Foto: Stevo Vasiljević/Pobjeda
U Crnoj Gori je 31. decembra prošle godine, samo tri dana nakon što je završen popis stanovništva, domaćinstava i stanova, bilo registrovano 94.098 stranaca koji su po različitim osnovama zakonito boravili u našoj zemlji.
Kako je rečeno Pobjedi iz sektora zaduženog za odnose s javnošću Ministarstva unutrašnjih poslova, oni nemaju preciznu statistiku za 31. oktobar 2023, referentni datum na koji se odnose svi podaci prikupljeni tokom prošlogodišnjeg popisa, ali i ovi svakako dobro ilustruju odnose snaga i poziciju domicilnog stanovništva u tom periodu. Podaci ukazuju da je tada privremeni boravak imalo 36.655 stranaca, produženi privremeni boravak još 27.630, a stalno je bilo nastanjeno njih 29.813.
PODACI MUP-A
U susret sjutrašnjem objavljivanju prvih konačnih podataka, koje će Uprava za statistiku prezentovati javnosti u 11 sati, iz MUP-a smo potražili preciznije podatke iz njihovih registara o državljanima stranih zemalja koji su oko popisa i u njegovo vrijeme (zakonito) boravili u Crnoj Gori.
Podsjećamo da su do sada jedini i ujedno preliminarni rezultati popisa objavljeni 25. januara ove godine. Prema njima, u Crnoj Gori su bile popisane 673.203 osobe, od čega je 633.158 stanovnika naše zemlje, bez obzira na njihovo državljanstvo, zatim 217.441 domaćinstvo, 396.873 stana i 1.400 naselja. Najveći broj građana imali su Podgorica, Nikšić, Bar i Bijelo Polje, u kojima živi više od polovine crnogorskog stanovništva.
Zakon o popisu definiše da je trebalo da podaci budu prikupljeni od svih crnogorskih državljana koji imaju prebivalište ili boravište u Crnoj Gori, uključujući i one koji privremeno borave na nekom drugom mjestu, ali i strance sa odobrenim privremenim ili stalnim boravkom, te one kojima je naša zemlja uobičajeno mjesto boravka. To znači da bi svi koji su popunili popisne obrasce ujedno trebalo da pripadaju ovim grupama ljudi koji legalno borave u našoj zemlji.
S obzirom na to da je razlika između ukupno popisanih i popisanih stanovnika 40.045, to bi moglo značiti ili da je među anketiranima čak šest odsto onih čije je regulisanje zakonitog boravka tada bilo u toku (što je malo moguće), ili da su to oni koji pod (zakonom) nedefinisanim uslovima borave na teritoriji Crne Gore.
Kada je riječ o domaćim i stranim državljanima koji imaju zakoniti boravak u Crnoj Gori, pa se, samim tim, smatraju stanovnicima naše zemlje, bilo ih je 633.158. Ako bismo, bez kalkulacija o mogućim greškama i procentu stanovništva koje nije popisano, iskoristili podatak MUP-a da su u vrijeme popisivanja njih 94.096, ili 14,86 odsto, bili strani državljani, došli bismo do i do podatka da je među popisanim osobama samo 539.062 onih koji imaju crnogorski pasoš.
Naravno, statistika nikada nije tako prosta, te se uvijek mora uzeti u obzir i mogući stepen greške, kao i mnoge druge okolnosti koje su pratile popisno anketiranje. Ipak, i ovako okvirno upareni podaci ukazuju na eventualne posljedice promjene zakona o državljanstvu, koji bi omogućio desetinama hiljada stranaca (možda čak i za svih 94.096) već odomaćenih u Crnoj Gori da dobiju njeno državljanstvo. A koliko bi ih tek bilo ako bi ga zatražili i ljudi koji ne žive u Crnoj Gori…
RUSIJA, SRBIJA, TURSKA…
Posebno su interesantni podaci koji se odnose na broj stranaca koji su krajem prošle godine imali privremeni boravak ili bili stalno nastanjeni u našoj zemlji.
Očekivano, najviše ih je bilo iz Ruske Federacije – 26.104 njihova državljanina su bila registrovana u Crnoj Gori, dok ih je iz Ukrajine bilo 2.337, a stranaca s turskim državljanstvom još 10.421. Od zemalja sa kojima se naša država graniči (na kopnu), sa Kosova je bilo 3.672, a iz Albanije 2.994 osobe sa pasošima ovih zemalja.
Prema istim podacima, blizu 30.000 ljudi, koji su tada (prvremeno ili trajno) bili nastanjeni u Crnoj Gori, bilo je iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Konkretno, bilo je registrovano 21.850 onih sa pasošem Srbije i još 7.556 sa pasošem Bosne i Hercegovine. Iako je ovih stranaca manje od pet odsto među ukupno popisanim stanovništvom, oni i dalje mogu uticati – čak i značajno – na konačne podatke u mnogim kategorijama. To se, prije svega, odnosi na etničko-kulturološke karakteristike građana izražene odgovorima na pitanja o nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, zatim vjeri, maternjem jeziku, te jeziku kojim lice uobičajeno govori. Upravo ti podaci, uz one o broju stanovnika, polu, starosti i državljanstvu, biće sjutra objavljeni.
Neće biti dodatnih provjera
Nikola Zirojević iz SD-a zatražio je od Monstata prošle sedmice da omogući korišćenje softvera za kontrolu podataka sa popisa i 15 dana nakon objave rezultata.
Kao razlog je naveo prilično kratak period od samo sedam dana tokom kojih su građani to mogli uraditi, te probleme sa pristupom i pronalaženjem lica koja su identifikovana.
Za danas je zakazana posljednja 11. sjednica Odbora za praćenje popisa stanovništva, kao i praćenje sprovođenja procesa, čiji je član i Zirojević. Kako je kazao za Pobjedu, na njoj neću ponavljati zahtjev za produženje roka za provjeru podataka putem softvera, jer je već dobio odgovor Monstata.
Rečeno mi je da je interesovanje za korišćenje softvera bilo prilično nisko, te da se, nakon objave, rezultati popisa ni u kojem slučaju ne mogu korigovati. Pošto sam usmenim putem već dobio odgovor na zahtjev, ne vidim potrebu da isto pitanje ponovo pokrećem – precizirao je Zirojević.
Izvor: Pobjeda
Selektor vaterpolo reprezentacije Crne Gore Dejan Savić objavio je danas spisak igrača koji će nastupiti na kvalifikacionom turniru za Svjetski kup.
Turnir će biti odigran u Rumuniji od 6. do 12. januara.
Na spisku je 18 igrača.
Nastupiće – Petar Tešanović, Darko Đurović, Miroslav Perković, Savo Ćetković, Jovan Vujović,
Đuro Radović, Danilo Radović, Vlado Popadić, Filip Gardašević, Nikola Moskov, Bogdan Đurđić, Dušan Matković, Vasilije Radović, Strahinja Gojković, Balša Vučković, Aljoša Mačić, Marko Mršić i Srđan Janović.
Crnogorski vaterpolisti 5. januara putuju u Rumuniju, gdje će igrati u grupi B, protiv Grčke i Srbije.
Grčka je prvi rival, 6. januara (15.30), s dva dana kasnije sastaće se sa Srbijom (17.00).
U grupi A su Francuska, Španija i Mađarska, grupu C čine Rumunija, Japan i Sjedinjene Američke Države, dok su u grupi D Hrvatska i Gruzija, nakon što je Italija suspendovana, a Australija odustala od takmičenja.
Pobjednici grupa izboriće direktan plasman u četvrtfinale, dok će drugoplasirani i trećeplasirani timovi razigravati za plasman među osam najboljih.
Najboljih šest ekipa sa tog turnira, uz dvije iz B divizije, izboriće plasman na Super finale Svjetskog kupa, koje je planirano za april 2025.
Osvajači medalja na Super finalu izboriće plasman na Svjetsko prvenstvo, čiji je domaćin Singapur od 11. jula do 3. avgusta 2025. godine.
Rukometni savez Crne Gore uručio je priznanja najboljim pojedincima u 2024. godini. Nagrade je uručio predsjednik Saveza Petar Kapisoda.
Armel Atingre iz Budućnosti i Đorđo Peruničić iz Lovćena najbolji su igrač i igračica u godini na izmaku u izboru Rukometnog saveza Crne Gore.
Najbolja igračica u inostranstvu je Tatjana Brnović – Krim (Slovenija), a najbolji pivot nedavno završenog Evropskog prvenstva na kojem je izabrana u idealni tim, jedna od najboljih igračica Krima u EHF Ligi šampiona.
Nebojša Simić – Melsungen (Njemačka), najbolji je igrač u inostranstvu. Najbolji golman najjače lige u Evropi, sjajna izdanja u dresu njemačkog Melsungena koji je trenutno lider Bundes lige.
Najbolja mlada igračica Crne Gore je Teodora Rončević iz Budućnosti II i kadetska reprezentacija koja je osvojila 12. mjesto na Svjetskom prvenstvu za igračice do 18 godina u Kini. Petar Radoičić iz Lovćena najbolji je mladi igrač Crne Gore.
Na portalu JU centara za socijalni rad uveden je virtuelni asistent zasnovan na vještačkoj inteligenciji za brži pristup informacijama iz oblasti socijalne i dječije zaštite, saopšteno je iz Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.
Građanima je sada na raspolaganju inovativni virtuelni asistent – Chat bot – koji pojednostavljuje i ubrzava pristup ključnim informacijama iz oblasti socijalne i dječje zaštite putem portala JU centara za socijalni rad www.csrcg.me – navodi se u saopštenju.
Prema njihovim riječima, ova napredna platforma, koja koristi vještačku inteligenciju, pruža brze odgovore na najčešća pitanja u vezi sa pravima i uslugama u socijalnoj i dječjoj zaštiti.
Građani sada mogu lakše i brže dobiti informacije o materijalnim davanjima, uključujući uslove i procedure za ostvarivanje prava, kao i o uslugama socijalne i dječje zaštite – kazali su oni.
Kako su pojasnili, Chat bot je dostupan 24 sata dnevno, omogućavajući korisnicima da u bilo kom trenutku dobiju potrebne informacije bez čekanja i potrebe za dolaskom u prostorije centara za socijalni rad.
Ova usluga je posebno korisna za one koji imaju ograničen pristup centrima ili preferiraju digitalne kanale komunikacije – istakli su u saopštenju.
Implementacijom digitalnog asistenta, kako su dodali, Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije radi na unaprjeđenju efikasnosti pružanja informacija.
Pozivamo vas da posjetite portal centara za socijalni rad i koristite novu elektronsku uslugu, te nas povratno informišete kako bismo je dodatno unaprijedili u skladu sa vašim potrebama – poručili su oni.
Kako su zaključili, Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije ostaje posvećeno pružanju kvalitetnih usluga i podrške svim građanima u ostvarivanju njihovih prava iz oblasti socijalne i dječje zaštite.
U toku protekle godine i velikog broja iskušenja koja su se ispriječila Mitropolitu Borisu i Svještenstvu na putu jačanja Crnogorske Pravoslavne Crkve bio je i Badnji dan 2024. godine kada je grupa okupljena oko Umirovljenog Mitropolita Mihaila prilikom nalaganja Badnjaka nasrnula na svještenstvo i Bajice, napravila incident time su se najgrublje ogriješili o hrišćansku i crnogorsku tradiciju na dan kada dolazi do pomirenja i kada se priziva Mir Božiji na čitav svijet – saopšteno je iz Uprave Arhiepiskopije Cetinjske.
Sagledavajući mogućnost da se napad i incident opet ponovi ove godine mi imajući odgovornost pred Bogom i crnogorskom istorijom a čineći sve da Badnji dan i Božić proteknu u bratskoj ljubavi i slozi, Svještenstvo Crnogorske Pravoslavne Crkve na čelu sa Mitropolitom Borisom blagosilja i podržava odluku Bajica da se centralno tradicionalno nalaganje Crnogorskog Badnjaka na Dvorskom trgu održi bez prisustva svještenstva u 15 časova – saopštili su iz Uprave Arhiepiskopije Cetinjske.
Kako podsjećaju, prve Badnjake devedesetih godina na Cetinju su do dolaska svetog Mitropolita Antonija nalagali Bajice i Crnogorski narod.
Mošti svetog Antonija Mitropolita Crnogorskog od 16.novembra 2024.godine počivaju u crkvi svetog Ivana Crnojevića na Cetinju, Arhiepiskopija Cetinjska donijela je odluku da svještenstvo blagoslovi i naloži Badnjak u porti ove crkve u 21.30 časova poslije večernjeg bogosluženja. Svi koji žele da donesu i nalože Badnjake dobrodošli su da zajedno prosavimo ovaj veliki praznik. Sa željom da predstojeći praznici proteknu u sveopštoj ljubavi i zadovoljstvu pozivamo sve kojima je ljubav prema Crnoj Gori i Crnogorskoj Pravoslavnoj Crkvi na srcu da se pridžavamo svega navedenog – zaključuje se u saopštenju Uprave Arhiepiskopije Cetinjske.
U Crnoj Gori će od ponoći benzin i eurodizel biti skuplji po cent, saopštenoo je iz Ministarstva nafte i gasa.
Obje vrste benzina biće skuplje jedan cent po litru i koštaće BMB 98 – 1,48 eura, BMB 95- 1,44 eura.
I litar eurodizela biće skuplji jedan cen i koštaće 1,36 eura.
Litar lož ulja će poskupiti dva centa i koštaće 1,33 eura.
Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata naredni obračun će se obaviti 13. januara 2025. godine, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 14. januara – zaključili su iz Ministarstva.
Turistička organizacija Prijestonice Cetinje ugostila je predstavnike slovenačke TV kuće Gorenjska. Novinari iz Slovenije koji su boravili u našem gradu u periodu od 27. do 30. decembra, u pratnji turističkog vodiča obišli su istorijsko jezgro grada, Rijeku Crnojevića i Skadarsko jezero.
Kako je saopšteno iz Turisičke organicazije Prijestonice Cetinje, Pika Bertoncelj i Jakob Škofic Zagoričnik koji su po prvi put na Cetinju nijesu krili oduševljenje bogatom kulturnom ponudom crnogorske prijestonice i prirodnim ljepotama Skadarskog jezera. Posebnu pažnju kažu privukla im je manifestacija „Novogodišnja priča u Prijestonici“, o kojoj su imali samo riječi hvale.
Posjeta predstavnika TV kuće Gorenjska rezultat je promotivne kampanje zimske turističke ponude medijima sa tržišta Slovenije, koja je u saradnji sa lokalnim turističkim organizacijama Budve i Kotora, Nacionalne turističke organizacije Crne Gore i Nacionalnog parka Lovćen, organizovana sredinom novembra mjeseca ove godine – navodi se u saopštenju.
Tom prilikom, kako se dodaje, Turistička organizacija Prijestonice Cetinje organizovala je nagradnu igru za medije kojima je osmišljen program za tri dana boravka, sa ciljem promocije zimske turističke ponude za vrijeme trajanja novogodišnjih i božićnih praznika tržištu Slovenije.