Foto: Jasmin Brutus / Mediacentar Sarajevo
Ubistvo tridesetdevetogodišnje Gorice Medojević u Podgorici četvrti je slučaj femicida u Crnoj Gori od početka godine. Nevladine organizacije najavljuju protest, a svi su saglasni da se nešto mora učiniti i ovo nasilje hitno zaustavit jer je stanje alarmantno, piše CDM.
Advokat Veselin Radulović u izjavi za CdM upozorava da, nažalost, eskalacija nasilja nad ženama i slučajevi sa najtežim posljedicama se nastavljaju dok nadležni organi uglavnom ne reaguju na način koji bi nasilnicima poslao poruku da se nasilje neće tolerisati i da će svaki izvršilac takvog djela biti najstrože sankcionisan.
Femicid bi trebalo propisati kao posebno krivično djelo, ali ako institucije i dalje budu nefunkcionalne to neće doprinijeti suzbijanju ovih gnusnih krivičnih djela. Rješenje prvo treba tražiti u promjeni prakse i utvrđivanju odgovornosti u vrhu institucija koje očigledno ne rade svoj posao kako treba – navodi advokat.
Takođe, dodaje on, uzrok ovog problema je u kulturnoj i vaspitnoj zapuštenosti društva, za šta su opet odgovorne političke elite koje upravljaju državom.
Bivša poslanica u crnogorskom parlamentu Božena Jelušić za CdM kaže da država mora nešto da učini i da zaustavi femicid.
Ali se plašim da nema efikasnih, a brzih mjera sa ovako pretrpanim i nekredibilnim sudstvom. A takvo je što iz objektivnih sto iz neetičnih razloga. Centri za socijalni rad takođe ne rade svoj posao i često su i sami zaposleni, mahom žene, uplašene od nasilnika – kaže ona.
Jelušić tvrdi da je policija po definiciji spremna da stane uz muškarca.
Uostalom, jedan od glavnih je u svoje pero izjavio: “Teško zemlji dje kudjelja džeferdaru sudi, dje su bolje žene nego ljudi”. Takođe, veliki je problem predrasuda da će žene da prijavljuju nasilje iz osvete i da napakoste. Lično sam u parlamentu to čula od jednog poslanika, danas ministra – da treba zaštiti momke od osvetoljubivih djevojaka. Malograđanski mentalitet u stilu “to nije moja stvar”, “bolje da se ne zamjerim nekom kućeviću i plemeniku” – neće nas lako ostavljati – poručila je Jelušić.
Iako naše zakonodavstvo trenutno ne prepoznaje pol i rod žrtve u definiciji zločina, vrijeme je da se femicid izdvoji kao poseban oblik krivičnog djela, poručili su iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.
Nasilje nad ženama ostaje duboko ukorijenjen problem koji pogađa društva širom svijeta, a ni Crna Gora, nažalost, nije izuzetak. Statistika je poražavajuća – u posljednjih sedam godina, u našoj državi ubijeno je 19 žena, od kojih su mnoge bile žrtve rodno zasnovanog nasilja. Iako naše zakonodavstvo trenutno ne prepoznaje pol i rod žrtve u definiciji zločina, vrijeme je da se femicid izdvoji kao poseban oblik krivičnog djela. Samo kroz jasnu zakonsku definiciju i odlučnu primjenu zakona možemo da osiguramo nemilosrdno kažnjavanje počinilaca i zaštitu prava žena na sigurnost – istakli su u saopštenju.
Protest u petak
NVO Sistem o položaju žena u Crnoj Gori najavio je protest u petak 22. novembra ispred zgrade Vlade u 15 sati, kako bi još jednom ukazali na problem nasilja nad ženama, a i povodom još jedne žrtve – žene koja je sinoć ubijena u dvorištu kuće u podgoričkom naselju Zelenika.
Kako navode u saopštenju, u posljednjih pet godina u Crnoj Gori je ubijeno 17 žena, a G.M. je četvrta žrtva ove godine.
U većini slučajeva je riječ o femicidu, koji kao posebno krivično djelo ne prepoznaje crnogorsko zakonodavstvo. To znači da su ubistva suštinski povezana sa činjenicom da su žrtve žene. Nasilje nad ženama ostaje dubok i sveprisutan problem koji pogađa milione žena širom svijeta, ali u Crnoj Gori, koja je mala država, ovi podaci su više nego monstruozni – navode u ovoj NVO.
Forum žena SDP je poručio da su institucije sistema neupotrebljive da adekvatno odgovore i na najokrutnije nasilje nad ženama, te da tome svjedoči ubistvo Gorice Medojevic u dvorištu kuće u Manastirskoj ulici u Podgorici.
Upozoravaju da je majokrutnije nasilje nad ženama sve češće, te pitaju šta se još čeka da se femicid uvede u Krivični zakonik Crne Gore.
Izvor: CDM
Na jugu Crne Gore sjutra će biti pretežno sunčano, ponegdje uz umjerenu oblačnost, a na sjeveru se prijepodne mjestimično očekuje povećana oblačnost.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru popodne slijede duži sunčani intervali.
Vjetar slab do umjeren, mjestimično pojačan, ponegdje na udare jak, prvenstveno tokom jutra i noći.
Jutarnja temperatura vazduha od minus 12 do sedam, najviša dnevna od minus tri do 14 stepeni.
Fudbaleri Lovćena igraće protiv Iskre, na podgoričkom Starom aerodromu, utakmicu 18. kola Druge CFL.
Za cetinjski tim biće to posljednji duel ove jeseni pošto je u 18. kolu koje se igra 1. decembra slobodan.
Sjutrašnji duel Lovćen čeka na četvrtom mjestu sa 21 osvojenim bodom, dok je Iskra na poziciji ispod, sa dva boda manje.
U prvom međususobnom nadmetanju ove sezone Lovćen je, u 9. kolu, slavio u gostima sa 2:0.
Utakmica na Starom aerodromu igra se sjutra od 13 sati.
Ulica Novice Cerovića još uvijek je zatvorena za saobraćaj jer se voda ispod Podvožnjaka nije povukla, kazao je za Cetinjski list načelnik Komunalne policije Marko Andrić.
Kaže da se voda povukla sa većine lokacija u gradu ali ne i sa gore navedene.
Upravo zbog toga djelujemo na pomenutoj poziciji, radi bezbjednosti građana. Ulica Novice Cerovića će biti zatvorena dok se ne obezbijedi potpuna sigurnost – poručio je Andrić.
Košarkaška reprezentacija Crne Gore savladala je Bugarsku sa 85:62 u utakmici 3. kola kvalifkacija za Evropsko prvenstvo.
Drugom pobjedom u ovim kvalifikacijama tim Boška Radovića napravio je krupan korak ka novom plasmanu na šampionat Starog kontinenta.
Naša selekcija je od početka vodila, samo jednom bila u minusu (10:9), a ključnu prednost stekla u drugoj četvrtini, kada je nakon serije 15:3 povela 36:23.
“Crveni” su u nastavku povećali prednost na 17 poena, Bugari su potom zaprijetili, spustili se na minus devet, ali je Crna Gora lagano odbila taj nalet.
Najefikasniji je bio Peri sa 18 poena, koji je večeras odigrao posljednji meč pred domaćim navijačima. Ivanović i Radović su imali po 12 poena, a Simonović 10 poena i 10 skokova.
U našoj grupi Švedska je napravila veliko iznenađenje pošto je savladala Njemačku – 73:72.
Nevrijeme na Cetinju izazvalo je brojne probleme mještanima Donjeg polja u čije kuće je prodrla voda, urušena je i trafostanica u naselju Gruda pa na tom području dio domaćinstava trenutno nema električnu energiju i nije izvjesno kada će doći. Nekolike ulice su do skoro bile obustavljene za saobraćaj, poplavljen je i Podvožnjak, kao i Vladičina bašta. Ekipi službe zaštite i spašavanja javili su se brojni građani kojma su poplavile podrumske prostorije i ulazi stambenih zgrada.
U izjavi za RTV Cetinje gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković kaže da je zadovoljan reakcijom svih gradskih službi, te da gradska uprava ulaže maksimalan napor da pomogne svim građanima koji su ugroženi vremenskim prilikama. Osvrnuo se i na rješenje dugogodišnjeg problema koji se tiče Ponora.
Načelnik službe zaštite i spašavanja Miloš Ćećanović kaže da je kompletna jedinica te službe aktivna te da pomažu građanima kojima je nevrijeme stvorilo probleme.
Na pitanje RTV Cetinje upućeno Crnogorskom elektrodistributivnom sistemu, kada se očekuje snabdijevanje strujom za stanovnike Grude i Donjeg polja, kažu da su njihove ekipe na terenu i daju sve od sebe da alternativno snabdiju korisnike koji se napajaju sa te trafostanice.
Danas je došlo do pada i oštećenja trafostanice na zemljištu gdje se odvijaju pripreme za građevinske radove, preciznije gdje je ranije iskopana rupa od strane nepoznatog lica i potkopana trafostanica, a o čemu i svjedoče zabilješke Komunalne inspekcije, te je danas usljed obilnih padavina došlo do urušavanja zemljista, što je uzrokovalo pad pomentute trafostanice – kazali su za RTV Cetinje.
Opširnije u prilogu RTV Cetinje
Svako ko kinesku prodajnu platformu Temu suoči s optužbama Evropske unije dobiće upravo ono što stotine hiljada kupaca dobija svaki dan: mnogo malih paketa. U ovom slučaju, mnogo malih paketića teksta, dužine gotovo kao ovaj članak. U jednom od njih Temu je uvjeravao DW da će „u potpunosti sarađivati s regulatornim tijelima“.
Temu je navikao da reaguje na optužbe, jer one ne jenjavaju: početkom 2024. Evropsko udruženje proizvođača igračaka otkrilo je bezbjednosne rizike u 95 odsto dječijih igračaka koje prodaje Temu.
Od novembra je pritisak postao još veći: Evropska unija pokrenula je postupak protiv te platforme. Spisak optužbi je dugačak: prije svega se radi o ilegalnom uvozu proizvoda koji ne zadovoljavaju standarde EU. Ali radi se i o lažnim popustima, lažnim recenzijama proizvoda, manjkavim informacijama o trgovcima, kao i o dizajnu proizvoda koji, pogotovo one mlađe, navodi na gotovo zavisničko ponašanje prilikom kupovine.
Koji je poslovni model platforme Temu?
Temu je dostupan u Sjedinjenim Državama od septembra 2022. Ideja je bila omogućiti Amerikancima pristup kineskim proizvodima. Od tada tržište brzo raste širom svijeta. Bilo da se radi o prašku za izbjeljivanje zuba, presi za bijeli luk ili makazama – platforma Temu nudi hiljade artikala po nenadmašno niskim cijenama. Paketi uglavnom dolaze direktno iz Kine. Procjene pokazuju da samo od Temua i (takođe kineske) modne platforme Shein u Njemačku dnevno stiže 400.000 paketa.
Platforma može da ponudi pristupačne cijene jer funkcioniše isključivo kao posrednik. Svako ko naruči od Temua po pravilu svoj paket dobija dirketno iz skladišta proizvođača ili trgovca u Kini. Temu upravlja finansijskim dijelom transakcije, a u nekim slučajevima i isporukom. U svakom slučaju, Temu radi samo kao posrednik i za to uzima proviziju.
Temu zato može gotovo u potpunosti da se odrekne skupih skladišta i time da uštedi na troškovima. To doduše podrazumijeva duže vrijeme isporuke, ali baš u tome i leži poslovni uspjeh. „Temu postiže osjetno nižu cijenu zahvaljujući dugim rokovima isporuke“, objašnjava stručnjak za onlajn-maloprodaju Aleksander Graf: „Zapadne platforme za elektronsku trgovinu očigledno su se predugo oslanjale na kraće rokove isporuke.“ Osim toga, kako kaže Graf, Temu u svojoj aplikaciji „navodi potrošače da češće kupuju“. Uspjeh dokazuje da je poslovni model Temua ispravan: prema Eplu, to je 2023. bila najviše preuzimana Ajfon aplikacija godine.
„A Temu se takođe ozbiljno takmiči s vodećim imenom u onlajn-maloprodaji“, kaže Graf, jedan od direktora softverske firme za e-trgovinu Spryker: „Amazon sa svojom glavnom platformom ima problem kako da konkuriše takmacu iz Kine.“ Kako bi se suprotstavila Temuu, kompanija je u SAD pokrenula platformu za prodaju „Amazon Haul“. I ta platforma funkcioniše po principu široke ponude veoma jeftinih artikala sa znatno dužim rokovima isporuke nego na matičnom Amazonu.
Ko stoji iza platforme Temu?
Iza aplikacije za trgovinu Temu, kojom se toliko bave službe za zaštitu potrošača, Amazon i Evropska unija, stoji kineska matična kompanija PDD Holdings, koja kotira na američkoj berzi. Najvažniji, osnovni brend PDD-a uključuje platformu za e-trgovinu Pinduoduo, koja je u vlasništvu kineskog milijardera Kolina Huanga Dženga. Konkretne brojke o Temuovoj prodaji i dobiti ne pojavljuju se u bilansu PDD Holdingsa i grupa ostaje škrta na informacijama.
Temu od aprila 2023. posluje i u Njemačkoj. Ali, koliko ljudi radi za Temu u toj zemlji, nije otkriveno. „Kao dio PDD Holdings uvrštenog na NASDAQ, Temu ne otkriva nikakve zasebne finansijske ili operativne podatke“, saopštila je firma na upit DW.
Temu ostaje staložen
Nakon maloprodajne platforme Aliexpress, Evropska unija sada je otvorila i drugi slučaj protiv neke kineske platforme za e-trgovinu. Unija to može, jer je Temu klasifikovala kao takozvanu „veliku platformu“. To su sve platforme koje, prema sopstvenim navodima, imaju više od 45 miliona korisnika. One potpadaju pod tzv. Zakon o digitalnim uslugama (DSA) i na osnovu ovog zakona sada se otvara postupak.
Temu sada ima vremena do početka decembra za pojašnjavanje otvorenih pitanja. Ako se to ne dogodi, platforma će se suočiti s visokim kaznama. Temu je za DW saopštio : „U potpunosti ćemo sarađivati u ovoj istrazi.“ Vjeruju da će istraga na kraju „dugoročno koristiti potrošačima, trgovcima i platformi“, rekao je portparol Temua na upit DW.
Uspjeh i uz pomoć poreskih trikova?
Kritičari, međutim, veliki problem vide kod jedne sasvim druge stvari. Roba jeftinija od 150 eura može da se uveze u EU bez carine. Poreski stručnjak Rodžer Gotman procjenjuje da se poslovni model tržišta takođe bazira na tom takozvanom bescarinskom ograničenju: „Većina narudžbina na Temuu ostaje ispod 150 evra.“ Zaključak: bez oslobađanja od carina za jeftiniju robu, Temu ne bi mogao da ponudi tako niske cijene.
To bi takođe moglo da uspori Temuov rast, smatra Gotmanu, poreski ekspert i direktor sistema za obradu e-trgovine Taxdoo. On procjenjuje da Temu čak namjerno dijeli veće narudžbine na nekoliko manjih „kako bi ostao ispod bescarinske granice“. Carinske provjere, kako kaže, sigurno bi to potvrdile.
Uprkos bescarinskom ograničenju, primjenjuje se tzv. uvozni porez na promet. Temu je registrovan u Irskoj gdje bi morao da plati porez na promet. Irska bi zatim teoretski to trebalo da distribuira državama EU.
Temu je na uspješnom putu
„Ali, razmjena podataka je složena i rijetko se sprovodi u praksi“, kritikuje Rodžer Gotman. On se zato zalaže za efikasniju kontrolu prodajnih platformi kao što je Temu i primjenu postojećih zakona. Ciljano naoružavanje vlasti modernim alatima za analizu takođe bi moglo da pomogne, kaže ekspert.
Temu, s druge strane, protivrječi takvim tvrdnjama i ističe: „Rast ne zavisi od tarifne slobode.“ Takođe opovrgavaju tvrdnju da narudžbine namjerno dijele na manje kako bi se izbjegle carinske kontrole.
Carinska sloboda već je dugo trn u oku Evropske komisije. Ona predlaže ukidanje bescarinske granice do 2028. i uspostavljanje centralne platforme za podatke EU kako bi se objedinili svi relevantni carinski podaci.
Pritisak dakle raste na svim nivoima, ali stručnjak za e-trgovinu Aleksander Graf ne vjeruje da se Temuov trijumfalni napredak može zaustaviti i ukazuje pritom na uspjeh matične firme Pinduoduo. „Za pet godina pretekli su postojeće platforme u Aziji.“ U svakom slučaju, kaže Graf, moramo da se prilagodimo Temuovom novom poslovnom modelu. Jer, malo je vjerovatno da će se broj paketa iz Kine smanjiti.
Izvor: Deutsche Welle