Fakultet za crnogorski jezik i književnost organizuje Radionicu dramskog pisanja koja će se održavati svake srijede u 12h na Fakultetu. Radionicu će voditi dramaturškinja, scenaristkinja i književnica Jelena Lela Milošević.

Radionica ima za cilj da pomogne polaznicima da savladaju osnovne elemente dramaturgije i razviju vlastiti dramski izraz – saopšteno je sa Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK).

Istakli su da je radionica otvorena za sve zainteresovane, bez obzira na prethodno iskustvo u pisanju.

Ako ste zainteresovani za dramsko stvaralaštvo prijavite se da uz stručno vođenje i rad u kreativnoj atmosferi savladate tehnike pisanja dramskog teksta. Zainteresovani se mogu prijaviti na mejl info@fcjk.me. Potrebno je poslati kratku biografiju i kontakt telefon najkasnije do petka 15. marta 2025. godine – pozivaju sa FCJK.

Bosa Bulajić je ime koje ima duboko ukorijenjeno mjesto u crnogorskoj i svjetskoj intelektualnoj tradiciji. Bosa je rođena u Vilusima i sestra je Veljka Bulajića, jednog od najuspješnijih jugoslovenskih režisera, koji je u svojoj bogatoj istoriji, pored mnogih drugih, režirao i kultni film „Bitka na Neretvi“. Veljko je dobitnik mnogih svjetskih i domaćih filmskih priznanja, navodi se u saopštenju Crnogorske pravoslavne crkve.

Bosa je odrasla u Sarajevu, prolazila kroz mnoge životne izazove, pa i borbu za slobodu. Njen otac, Miljko Bulajić, bio je prisiljen da napusti Crnu Goru nakon okupacije 1918. godine. Nastavila je školovanje u Sarajevu, Beogradu, i na prestižnom New York University, gdje je stekla doktorat na Slavističkoj Katedri pod mentorstvom profesora Borisa Unbegauma, jednog od osnivača „Oxford Slavonic Papers.“

Pored toga, Bosa je bila profesor Ruske kulture i civilizacije na New York University, a kao osnivač i direktor „The Great Artists Series“, ostvarila je saradnju sa najpoznatijim svjetskim umjetnicima kao što su Arthur Miller, Zubin Mehta, Elia Kazan i Milos Forman. Njen rad u Sjedinjenim Državama pomogao je u uspostavljanju čvrstih poslovnih odnosa između američkih kompanija i bivšeg Sovjetskog Saveza.

Osim toga, Bosa Bulajić je autor romana „Lion’s Rib“ (Rebro Lava), u kojem značajnu pažnju posvećuje periodu okupacije Crne Gore. Iako roman još uvijek nije objavljen, planirano je da izađe 2026. godine.

Danas, u 93. godini, Bosa nastavlja svoju misiju očuvanja crnogorskog identiteta, a njeno pozdravno pismo, upućeno Mitropolitu Crnogorske Pravoslavne Crkve i okupljenim prijateljima i vjernicima, oslikava njenu duboku posvećenost narodnoj i vjerskoj tradiciji.

Pozdravno pismo prenosimo integralno.

Njegovom Blaženstvu Borisu Mitropolitu Crnogorske Pravoslavne Crkve, njegovoj ekselenciji Željku Stamatoviću, bivšem crnogorskom ambasadoru i generalnom konzulu u New Yorku, članovima Crkvene Opštine Sveti Petar Cetinjski, vjernicima i prijateljima Crnogorske Pravoslavne Crkve i svima prisutnim na večerašnjem skupu.

Nadam se da će vas moj pozdrav naći u dobrom zdravlju i veselju.

Žao mi je veoma da nisam večeras sa vama, da dijelim radost inicijative da se osnuje crnogorska pravoslavna opština i crnogorski centar u New Yorku. Važnost ovog poduhvata je neizmjerna.

Narodu Crne Gore, male zemlje na Balkanu, samoj, bez ičije pomoći u vjekovnim borbama protiv neprijatelja za odbranu svoje slobode i identiteta jedini pouzdani oslonac bila je crnogorska pravoslavna crkva – crkva naroda. U zajedništvu crkve i naroda formiran je crnogorski ethos. Kao što je uvijek bilo u zajedništvu crnogorske crkve i naroda, crnogorska pravoslavna opština i crnogorski centar u New Yorku biće mjesto gdje će se s generacije na generaciju gajiti svoj identitet, očuvati svoji moralni principi, svoj crnogorski jezik.

Želim vam svima svaku sreću i uspjeh u osnivanju crnogorske pravoslavne crkve u New Yorku, a nama koji živimo po malim mjestima gdje nas je malo da nađemo način da se organizujemo i pođemo vašim putem, napisala je Bosa Bulajić.

Slučaj plasiranja lažne novčanice u jednoj trgovini, opomenuo je trgovce i obične građane da se opet u opticaju našao falsifikovani novac, ili bolje reći da ga ja uvijek i bilo, na šta ukazuju i posljednji podaci Centralne banke Crne Gore.

Nepoznati muškarac je u gužvi u jednoj prometnoj prodavnici zamolio kasirku da mu usitni sto eura, a zatim se užurbano udaljio.

Slučaj plasiranja  lažne novčanice u jednoj trgovini, opomenuo je trgovce i obične građane da se opet u opticaju našao falsifikovani novac, ili bolje reći da ga ja uvijek i bilo, našta ukazuju i posljednji podaci Centralne banke Crne Gore. Nepoznati muškarac  je u gužvi u jednoj prometnoj prodavnici zamolio kasirku da mu usitni sto eura, a zatim se užurbano udaljio.

Kasirki se nešto učinilo sumjivo pa je novčanicu stavila u aparat koji je odmah počeo da pišti i upozorava na prevaru, ali od mušterije nije bilo ni traga. Već sjutradan kasirke su morale da provjeravaju svaku papirnu novčanicu uz izvinjenje kupcima, jer se ispostavilo da lažna stotka od prethodne noći nije bila jedina u dnevnom pazaru.

„Kada smo ujutru provjeravali ostali novac, pronašli smo veliki broj sitnijih papirnih novčanica, pa čak i od pet i dvadeset eura, koje su veoma vješto falsifikovane“,  ispričala je jedna kasirka.

Ovaj slučaj nije prijavljen policiji kao ni mnogi drugi koji se dešavaju svakodnevno, jer je policijsko-sudska procedura koja nakon toga slijedi veoma duga i komplikovana.

„Onaj ko dođe do lažne novčanice radije se odlučuje da je se i sam negdje oslobodi, nego da prijavi policiji, a pri tome nije ni svejstan da time čini krivično djelo“, kaže jedan službenik policije.

On napominje  da su najlakša meta vlasnika lažnih novčanica prodavci na pijacama, koji ne nose sa sobom aparate, a novčanice su tako vješto urađene da ih je veoma teško prepoznati  ‘od oka’. „Najlakše je falsifikovati novčanicu od dvjesta eura, a najbolji falsifikat koji smo do sada pronašli  bio je od sto eura. Ipak najviše lažnih novčanica je od pedeset eura“ – priča taj inspektor. 

Upravo poslednji podaci centralne banke Crne Gore govore u prilog tome. Šef  nacionalnog centra za analizu novčanica Centralne banke Dejan Levičar saopštio za RCG da je prošle godine otkriveno je 848 falsifikovanih novčanica, vrijednosti iznad 71.600 eura.  

“Sve skupa je obrađeno tačno 1.680 komada novčanica. 2024. godine bilježi se porast u odnosu na 2023. godinu za 324 komada, odnosno 61,83%. Takođe i 2023. godine bilježi se porast u odnosu na 2022. godinu za nekih 70%, što ukazuje da je trend falsifikata novca u povećanju” – upozorio je Levičar.U 2024. godini najčešće su, kako kaže, falsifikovane novčanice od 50 i 100 eura.

“Apoeni od 50 eura prednjače, ukupno ih je bilo 47,41%”, navodi on.

Prepoznavanju falsifikata doprinose i moderne tehnologije, kaže Levičar, ali pre-poručuje da se ipak treba provjeriti kada god se prima novac.

“I onda je jako važno da građani mogu da prepoznaju falsifikat, a to jedino mogu na način što će obratiti pažnju na neke od karakteristika zaštite koje se nalaze na novcu. Sve te karakteristike zaštite mogu se vidjeti na sajtu Centralne banke Crne Gore i one vam pokazuju neke detalje koji se nalaze na novčanicama eura”, saopštio je Levičar.

U slučaju sumnje na falsifikat, Centralna banka, ali i poslovne banke i mikrofinansijske institucije obavezne su da povuku novac, a ako se nakon tehničke analize utvrdi da je riječ o lažnim novčanicama, obavještava se Uprava policije i tužilaštvo koje sprovodi dalju istragu i utvrđuje ko je takav novac stavio u opticaj.

Da se radi o ozbiljnom švercerskom biznisu govori činjenica da je u Holandiji prošle godine otkriven porast falsifikovanja novčanica eura za 40% u odnosu na 2023. Iz optica je povučeno 24.100 falsifikata, saopštila je Holandska centralna banka. U dopisu se navodi da je povećanje uglavnom posljedica nekoliko slučajeva pre-vare koji su uključivali velike količine falsifikata od 200 eura.

Podaci Evropske centralne banke pokazuju da je iz opticaja povučeno preko pola miliona eura. Jedan od dobrih poznavala prilika i tokova švercerskih poslova za Portal RTCG kaže da najveće količine falisfikovanog novca na Balkan i u zemlje Evropske unije stiže iz ilegalnih fabrika koje se nalaze u Rumuniji.

“U toj zemlji se najviše rade lažni euri, kuvajtski dinari i američki dolari. Najteža za falsifikovanje je britanska funta. Kriminalne grupe koje se bave stavljanjem u promet faslifikovanog novca kupuju ga u vrijednosti od dvadeset odsto pravog. Tako se, na primjer, za milion eura lažnog novca, plaća dvjesta hiljada eura”, kaže naš sagovornik.

Mediji su ranije objavili zanimljivo istraživanje u kojem se konstatuje kako se u zemljama zapadne Evrope, poput plimnog talasa, širila karakteristična vrsta prevare. 

“Njemačka policija nazvala ju je “poslovna otimačina”. Riječ je o dobro smišljenoj i vješto izvođenoj razmjeni falsifikovanog novca za pravi, i to u velikom stilu i velikim sumama. Pri tome, žrtve obično ništa ne posumnjaju, a i kad pomisle da nešto nije u redu, već je kasno – prevaranti su dotle preko sedam gora i sedam mora. Šteta koju su prouzro-kovali je ogromna. Prema procjenama švajcarske Službe za policiju i pravosuđe kriminalci na ovaj način građane prevare za najmanje 20.000.000 švajcarskih franaka godišnje. Samo je u Njemačkoj u jednoj godini oko 1000 ljudi postalo žrtvom ovakvih prevara. U prosjeku je svako izgubio između 60.000 i 100.000 evra”, navodi se u ovom istraživanju.

Ideja je, kako se objašnjava, prilično jednostavna i genijalna. Kriminalci pretražuju novinske i internet oglase u potrazi za nekretninama, skupim automobilima, jahtama, vri-jednim nakitom, satovima, umjetničkim djelima, pa čak i konjima. Ne ustručavaju se ni da “preuzmu” nečiju radnju ili firmu, ili da nude investiciju u već postojeći ili biznis u povoju. 

“Omiljene žrtve su Njemci i Švajcarci, a mjesto sastanka Milano ili Torino”,  tvrdi autor ovog istraživanja.

Kao “rezervna” mjesta sastanka kriminalci koriste i gradove u zemljama Beneluksa ili Španiji.  Pri tome ih biraju tako da žrtvama “uštede dalek put”. Članovi ovih kriminalnih grupa vole da se predstavljaju kao Italijani, Arapi, Grci, Česi, rado koriste jevrejska, italijanska ili arapska imena kao svoje alijase. Zloupotrebljavaju akademske titule, poput dr Morgenštern, dr Granelo itd. Ponekad se, čak, predstavljaju i kao arapski šeici. Operišu u većim grupama, jer mijenjanje sastava timova policiji otežava sagle – davanje strukture grupe i razmjera prevare. Šefovima kriminalnih grupa ovo  omogućava da one koji su niže u hijerarhiji drže u neznanju o veličini plijena. 

Dobro verziran i obaviješten sagovornik našeg portala potvrđuje da i u ovom poslu ima kriminalaca sa prostora Crne Gore, kao i sa čitavog Balkana. On kaže, međutim, da prevare na našim prostorima nisu tako velike kao one na zapadu, ali podaci Centralne banke za poslednje tri godine ukazuju na trend porasta priliva falsifikovanih novčanica i kod nas.

Izvor: RTCG

Vrijeme sjutra u Crnoj Gori biće “umjereno do potpuno oblačno povremeno slaba do umjerena, u jugozapadnim i zapadnim, a od sredine dana i u centralnim predjelima, umjerena do jaka kiša ili pljuskovi sa grmljavinom”, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju (ZHMS).

Dodali su da se u ovim predjelima očekuju umjerene do obilne padavine, naročito na jugozapadu.

Najmanje kiše na krajnjem jugoistoku i sjeveroistoku, a tokom noći će i u većini predjela padavine oslabiti. Vjetar umjeren do jak, ponegdje na udare i veoma jak južni i jugoistočni. Jutarnja temperatura vazduha od 5 do 15, najviša dnevna od 7 do 19 stepeni – saopšteno je iz ZHMS.

Megalodoni su najverovatnije bili veći nego što se ranije mislilo i rasli i preko 24 metra u dužinu, skoro pet metara više od ranijih procjena. Takođe su bile i vitkije.

Međunarodni tim naučnika predvođen Kenšu Šimadom sa Univerziteta „DePol“ u SAD u novoj studiji, najvećoj te vrste do sada, utvrdio je da su megalodoni bili veći i vitkiji nego što se ranije procjenjivalo.

„Prethodne procjene na osnovu zuba dolazile su do zaključka o maksimalnoj dužini od 18 do 20 metara“, navodi koautor studije Filip Stems iz centra “SeaWolrd” u San Dijegu.

Megalodoni su vladali morima u razdoblju od prije 20 do prije 3,6 miliona godina. Nijedan potpuni kostur nije otkriven, pa se naše znanje o ovim morskim džinovima zasniva na fosilima njihovih pršljenova i zuba.

Najveći otkriveni fosil megalodona je 11 metara dugački dio kičme.

U novoj studiji istraživači su proučili fosile megalodona i uporedili ih sa više od 150 živih i izumrlih vrsta ajkula kako bi napravili kompletniju sliku o tome koliko je ova džinovska ajkula bila velika.

Pretpostavljajući da je megalodon proporcionalan građi većine vrsta ajkula, istraživači su procijenili da je jedinka, čiji je 11 metara dugačak dio kičme otkriven, imala glavu dugačku 1,8 metara i 3,6 metara dugačak rep.

To bi značilo da je ukupno bila dugačka 16,4 metara.

Međutim, najveći otkriveni pršljen nekog megalodona bio je prečnika 23 centimetra – 7,6 centimetara veći od najvećeg pršljena na 11 metara dugačkom fosilu kičme. Na osnovu toga, megalodon kom je pripadao vrlo vjerovatno je bio dugačak 24,3 metra.

Takođe, megalodoni su rađali žive mlade dužine 3,6 do 3,9 metara.

Oblik nemani

Naučnici su željeli i da ispitaju tačan oblik drevne ajkule. Zubi megalodona najviše liče na one koji se mogu pronaći na današnjim velikim bijelim ajkulama, što je ranije navelo naučnike da pretpostavljaju da je megalodon ličio na njih.

„Prethodne studije su pretpostavljale da je megalodon ličio na gigantsku verziju današnje velike bijele ajkule“, ističe Šimada.

Međutim, prema novoj studiji megalodon je vjerovatno bio mnogo vitkiji i „hidrodinamičniji“.

Na osnovu revidirane maksimalne tjelesne veličine, kao i hidrodinamičnih modela kako se velika stvorenja (poput kit-ajkula i kitova) pomjeraju kroz vodu, naučnici su zaključili da megalodon nije imao tako masivan trup kao velika bijela ajkula, već bio izduženiji kao limun-ajkula.

Ipak, sve dok ne bude otkriven neki veći fosilizovani dio tijela megalodona ili možda čitav kostur, neće moći sa potpunom sigurnošću da se kaže koju veličinu su dostizale ili koji oblik imale ove drevne morske nemani.

Izvor: RTS

Atletičarka Lovćena, Mare Jablan, ostvarila je minulog vikenda odlične rezultate u Sjedinjenim Američkim Državama gdje se nalazi na školovanju.

Ona je na “Cal All-Comers” takmičenju, u Barkliju, saveznoj državi Kalifornija, trijumfovala u svojoj grupi u trci na 200 metara ostvarivši rezultat 25,90 sekundi. Takođe, dionicu od 400 metara istrčala je u vremenu 1:00,49 što je njen lični rekord.

Ostvareni rezultat naše atletičarke pokazuje da se nalazi u dobroj formi i da u narednom periodu možemo očekivati još bolje rezultate – kazao je trener Ivan Popović.