Društvo

Grafiti: Za ili protiv?

.
Grafiti: Za ili protiv?

Cetinje, grad sa bogatom istorijom i kulturnim nasljeđem, posljednjih godina sve više se suočava s problemom neprimjerenih grafita i natpisa na fasadama značajnih objekata.

Primjeri takvog uništavanja javnog prostora mogu se vidjeti na zgradi nekadašnjeg Austrougarskog poslanstva, gdje je danas smješten Fakultet za crnogorski jezik i književnost, kao i na zidu pored rezidencije Predsjednika države.

Iako grafiti mogu predstavljati oblik umjetničkog izražavanja, nasumični natpisi, često ispisani bez ikakvog estetskog ili sadržajnog smisla, doprinose vizuelnom narušavanju grada.

Komunalna policija Prijestonice Cetinje osuđuje čin nelegalnog iscrtavanja grafita na javnim i privatnim površinama, kazao je za Cetinjski list načelnik Marko Andrić.

Ovakvi postupci narušavaju izgled našeg grada i izazivaju dodatne troškove za sanaciju. Apelujemo na građane da prijave ovakve aktivnosti i podsjećamo da zakon predviđa kaznene mjere za nesavjesne pojedince. U saradnji sa nadležnim institucijama preduzećemo sve potrebne korake kako bismo spriječili dalje uništavanje gradske imovine i obezbijedili čist i uredan ambijent za sve sugrađane – kazao je Andrić.

Kako grafiti oblikuju javni prostor – umjetnost, bunt ili vandalizam?

Grafiti se mogu klasifikovati kao literarni i oni koje možemo nazvati umjetničkim djelima, koji imaju sve elemente slikarskog zanata, smatra magistar istorije umjetnosti Mladen Zadrima.

Zajednička osobina im je da su nastali i nastaju u urbanim sredinama i da su najčešće određeni vid bunta, neslaganja, protesta koji se odnosi na politički, umjetnički i sportski život. Nekada su to samo parole, živio ovaj ili onaj, dolje ili gore onaj ili ovaj…nekada su ljubavne poruke, a u posljednje vrijeme te literarne grafite karakteriše to da se pojavljuju u vidu tag-a, potpisa, koje određena skupina ostavlja na javnim površinama. U našoj sredini imaju dominantno političku pozadinu, nažalost mi nemamo uopšte grafita koji bi se mogli nazvati umjetnošću. Ne postoji street art, urbana gerila koja bi „ukrasila“ neki javni prostor – kazao je Zadrima.

Naglašava da nije za atak na javne površine ali podržava ovaj vid umjetnosti jer misli da je iskrena i da nastaje iz realnih pobuda.

Nema blefiranja. Uz dogovor sa autoritetima mislim da se može naći kompromis. Zašto ne bi neke oronule zidove, napuštene fabričke pogone ili „čuveni“ podvožnjak dali uličnim umjetnicima ukoliko ih imamo? Svuda na svijetu oni rade i postoje i recimo u susjednoj Srbiji pregovaraju sa skupštinama stanara kako bi iskoristili neki prostor i što je najbolje, stanari najčešće nemaju ništa protiv. Mislim da bi ta formula mogla funkcionisati i kod nas – zaključuje Zadrima.

Vrijeme je da se ovom problemu pristupi ozbiljno, kako bi Cetinje sačuvalo svoje istorijsko lice i kulturni značaj.

M. Jovanović