Građani kao saveznici nauke: Ribari i naučnici zajedno u potrazi za skrivenim stanovnicima Jadrana
Foto: UCG
Povodom 65 godina naučnog rada i istraživanja, Institut za biologiju mora (IBM) predstavlja zanimljive aspekte svog djelovanja. Jedan od najvažnijih stubova modernog istraživanja Jadrana postala je upravo „građanska nauka“ (citizen science) – saradnja naučnika, ribara i zaljubljenika u more.
Pored uobičajenih metoda i programa praćenja morskih organizama koje sprovodi osoblje Instituta za biologiju mora, važno je istaći i doprinos lokalnih zajednica kroz građansku nauku (engl. citizen science).
Ovakav način prikupljanja podataka pokazao se posebno vrijednim kada je riječ o ranom otkrivanju stranih (alohtonih) vrsta i evidentiranju rijetkih organizama, za koje je vjerovatnoća susreta tokom redovnog terenskog rada mala.
#PošaljiAjkulu: Najdugotrajniji program saradnje sa građanima
Najdugotrajniji program građanske nauke koji Institut sprovodi odnosi se na ajkule i raže Jadranskog mora. Značajan broj ovih vrsta rijetko se registruje tokom standardnih istraživanja zbog njihove niske brojnosti ili sporadične pojave.
Zahvaljujući crnogorskim ribarima i građanima, kroz program #pošaljiajkulu prikupljen je veliki broj vrijednih nalaza. Upravo na osnovu tih podataka izrađen je popis vrsta hrskavičavih riba u našem dijelu Jadrana, kao i procjena njihove učestalosti u lokalnim ulovima.
Doprinos građana bio je ključan i za evidentiranje prvih nalaza stranih vrsta riba i drugih morskih organizama koji sve češće naseljavaju Jadran.
Zahvaljujući prijavama, zabilježeni su prvi nalazi ribe trube (Fistularia commersonii), napuhača (porodica Tetraodontidae), tamne mramornice (Siganus luridus), ribe-lava (Pterois miles), atlantske smeđe kozice (Penaeus aztecus) i drugih vrsta. Pošto je brojnost novopridošlih vrsta u početku obično veoma mala, njihovo uočavanje tokom naučnih istraživanja može biti otežano, dok je realnije da će ih najprije uloviti ili primijetiti ribari. Isto važi i za danas rijetke vrste, poput hame (Argyrosomus regius), koje su nekada bile znatno brojnije u Jadranu – navodi se u objavi Univertiteta Crne Gore.
Praćenje meduza od 2013. godine
Poseban segment građanske nauke čini praćenje želatinoznih organizama, prije svega meduza, čija se pojava u Mediteranu i Jadranu bilježi sve češće. Institut za biologiju mora još od 2013. godine kontinuirano prikuplja podatke o njihovoj rasprostranjenosti u našim vodama, a naučnicima je dragocjen svaki podatak, bilo da je riječ o masovnoj pojavi ili o samo jednom primjerku.
Građanska nauka omogućava svakome od nas da doprinese boljem razumijevanju i zaštiti morskog ekosistema.
Ukoliko ulovite ili primijetite ajkulu ili ražu, uočite nepoznatu vrstu ribe, ili zabilježite meduzu, fotografišite je (po mogućnosti iz više uglova) i pošaljite fotografiju uz naznaku lokacije i datuma putem društvenih mreža Instituta za biologiju mora ili drugih dostupnih kanala komunikacije.
Izvor: UCG
Obavezno je navođenje izvora, autora i veze (“linka”) na izvorni sadržaj u novinarskom prilogu u kojem se poziva na autorski sadržaj s Cetinjskilist.com.
Veze (“linkovi”) na autorski sadržaj, pripadajući naslovi i eventualno drugi djelovi opreme teksta mogu se slobodno objavljivati ali bez ikakvih izmjena. Nije dopušteno mijenjanje smisla citata izvan konteksta, niti korištenje sadržaja u reinterpretiranom obiku. Ova pravila važe i za prenošenje sadržaja na Facebook i drugim platformama.
Cetinjskilist.com ne preuzima bilo kakvu odgovornost s obzirom na korištenje sadržaja od trećih osoba.
Pogledajte još iz rubrike "Društvo"
