Hoće li Beograd mijenjati pristup prema Crnoj Gori u zavisnosti od rezultata izbora?

Vanredni parlamentarni izbori u Srbiji mogli bi imati odjeka i van granica te države. Hoće li Beograd mijenjati pristup prema državama u regionu, konkretno Crnoj Gori, i da li to može zavisiti od rezultata izbora? Odgovore na ta pitanja RTCG tražila je od brojnih sagovornika u glavnom gradu Srbije.

Odnosi Beograda i Podgorice u uobičajenim okolnostima česta su tema, a u susret izborima u Srbiji možda i nezaobilazna. Razlog su svi mogući scenariji nakon glasanja 25. oktobra.

„Ukoliko ova vlast ne pobijedi, ostaje potpuna nepoznanica, jer u tom pokretu koji se naziva studentskim imate, i to smo imali prilike da vidimo, vrlo različite struje i uticaje. Koja će struja prevladati, od toga će zavisiti kakva će biti eventualna politika neke druge vlade“, kazao je Vladimir Vuletić, sociolog i profesor na Filozofskom fakultetu.

„Ako opstane ovaj režim, što ja ne očekujem, ta politika će biti podložna dnevno-političkim potrebama Aleksandra Vučića. Ukoliko studenti pobijede, a ja vjerujem da hoće, svakako će morati doći do jedne normalizacije odnosa između Srbije i Crne Gore“, kazao je za RTCG Filip Švarm, glavni urednik nedjeljnika „Vreme“.

Politički analitičar Srđan Barac smatra da Srbija trenutno ima dobre odnose sa Crnom Gorom.

„Republika Srbija ima jako dobre odnose sa Crnom Gorom. Promjena, ukoliko bi sada došlo do nje, nijesam siguran da bi rezultirala boljim odnosima, već bi nas uvela u neku neizvjesnost“, kazao je Barac.

Izvjesno je, međutim, da odnosi dvije države mogu biti bolji. To prepoznaju i građani Srbije, koji različito komentarišu tvrdnje o miješanju njihove države u unutrašnja pitanja Crne Gore.

„Možda se ne miješa direktno, ali indirektno, navijački. To se onda svodi pod veo zaštite nacionalnih manjina i svega ostalog, ali tu se nekada mnogo pretjeruje. Znači, ima miješanja više nego što bi trebalo“, kazao je jedan od anketiranih građana.

Drugi sagovornik ukazuje na veliki broj crnogorskih državljana koji žive u Beogradu.

„Izračunajte koliko ljudi, crnogorskih državljana, živi u Beogradu. Znači da se i oni na neki način miješaju u pitanja Srbije, ne samo na neki način, nego kao glasači, kao bilo šta. Isto tako i u Crnoj Gori ima Srba koji tamo glasaju“, rekao je on.

Jedan od građana kaže da ne vjeruje da se Srbija miješa u dešavanja u Crnoj Gori na način koji bi mogao da je ugrozi.

„Ne vjerujem da se Srbija nešto miješa u to šta se dešava u Crnoj Gori, u nekom kontekstu da to može da ugrozi Crnu Goru“, kazao je on.

Druga sagovornica smatra suprotno.

„Miješaju se oni u svašta. Ne bi trebalo, ipak ste vi nezavisna država“, rekla je ona.

No, i u takvoj državi, ako ima uticaja sa strane, neko drži vrata otvorenim. Zato možemo da pretpostavimo da li su i zbog čega za ishod izbora u Srbiji zainteresovani i pojedini politički akteri iz naše države.

„Mi znamo da sada, doduše kod manjeg broja partija, sa relativno malom podrškom, postoji veza sa Srpskom naprednom strankom. Pretpostavljam da bi se promjenom vlasti u Beogradu onda mijenjao i odnos Beograda sa tim strankama“, kazao je Dušan Vučićević, vanredni profesor Fakulteta političkih nauka.

Barac, međutim, smatra da unutrašnji politički odnosi u Srbiji nemaju direktnu korelaciju sa političkim odnosima u Crnoj Gori.

„Unutrašnji politički odnosi u Republici Srbiji nemaju direktnu korelaciju sa unutrašnjim političkim odnosima u Crnoj Gori. Mislim da postoje, naravno, partije u Crnoj Gori koje rade u interesu srpskog naroda koji živi u Crnoj Gori i mislim da su bliski odnosi sa partijama u Republici Srbiji dobri i uvijek pozitivni za kvalitet odnosa dvije države“, kazao je Barac.

Nakon izbora ostaće otvoreno još nekoliko pitanja, između ostalih i koliko će odnosi sa Crnom Gorom biti među prioritetima nove ili stare vlasti u Beogradu, ali i koliko će evropski put Crne Gore biti važan faktor buduće politike Srbije prema Podgorici.

„Ja mislim da će to biti važan signal za sve zemlje Zapadnog Balkana, a pogotovo za zemlje koje su relativno odmakle na tom putu. Govorim, naravno, i o Albaniji i o Srbiji. Srbija ima problema na svom evropskom putu u posljednjih nekoliko godina, prije svega zbog djelovanja ili nedjelovanja ove vlasti“, kazao je politički konsultant Dušan Milenković.

Izvršna direktorica CESID-a Emilija Orestijević vjeruje da bi eventualna promjena vlasti ili ozbiljnija politička previranja u fokus prije svega stavila unutrašnja pitanja Srbije.

„Ja vjerujem da, ukoliko dođe do promjene vlasti ili do ozbiljnog talasanja, da ćemo mi u suštini na dnevnom redu više imati unutrašnja pitanja. To je nešto što je, u suštini, prioritet i građana, čini mi se, a to pokazuju i istraživanja javnog mnjenja. Kada ih pitate šta je najveći problem, oni neće reći međunarodni odnosi ili odnos prema komšijama, već će reći korupcija, životni standard i tako dalje“, kazala je Orestijević.

A ako bi upravo građani imali odlučujuću ulogu, čini se da bi odnosi mogli biti znatno bolji.

„Mislim da vladajuća stranka ne vodi dobru politiku prema odnosima sa Crnom Gorom“, kazao je jedan od anketiranih građana.

„Ne sviđa mi se što koriste odnose prema Crnoj Gori da bi zataškali neke probleme koji se ovdje javljaju“, rekao je drugi.

Jedan od sagovornika poručuje da među narodima problema nema.

„Među narodom problema nema“, kazao je on.

Drugi smatra da odnosi mogu biti bolji.

„Mogu da budu bolji, jer su u pitanju dva bratska naroda, što je dokazano vjekovima“, rekao je on.

„Mislim da bi trebalo, kao i prije, da budemo najbratskiji što se tiče okruženja“, poručio je još jedan od anketiranih.

Jedno je sigurno – interesi će nastaviti da diktiraju mnogo toga u odnosima između država, ali ne treba zaboraviti ni snagu običnih ljudi. Očigledno je da oštra politička retorika na mnoge od njih uopšte ne utiče.