raka u svijetu. Posmatrano prema polu, rak pluća je najčešće dijagnostikovan rak kod muškaraca (14,3 odsto svih novih slučajeva raka). Zatim slijede rak prostate i rak debelog crijeva. Rak dojke je najčešće dijagnostikovan maligni tumor kod žena (čini 24,5 odsto svih novootkrivenih slučajeva raka) i vodeći je uzrok smrti od raka kod žena. Slijede ga rak pluća, rak debelog crijeva i rak grlića materice.

Svjetski dan borbe protiv malignih bolesti obilježava se 4. februara i ima za cilj pružanje informacija o zastupljenosti malignih bolesti i značaju ujedinjavanja svih učesnika: od pojedinaca, organizacija, zdravstvenih institucija preko kreatora i donosioca zdravstvenih politka, u preduzimanju zajedničkih akcija u procesu prevencije, blagovremenog otkrivanja, liječenja malignih bolesti i pružanju palijativne njege (#Beat Cancer) – naveli sui z IJZ.

Rastući trend obolijevanja od malignih tumora, na globalnom nivou, povezan je sa produženjem očekivanog trajanja života, porastom broja stanovnika uz negativan uticaj poznatih faktora rizika (upotreba duvanskih proizvoda, nepravilna ishrana i visok indeks tjelesne mase, povećana upotreba alkohola, fizička neaktivnost, zagađenost vazduha i dr). Osim toga, oko 13 odsto malignih bolesti u svijetu povezano je sa hroničnim (kancerogenim) infekcijama.

Hepatitis B i C virus povećavaju rizik razvoja raka jetre, HPV raka grlića materice a Helicobacter pylori raka želuca.

U Crnoj Gori je, prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije iz 2020. godine, bilo 3184 novih slučajeva oboljelih od malignih bolesti. Slično kao u ostalim zemljama u razvoju, stanovništvo Crne Gore najčešće obolijeva od raka pluća, raka dojke, raka debelog crijeva, raka mokraćne bešike i raka prostate.

Posmatrano po polu, muškarci najčešće obolijevaju od raka pluća (18,7 odsto), a zatim slijede rak debelog crijeva (11,3 odsto), rak prostate (osam odsto) i rak bešike (6,7 odsto). Žene najčešće obolijevaju od raka dojke (25,6 odsto), raka debelog crijeva (9,3 odsto), raka pluća (8,5 odsto), raka grlića materice (7,6 odsto). Kada je u pitanju starosna dob, maligne bolesti su najučestalije u dobi  od 50 do 64 godine.

Preventivne mjere

Prevencija malignih bolesti je ključna komponenta i najisplativija dugoročna strategija svih programa usmjerenih na smanjenje učestalosti obolijevanja, nastanka invaliditeta i umiranja od malignih bolesti. Procjene pokazuju da se 40 odsto malignih bolesti može izbjeći praktikovanjem zdravih stilova života (Evropski kodeks protiv raka), a jedna trećina malignih bolesti ima bolje ishode liječenja ukoliko se dijagnostikuje u ranoj fazi bolesti i liječenje započne na vrijeme.

U Crnoj Gori su uspostavljena tri organizovana skrining programa. Cilj skrining programa je rano otkrivanje premalignih i malignih promjena što omogućava pravovremeno liječenje i bolje ishode bolesti. Na nacionalnom nivou sprovodi se skrining program raka grlića materice i skrining program raka debelog crijeva, a skrining program raka dojke se sprovodi, za sada, u četiri opštine (Podgorica, Cetinje, Danilovgrad i Kolašin).

Takođe, prošle godine u Crnoj Gori uspostavljen je Program HPV vakcinacije, veoma važna mjera primarne prevencije. Vakcina štiti od devet tipova HPV (humani papiloma virus), među kojima su HPV tipovi 16 i 18, koji su najznačajni faktor rizika za nastanak raka grlića materice.

Karakteristike malignih bolesti

Maligne bolesti se mogu javiti na gotovo svakom organu ili tijelu, a karakteriše ih nekontrolisan rast i razmnožavanje ćelija koje prelaze uobičajene granice, šire se u zdravo tkivo i razaraju ga. Širenjem ćelija putem limfe i krvi stvaraju se metastaze u udaljenim organima. Neoplazma i maligni tumor drugi su uobičajeni nazivi za rak.

Kako smanjiti opterećenje društva malignim bolestima?

• Svakodnevnim praktikovanjem zdravih stilova života i primjenom postojećih strategija prevencije zasnovanih na dokazima oko 30 odsto i 50 odsto karcinoma može biti spriječeno
• Ranim otkrivanjem malignih bolesti (redovni preventivni pregledi i učestvovanjem u skrining programima)
• Odgovarajućim pravovremenim liječenjem i njegom pacijenata koji imaju rak.

Evropski kodeks protiv raka

Na inicijativu Evropske komisije nastao je Evropski kodeks protiv raka i ima za cilj informisanje stanovništva o mjerama koje pojedinci mogu preduzeti za sebe i svoje porodice, pridržavajući se „12 koraka za smanjenje rizika od raka“:

1. Ne pušite. Ne koristite duvan u bilo kojem obliku.
2. Neka vaš dom bude bez duvanskog dima.
3. Održavajte zdravu tjelesnu masu.
4. Budite svakodnevno fizički aktivni. Ograničite vrijeme koje provodite sjedeći.
5. Hranite se zdravo:

• Jedite dosta integralnih žitarica, mahunarki, povrća i voća.
• Ograničite unos visokokalorične hrane (hrane bogate šećerima ili mastima) i izbjegavajte konzumiranje zaslađenih napitaka.
• Izbjegavajte industrijski prerađenu hranu; ograničite unos crvenog mesa i hrane sa puno soli.

• Ako pijete bilo koji alkohol, ograničite količinu. Da bi se spriječila pojava raka, bolje je ne piti alkohol.
• Izbjegavajte pretjerano izlaganje suncu. To naročito važi za djecu. Koristite zaštitna sredstva. Ne koristite solarijume.
• Zaštita na radnom mjestu od materija koje izazivaju rak. Poštujte zdravstvene i bezbjedonosne preporuke.
• Saznajte da li ste izloženi zračenju iz prirodnih izvora radona u vašem domu. Preduzmite mjere da smanjite nivo radona.
• Za žene:

• Dojenje smanjuje majčin rizik za dobijanje raka. Ako ste u mogućnosti, dojite svoju bebu.
• Hormonska supstituciona terapija povećava rizik od nastanka nekih vrsta raka. Koristite hormonsku terapiju u dogovoru sa Vašim doktorom.

1. Uključite svoju djecu u programe vakcinacija za:

• Hepatitis B (za novorođenčad)
• Humani papiloma virus (HPV) (za djevojčice).

1. Učestvujte u organizovanim programima za skrining raka:

• Debelog crijeva (žene i muškarci)
• Dojke (žene)
• Grlića materice (žene).

Tretman malignih bolesti

Pravovremena i tačna dijagnoza maligne bolesti omogućava uspješnije i efikasnije liječenje, koje obično uključuje radioterapiju, hemoterapiju i/ili operaciju. Primarni cilj je izliječiti rak ili značajno produžiti život oboljelih osoba. Veoma značajna je i fizička, psihosocijalna podrška i palijativno zbrinjavanje u terminalnim stadijumima raka čime se značajno unapređuje kvalitet života tim osobama.

Kada se otkriju na vrijeme i liječe u skladu sa najboljom praksom, pojedini tipovi malignih bolesti, kao što su rak dojke, rak grlića materice, oralni karcinom i kolorektalni karcinom, imaju visoku stopu izlječenja.

Palijativno zbrinjavanje je značajan pristup za ublažavanje simptoma maligne bolesti i poboljšanje kvaliteta života pacijentima, kao i njihovim porodicama. Naročito je potreban u uznapredovalim stadijumima maligne bolesti kada su male šanse za izliječenje.