Sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) o ekonomskoj saradnji usvojen je na Vladi i biće u formi zakona predložen parlamentu a premijer Milojko Spajić je najavio da će pričati sa svim šefovima poslaničkih klubova prije parlamentarne debate. Vlada je prihvatila i zaključke lokalne ulcinjske skupštine od 21. marta o investiciji iz UAE i iskazala maksimalnu spremnost za saradnju sa opštinama. Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj rekao je da je danas na sjednici Vlade usvojeni predlog zakona o formiranju kreditno garantnog fonda. On je naveo da se nada da će ovaj korak da omogući veću podršku malim i srednjim preduzećima.

Kako je pojasnio, ovo je važan korak za razvoj privrede. 

“Ovo su veoma dobre vijesti za našu privredu”, rekao je Đeljošaj. 

Premijer Milojko Spajić rekao je da na ovaj način omogućavamo privatnom sektoru da se ukljući u razvoj naše države i bude faktor razvoja naše države. 

“Htjeli smo da danas pokažemo našim građanima poptunu transparentnost. Sporazum sa UAE je usvojen na Vladi i biće u formi zakona predložen parlamentu. Pričaću sa svim šefovima klubova prije toga i nadam se da će sve biti usvojeno”, rekao je Spajić. 

Predsjednik Vlade se osvrnuo na zaključke odbornika ulcinjskog parlamenta, ističući da su odbornici u toj opštini iskazali rezerve prema namjeri investitora iz UAE da razvijaju projekat na Velikoj plaži. 

“Bilo koji potencijalni projekat, jer ništa definitvno nijesmo dobili od investitora, obavezujemo se da imao u vidu zaključke SO Ulcinj prilikom planiranja svakog projekta. Želimo da lokalna zajednica bude maksimalno uključena. Takav primjer smo imali u mjestu Kralje u Andrijevici, gdje smo njihove predloge uzeli u obzir i promijenili trasu auto-puta. Na isti način odnosićemo se prema svim građanima u našoj Crnoj Gori, bilo koja opština da je u pitanju”, naveo je premijer. 

On je rekao da žele da afirmišu ovlašćenja lokalnih samouprava, i poslata je jasna poruka. 

“Cijeloj Crnoj Gori, ne samo Ulcinju, da partnerski i zajedno radimo. Naravno, bez ucjena i ne želim da ulazimo u takve scenarije. Vrijeme je da se odgovorno ponašamo. Želim da se opštine odgovorno ponašaju prema svojoj i budućnosti cijele zemlje. Dajte da lokalne samouprave donose odgovorne odluke, na korist građana. Ako osjetimo partnerski odnos, bez ucjena i plašenja investitora, u Vladi će imati partnera”, kazao je Spajić. 

Kako je rekao, prihvatanjem zahtjeva SO Ulcinj od 21. marta Vlada je jasno poslala poruku toj opštini. 

Osvrćuči se na izjavu šefa države Jakova Milatovića da sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata otvara pitanja usklađenosti sa Ustavom i zakonima o zaštiti konkurencije i državnoj imovini, on je rekao da nema problem da sve provjeri Ustavni sud, ali i skupštinski Zakonodavni odbor. 

Premijer je rekao da se može dogoditi da dva projekta, auto-put i most preko Bojane, budu jednistven projekat. Istakao je da je Vlada posvećena razvoju infrastrukture. 

Na pitanje zašto investitor iz UAE Mohamed Alabar ne ide na međunarodni tender, on je rekao da nije puno investitora koji mogu da iznesu ulaganje od 35 milijardi, a uz to, tender bi značio da gubiju garancije države. 

“Mislim da smo ovom projektu pristupili maksimalno transparentno. Sve zaključke možete da vidite na sajtu Vlade. Dao sam jasne odgovore na pitanja poslanika. Bio sam u Ulcinju i razgovarao sa predsjednicima odborničkih klubova. Da li je iko za projekte Porto Novi, ili Luštica, pitao nešto lokalne zajednice? Ovo je potpuno novi način saradnje sa lokalnom zajednicom ali očekujemo i od njih da se odgovorno ponašaju”, rekao je premijer. 

Kako je naveo, ako su tamo spremni “da propuste investiciju od 30 milijardi, neka ponesu taj teret, ja neću”.

Đeljošaj je rekao da su puno razgovarali o najavljenim investicijama iz UAE. Pozdravio je odluku da uvaži zaključke SO Ulcinj od 21.marta. 

“Stav o prihvatanju zaključaka SO Ulcinj je nešto što će usmjeravati Vladu u odnosu i prema drugim opštinama. Vlada Crne Gore ovim sporazumom, odnosno, ako bude dogovora sa investitorom, neće raditi mimo dogovora sa SO Ulcinj. Jako sam zadovoljan realizacijom prihvatanja zaključaka SO Ulcinj danas na Vladi. Mi smo inače u SO Ulcinj, naš klub, glasali za te zaključke 21.marta”, rekao je Đeljošaj. 

Premijer je istakao da je Vlada posvećena ravnomjerenom regionalnom ekonomskom razvoju. 

“Ova Vlada je posebno posvećena projektima na sjeveru. Evropski parlament je podržao investicije iz UAE juče, svima je u interesu da Crna Gora ne uđe u EU kao siromašna zemlja. Mislim da je svima jasno da je iza svega ovoga dobra namjera. Jasno je da međudržavnim sporazumom isključujete mogućnost korupcije”, rekao je Spajić. 

Premijer je rekao da su svi u Vladi podržali investicije, ističući da su ministrima iz DNP-a bila potrebna dodatna objašnjenja o ovoj investiciji, i da niko ne spori da trebna maksimalno iskoristiti ekonomske potencijale zemlje. 

Osvrćući se na ekonomsske odnose sa SAD, i to što je američki predsjednik Donald Tramp potpisao dokument koji, između ostalog, podrazumijeva carinu od 10 odsto na robu koja se uvozi iz Crne Gore, rekao je da je Crna Gora pouzdan partner, i da dobro sarađuje sa SAD. 

Spajić je rekao da Crna Gora ima mnogo prednosti, i da insistira na privlačenju investicija. 

“Investitor ima pravo da bira. Ako se pokažemo kao nezreli i nedorasli, investitor će otići”, rekao je premijer, uz napomenu da se za projekat koji zagovaraju investitori iz UAE interesuju još dvije kredibilne destinacije. 

“Ovo je jako teška borba za investitore a posebna je vrijednost što imamo državne garancije”, istakao je Spajić. 

Fakultet likovnih umjetnosti Univerziteta Crne Gore (FLU) ugostio je delegaciju Univerziteta u Đenovi, koju su činili profesori Paolo Piccardo, Pietro Marescotti, Roberto Spotorno, kao i studentkinja doktorskih studija Matilde Pedemonte, saopšteno je iz te visokoobrazovne ustanove.

Povod njihove posjete, kako navode, bio je radni sastanak u okviru CORES projekta (Conservation and Restoration Sciences), zajedničkog master programa u oblasti primijenjenih nauka u konzervaciji i restauraciji kulturne baštine.

FLU je postao partner u izradi zajedničkog master programa „Conservation and Restoration Sciences – CORES”, koji okuplja šest prestižnih evropskih univerziteta u okviru ULISEUS mreže evropskih univerziteta. Koordinator programa je Univerzitet u Đenovi, dok su ostali partneri Univerzitet Bordeaux Montaigne (Francuska), Univerzitet u Sevilji (Španija), Univerzitet Côte d’Azur (Francuska) i Univerzitet Münster (Njemačka) – navodi se u saopštenju.

Gosti su se sastali sa profesoricom Natašom Đurović, šeficom SP za konzervaciju i restauraciju i prodekanicom za međunarodnu saradnju FLU Majom Šofranac, kako bi razgovarali o dosadašnjim i budućim koracima u okviru CORES projekta.

Na sastanku su, kako dodaju sa FLU, razmatrani aspekti akreditacije programa, planiranje nastavnih aktivnosti i mobilnosti studenata i profesora, kao i organizacija zajedničkih istraživačkih projekata.

Tokom posjete, profesori sa Univerziteta u Đenovi održali su prezentaciju CORES projekta i istraživanja kojima se bave na svom univerzitetu u Djenovi. Prezentaciji su prisustvovali i predstavnici partnera FLU u ovom projektu – Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, Narodni muzej Crne Gore i Ministarstvo kulture i medija – saopštili su iz te visokoobrazovne ustanove.

Nakon posjete FLU, delegacija iz Đenove je,kako dodaju, posjetila i Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore gdje su, u pratnji rukovoditeljke ateljea za konzervaciju papira, pergamenta i kože Sanje Vukićević, obišli konzervatorske ateljee Centra.

Priča se da će film Kventina Tarantina iz 2019. godine “Bilo jednom u Holivudu” dobiti nastavak, koji će režirati Dejvid Finčer, a u kojem će glavnu ulogu ponovo tumačiti Bred Pit.

Originalni film, koji je napisao i režirao Tarantino, pratio je avanture izumiruće TV zvijezde Rika Daltona (Leonardo DiKaprio) i njegovog kaskadera Klifa Buta (Bred Pit) u alternativnoj viziji holivudske scene iz šestdesetih.

Film je bio uspješan i kod kritičara i na blagajnama, zaradivši 329,4 miliona dolara.

Prema izvještaju Playlist-a, Finčer sastavlja nastavak koji je napisao Tarantino. Film se navodno proizvodi za Netflix, a režiser filma “Sedam” planira da počne snimanje ovog ljeta.

Navodi se da film vjerovatno ima budžet od 200 miliona dolara, a da će Tarantino dobiti 20 miliona dolara za svoj scenario.

Ovaj film bi bio neobičan korak za reditelja “Petparačkih priča” iz nekoliko razloga: posljednji put kada je napisao scenario za film koji nije režirao bio je 1996. godine za “Od sumraka do svitanja”. Takođe, bio je glasan kritičar striming servisa poput Netflix-a, poznat po tome što preferira fizičke medije i filmsku projekciju za gledanje filmova.

Ovo bi takođe bio prvi tradicionalni nastavak jednog od njegovih režiranih filmova: “Kill Bill” je bio podijeljen na dva dijela, ali se smatra jednom pričom.

Izvori navode da je Leonardo DiKaprio uključen u povratak u ulozi glumca Rika Daltona, ali se čini da će film biti više fokusiran na lik Breda Pita, Klifa Buta. Pit je osvojio svoj prvi Oskar za ovu ulogu, a mnogi su ga smatrali najboljim dijelom filma.

Izvor: CdM

Nakon što je juče održan Sajam sporta na Trgu nezavisnosti u Podgorici, povodom Dana reprezentacija, član Odbora DPS Prijestonice Cetinje Filip Borozan, osvrnuo se na Prijestonicu i infrastrukturu kao preduslov za sportske uspjehe.

Još kao dječak sam maštao da u svom gradu doživim da braneći boje FK “Lovćen”-a igram prvoligaške mečeve na stadionu evropskog formata. Moj klub je sedam sezona nastupao u Prvoj ligi, na žalost, bez infrastrukture dostojne klupskog renomea – kazao je Borozan.

Ne tako davno, podsjetio je, 2014. godine, FK “Lovćen” je imao i svoju evropsku priču i tada je počela priča oko stadiona.

Današnji sportski rezultati su daleko od tih rezultata ili onog što svi želimo. Ali u sportu je tako, smjenjuju se dobri i loši rezultati ali infrastruktura je neophodan preduslov za uspjeh. Zato me posebno raduje što će moj grad, na crnogorskoj sportskoj mapi ali i šire, biti prepoznat sa ovako reprezentativnim sportskim objektom – istakao je Borozan.

Prisjetio se skeptika koji nijesu vjerovali pa i onih koji su se tome rugali.

Sa druge strane moja generacija i ja smo vjerovali i znali da ćemo na Cetinju ugostiti evropske selekcije koje će imati priliku da čuju kako se u jedan glas pjeva himna i kako huči podno Lovćena. Zahvalan sam svima koji su najveći infrastrukturni sportski objekat za naše prilike donijeli u Prijestonicu razumijevajući napore i okolnosti, svjestan činjenice da to nije bilo baš lako izlobirati, a nakon toga realizovati. Najbolji primjer je Sportska hala, koja je uzgred mnogo manji projekat, a koji je najavljen još prije nekoliko godina. Podržavam i željno iščekujem Sportsku halu i da konačno svjedočimo početku radova znajući da što započne će se i završiti – kazao je Borozan.

Takođe, kako dodaje, zna i da je stadion mogao biti ranije završen, ali sada je, kako ističe, to sve manje važno.

Za one koji nijesu iz sporta ili ne razumiju viziju razvoja sporta kao i one koji ne vide sve benefite, koje će imati grad i država, od objekta čija je vrijednost preko 12.500.000€, slijede dani kada će se uvjeriti koliko za Cetinje i državu on znači – naglasio je Borozan.

Plasman naše mlade selekcije među 8 najboljih na Starom kontinentu, kako ističe, veliki je uspjeh koji ohrabruje i obećava da ćemo se u bliskoj budućnosti radovati uspjesima A selekcije našeg nacionalnog tima.

Dječački snovi nekad kasne, ali se i ostvaraju. Evropa dolazi u Prijestonicu, dolazi baš tamo gdje je uvijek i bila! – poručuje član Odbora DPS Prijestonice Cetinje Filip Borozan.

Grupa građana Cetinja, koja svakodnevno protestuje na Kruševom Ždrijelu, u nedjelju, 6. aprila, organizovaće „Blokadu upozorenja“ u trajanju od tri sata, od 15:20 do 18:26.

Njihovo saopštenje proslijeđeno redakciji Cetinjskog lista prenosimo u cjelosti.

Građani Cetinja svakodnevno izražavaju revolt i zabrinutost zbog neadekvatnog odgovora nadležnih institucija na dva masovna ubistva, koja su u posljednje dvije i po godine odnijela 23 života. Naši protesti i blokade saobraćajnica izraz su dubokog nezadovoljstva i zahtjev za odgovornošću, ali do danas nismo dobili nijednu zvaničnu reakciju, niti smo pozvani na razgovor sa predstavnicima vlasti.

Podsjećamo:

• 12. avgusta 2022. godine ubijeno je 10 naših sugrađana, među kojima su dječaci Marko i Mašan. Takođe, u krvavom piru u Medovini šest osoba je ranjeno.

• 1. januara 2025. godine na pet različitih lokacija, pištoljem u nelegalnom posjedu, ubijeno je 12 naših sugrađana, među kojima su i dječaci Jovan i Vukan. Takođe, četiri osobe su teško ranjene, a jedna od njih je, nakon višednevne borbe za život, preminula u Kliničkom centru Crne Gore.

Uprkos upozorenjima i apelima porodica stradalih, civilnog društva i građana, između ove dvije tragedije nije preduzeto ništa što bi spriječilo novi masakr.

Kao građani, zahtijevamo:

• Ostavke odgovornih u sektoru bezbjednosti zbog neprofesionalne reakcije tokom i nakon zločina.

• Detaljnu i nezavisnu istragu propusta u radu policije, pojedinaca i drugih nadležnih službi.

• Efikasnu kontrolu naoružanja, kako legalnog, tako i nelegalnog.

• Hitno donošenje „Markovog i Mašanovog zakona“, koji će obezbijediti preventivne mjere protiv nasilja i rigorozne kontrole oružja i nasilnika.

Ćutanje nadležnih institucija ne predstavlja samo ignorisanje građanskog glasa, već i direktnu odgovornost za nesigurnost u kojoj svi živimo. Očekujemo da nadležni konačno preuzmu odgovornost i pokažu spremnost da se suoče s ovim problemom.

Pozivamo sve advokate i pravnike da nam se pridruže u ovoj borbi od opšteg značaja, jer se tiče bezbjednosti svih nas. Njihova pravna podrška i stručnost mogu biti ključni u pritisku na institucije i donošenju konkretnih rješenja.

Ovim putem obavještavamo građane i cjelokupnu crnogorsku javnost da ćemo u nedjelju, 6. aprila, na raskrsnici na Kruševom Ždrijelu, organizovati „Blokadu upozorenja“ u trajanju od tri sata, tačnije od 15:20 do 18:26.

Molimo sve građane koji se budu nalazili u kolonama zbog blokade puteva da svoje nezadovoljstvo ne usmjeravaju prema nama, koji se borimo za bezbjednije društvo, već prema onima koji ignorišu ove ozbiljne probleme i koji su odgovorni za nečinjenje.

Nećemo stati dok ne dobijemo odgovore i dok ne budemo sigurni da se ovakve tragedije više nikada neće ponoviti – navodi se u saopštenju grupre građana.

Projekat „Smart land”, koji Prijestonica Cetinje realizuje sa partnerima kroz program prekogranične saradnje Italija – Albanija – Crna Gora, predstavljen je danas na Cetinju.

Zamjenica gradonačelnika Cetinja, Ana Novović, istakla je važnost saradnje u ostvarivanju održivog razvoja i primjeni inovativnih rješenja u sektoru mobilnosti.

Novović je naglasila da je ovaj projekat mnogo više od nabavke električnih vozila, jer pruža priliku za razmjenu znanja, iskustava i najboljih praksi koje će unaprijediti kvalitet života i rada građana Cetinja.

Duboko vjerujemo da je održiva mobilnost ključ za razvoj modernih i ekološki odgovornih zajednica. Uvođenjem električnih vozila i pametnih rješenja u saobraćaju ne samo da smanjujemo negativan uticaj na životnu sredinu već i podstičemo eonmomski razvoj kroz inovacije i povezanost sa drugim evropskim gradovima koji dijele iste vrijednosti – kazala je Novović.

Gradonačelnik opštine Anjone, Danijel Saia kazao je da će ovaj projekat omogućiti razmjenu iskustava i poboljšanje sektora mobilnosti u različitim regijama Italije.

Mi smo vodeći partner na nekoliko projekata na nacionalnom nivou u Italiji koji se tiču i transporta i razvoja samih regija. Upravo radimo na razvoju transporta u ruralnom području, kojim ćemo povezati 33 opštine koje se nalaze u regiji. Taj transport će se vršiti isključivo električnim vozilima – kazao je Saia.

Na predstavljanju projekta “Smart land” govorio je i zamjenik gradonačelnika albanskog grada Lješ, Fatjon Zefi.

U ime cijelog tima, želim vas pozdraviti i izraziti nadu da će naš zajednički rad na ovom projektu biti uspješan. Sigurni smo da će saradnja sa opštinama partnerima donijeti pozitivne rezultate. Takođe, pozivam vas da uskoro posjetite grad Liješ, na jadranskoj obali Albanije – kazao je Zefi.