Autor 
Zagađenje vazduha, nepravilno odlaganje čvrstog otpada i otpadnih voda, klimatske promjene, opasne hemikalije, neadekvatna voda za piće i sanitacija su među najvažnijim problemima u životnoj sredini koji utiču negativno na osnovne preduslove za zdrav život, saopšteno iz Instituta za javno zdravlje (IJZ), povodom 7. aprila – Svjetskog dana zdravlja, koji se ove godine obilježava pod sloganom “Naša planeta – naša zdravlje”.
Zagađenje vazduha, kako navode, ostaje najvažniji faktor uticaja životne sredine na zdravlje.
Zbog zagađenog vazduha koji nastaje uglavnom spaljivanjem fosilnih goriva svakodnevno u svijetu obolijeva i prije vremena umire veliki broj ljudi. Kratkotrajna izloženost visokim koncentracijama zagađujućih čestica, može dovesti do smanjene funkcije pluća, respiratornih infekcija i pogoršanja astme zbog kratkotrajnog izlaganja – navodi se u saopštenju.
Iz Instituta upozoravaju da dugotrajna ili hronična izloženost česticama povećava rizik od bolesti uključujući moždani udar, bolesti srca, hroničnu opstruktivnu bolest pluća i rak.
Ljudske aktivnosti su doprinijele klimatskim promjenama i one se dešavaju mnogo brže i opasnije nego što se ranije mislilo – ističu iz IJZ i upozoravaju da porast temperature omogućava širenje insekata prenosioca različitih bolesti iz svojih prirodnih okruženja širom svijeta, pa se ove bolesti šire dalje i brže nego ranije.
Prema Pariškom sporazumu evropske države su se obavezale na smanjenje do 43 odsto emisije gasova staklene bašte u 2030. u odnosu na 1990. godinu. Smanjenja se prvenstveno očekuju u sektorima proizvodnje energije, transporta, građevinarstva i industrije gdje se fosilna goriva zamjenjuju obnovljivim izvorima energije – navodi se u saopštenju.
Iz instituta ocjenjuju da mjere za smanjenje emisije gasova staklene bašte mogu odmah i direktno poboljšati zdravlje stanovništva. Kako ističu, milioni ljudi u evropskom regionu Sjetske zdravstvene organizacije još nemaju pristup čistoj vodi i adekvatnim sanitarno-higijenskim uslovima.
Neispravna voda narušava zdravlje obolijevanjem od zaraznih bolesti i trovanjem različitim hemikalijama, a neobrađeni izmet kontaminira podzemne i površinske vode koje se koriste za vodu za piće, navodnjavanje, kupanje i kućne potrebe – navodi se u saopštenju.
Higijenski ispravna voda za piće, adekvatna sanitacija i higijena, osim toga što su ključni preduslovi za ljudsko zdravlje i dobrobit, doprinose i dužini trajanja života, pohađanju predškolskih i školskih ustanova i dostojanstvu osoba, te pomažu u stvaranju otpornih zajednica koje žive u zdravom okruženju.
Pandemija COVID-19 izazvana novim koronavirusom SARS-CoV-2, na najbolji način je ukazala na značaj higijenskih mjera u prvom redu pranja ruku i adekvatnog uklanjanja otpada u prevenciji i sprječavanju širenja ove zarazne bolesti, a za koje se podrazumijeva postojanje higijenski ispravne vode i adekvatnih sanitarno-higijenskih uslova – kažu iz Instituta.
Kako navode, upravljanje i odlaganje otpada složen je i zahtjevan poduhvat, koji zahtijeva sistemski pristup, korišćenje moderne tehnologije, znanje i posvećenost.
Ove procedure imaju potencijal da negativno utiču na životnu sredinu i zdravlje ljudi putem direktnog zagađenja i izloženosti mnoštvu opasnih supstanci – ističu iz Instituta upozoravajući na to da integritet životne sredine i zdravlje čovjeka može biti ozbiljno ugroženo samim prisustvom otpada.
Kako dodaju, postoji sve više dokaza o zdravstvenim posljedicama izlaganja opasnim hemikalijama, posebno u vulnerabilnim fazama života, kao i opterećenja bolestima koje potiču iz ovih izlaganja.
Naročito je zabrinjavajući sve veći broj dokaza koji opisuju sposobnosti hemikalija da utiču na radni razvoj ploda u prvim mjesecima života sa posljedicama koje imaju doživotni uticaj na zdravlje i rizik od bolesti – kaže se u saopštenju.
Slogan “Naša planeta, naše zdravlje”, kako se ističe, treba da bude snažan podsjetnik da je rješavanje mnogih od ovih pitanja izvan isključive nadležnosti zdravstvenog sektora.
Zato će djelotvoran odgovor zahtijevati zajednički pristup i saradnju vladinog i nevladinog sektora, kao i cijelog društva – zaključuju iz Instituta za javno zdravlje.
