
Foto: Služba zaštite i spašavanja Prijestonice Cetinje
Prethodna dva dana smo svjedoci stotina požara koji su izazvani nemarom i neodgovornošću pojedinaca širom Crne Gore, kazali su iz NVO Green Home.
Najugroženija su bila područja oko Danilovgrada, Žabljaka i Gusinja gdje su brojni požari zahvatili velike površine. Prvi proljećni vikend sa lijepim vremenom i mi imamo stotine požara širom Crne Gore, a da niko za to nije odgovarao, čime se šalje poruka da ova država nije sposobna da spriječi uništavanje njenih prirodnih resursa – poručili su iz ove nevledine organizacije.
Dodaju da podržavaju najavu Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera da će predvidjeti u Prijedlogu zakona o zaštiti prirode uvođenje strogih kazni za čišćenje livada paljenjem, jer ovakvi postupci izazivaju ogromnu štetu prirodnom okruženju.
Međutim, želimo ukazati i podsjetiti nadležne da i sada postoje zakonom propisane kaznene mjere koje niko u ovoj državi ne pominje i ne primjenjuje, jer da ih primjenjuje mi ne bismo u jednom vikendu imali na stotine požara van kontrole širom Crne Gore – kazala je izvršna direktora NVO Green Home, Azra Vuković.
Najave novih kaznenih mjera koje će tek biti usvojene u zakonskoj proceduri smanjuju pritisak i odgovornost sa nadležnih za primjenu postojećih zakonskih propisa i skreću pažnju sa postojećih mogućnosti.
Znamo da u Crnoj Gori usvajanje zakona traje i po nekoliko godina, pa će, sve su prilike, i donošenje novog Zakon o zaštiti prirode na kojem se radi već 4 godine još trajati. Za to vrijeme odgovorni za izazivanje požara ne mogu i ne smiju ostati nekažnjeni – saopštili su Iz NVO Green Home.
Pozivali su Direkciju za inspekcijski nadzor Direktorata za zaštitu i spašavanje da u skladu sa svojim nadležnostima intenzivira primjenu kaznenih mjera koje se odnose na paljenje vatre na otvorenom i izazivanje požara.
Član 104, stav 1 Zakona o zaštiti i spašavanju jasno precizira da je „zabranjeno ložiti vatru i ostavljati zapaljene predmete na mjestima na kojima postoji povećana opasnost od izbijanja i širenja požara (u parkovima, putnim pojasevima i na drugim mjestima na kojima postoji sasušena trava, lišće i drugi lako zapaljivi predmeti i materijali).“ Član 119, propisuje da će se „novčanom kaznom u iznosu od 30 eura do 1000 eura kazniti za prekršaj fizičko lice, ako: (…) loži vatru i ostavlja zapaljene predmete na mjestima na kojima postoji povećana opasnost od izbijanja požara…“
Iz ovoga je jasno, kako ističu, da postoji zakonom definisan mehanizam kojim se odgovorni mogu kazniti i kojim se može spriječiti da se vrše ovako ozbiljne devastacije prostora, samo što ih niko ne primjenjuje – naveli su u saopštenju iz NVO.
Imajući sve to na umu, pozivaju nadležne da iskoriste zakonske mogućnosti i kazne neodgovorne građane koji svojim djelovanjem doprinose povećanom riziku od nastanka i širenja požara koji sa sobom mogu donijeti razarajuće posljedice.
U okviru zvanične posjete predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića Bugarskoj, danas je potpisan Memorandum o saradnji između Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore i Bugarskog antarktičkog instituta, saopšteno je iz Kabineta predsjednika.
Ovim Memorandumom, kako su naveli, crnogorski naučnici dobijaju pristup istraživačkim ekspedicijama na Antarktiku, čime se otvara novo poglavlje u međunarodnoj naučnoj saradnji Crne Gore.
Predsjednik Milatović izrazio je zadovoljstvo postignutim memorandumom, ističući da je ovo istorijski trenutak za crnogorsku naučnu zajednicu:
“Ovo partnerstvo omogućava našim istraživačima da postanu dio globalnih naučnih napora u proučavanju klimatskih promjena i ekosistema Antarktika. Crna Gora ovim korakom pokazuje da ima kapaciteta da doprinese međunarodnoj nauci kroz učešće u globalnim istraživačkim projektima”, istakao je predsjednik Milatović.
Potpisivanju ovog Memoranduma prethodila je prva misija crnogorske naučne zajednice na Antarktiku, u kojoj je kao dio bugarske misije Sv. Kliment Ohridski učestvovala dr Vesna Mačić iz Instituta za biologiju mora Kotor.
Njeno učešće u bugarskoj ekspediciji je rezultat incijative predsjednika Milatovića tokom susreta sa predsjednikom Radevim u Podgorici kada je predložio da se naši naučnici priključe njihovim istraživanjima Antarktika.
Predsjednik Milatović je, kako se navodi u saopštenju, prepoznajući značaj crnogorskog učešća u globalnim istraživanjima, inicirao potpisivanje ovog memoranduma kako bi osigurao da crnogorski naučnici i u budućnosti budu dio međunarodnih istraživačkih projekata na Antarktiku.
Memorandum su potpisali direktor Instituta za biologiju mora dr Mirko Đurović, i predsjednik Bugarskog antarktičkog instituta Hristo Pimpirev.
U njemu se definiše više oblasti saradnje, uključujući zajedničke ekspedicije, razmjenu naučnih podataka, obuke i razvoj istraživačkih kapaciteta, kao i razmjenu istraživača i studenata.
Crna Gora time jača svoju naučnu diplomatiju i pozicionira se kao aktivni učesnik u međunarodnim naučnim istraživanjima od globalnog značaja, zaključuje se u saopštenju.
U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila u Mojkovačkoj ulici na Cetinju nije bilo povrijeđenih, saznaje Radio Cetinje.
U nezgodi je učestvovalo jedno vozilo kojim je upravljao A.N. (1990) sa Cetinja. Kako saznajemo, on je izgubio kontrolu nad vozilom i izletio je sa puta. Povrijeđenih nije bilo, a pričinjena je materijalna šteta.
Crnogorski rukometaši, u srijedu, 12. marta, od 18 časova u „Mtel dvorani Morača” dočekuju reprezentaciju Mađarske u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2026 godine.
Dueli u Podgorici i Tatabanji već u nedjelju, vjerovatno će biti odlučujući u borbi za prvo mjesto u kvalifikacionoj grupi za EHF Euro 2026, jer su obje selekcije na startu upisale pobjede protiv Finske i Slovačke – saopštili su iz Rukometnog saveza.
Utakmica u srijedu debi je selektora Didijea Dinara u najvećoj crnogorskoj dvorani, nakon što je vodio “lavove” u pobjedi nad Finskom u „Bemaks areni“.
Prvi trening „lavovi“ će odraditi u dvorani „Verde“ sa početkom u 18 časova.
Na spisku selektora Dinara je 18 igrača, a njih 14 bilo je u sastavu u duelima protiv Finske i Slovačke na startu kvalifikacija, u novembru prošle godine.
Sekretarijat za investicije i održivi razvoj Prijestonice Cetinje završio je radove na rekonstrukciji dijela Ulice Pavla Rovinskog, od Bulevara crnogorskih heroja do Bajove ulice, saopšteno je iz Kancelarije za odnose sa javnošću u kabinetu gradonačelnika Prijestonice Cetinje.
Projekat je obuhvatao radove na asfaltnoj kolovoznoj konstrukciji sa signalizacijom, izgradnju atmosferske kanalizacije umjesto kanala, rekonstrukciju vodovoda, javne rasvjete i telekomunikacionih instalacija. U narednom periodu saobraćajnica će biti hortikulturno uređenja. Dužina ulice iznosi 184 metra, a radove je izveo Indel inženjering d.o.o. Podgorica.
Iz kabineta gradonačelnika saopštili su da nastavljaju sa realizacijom infrastrukturnih projekata, kako su naveli, sa ciljem unapređenja kvaliteta života građana i poboljšanja javne infrastrukture.
Zbog planiranih radova na mreži u srijedu, 12. marta, na Cetinju bez struje će biti potrošači u naseljima i nekim gradskim ulicama, najavili su iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS).
U saopštenju CEDIS -a se navodi da će, u vremenskom intervalu od 8 časova i 30 minuta do 13 časova, bez napajanja električnom energijom, biti ulica X Crnogorske brigade uključujući i naselja S 57 i S 65 kao i dio Ulice Vojvode Boža.
Navedeni radovi se izvode u cilju kvalitetnijeg i sigurnijeg napajanja električnom energijom – saopšteno je iz CEDIS-a.
U slučaju loših vremenskih uslova, kako dodaju, radovi će biti odgođeni.
Teretni brod i naftni tanker sudarili su se u Sjevernom moru uz obalu Jorkšira, kako prenosi Bi-Bi-Si.
Velika spasilačka operacija je u toku kod istočne obale Engleske, a na mjesto događaja su upućeni čamci za spašavanje i vatrogasne ekipe. U akciji je i helikopter obalne straže.
Dva različita izvora upoznata s nesrećom za BBC su izjavila da tanker koji je učestvovao u sudaru gori. Dojava je stigla oko 11 časova po našem vremenu.
Detalji o tome kako je došlo do sudara još nisu jasni.
Izvor: BBC