Foto: Printscreen/X/NASA
Tim raketnih naučnika američke Svemirske agencije NASA razvija autonomne podvodne robote koji mogu da dopru duboko ispod džinovskih lednika na Antarktiku. Zadatak robota je da bolje razumiju koliko brzo se led topi – i koliko brzo bi to moglo da izazove katastrofalan porast nivoa mora, piše RTS.
U martu, naučnici iz Nasine Laboratorije za mlazni pogon spustili su cilindričnog robota u ledene vode Boforovog mora sjeverno od Aljaske da bi prikupili podatke na dubini od 30,5 metara. Bio je to prvi korak u projektu „Ajsnod” (IceNode).
Krajnji cilj je da se na Antarktiku spusti flota ovih robota, koji će se zakačiti za led i tokom dužeg perioda snimati podatke na jednom od najnepristupačnijih mjesta na Zemlji.
Postoji hitna potreba da se bolje razumije ovaj udaljeni, izolovani kontinent, jer ono što se ovdje dešava ima globalne implikacije.
Niz nedavnih istraživanja ukazuje da se može dogoditi da se led na Antarktiku počne da topi na alarmantne nove načine, što znači da bi prognoza porasta nivoa mora mogla biti znatno potcijenjena.
Ako bi se ledeni pokrivač Antarktika u potpunosti otopio, to bi izazvalo globalni porast nivoa mora za oko 61 metar – što bi predstavljalo potpunu katastrofu za priobalne zajednice.
Naučnici su posebno zainteresovani da shvate što se dešava sa lednicima Antarktika, ogromnim pločama plutajućeg leda i predstavljaju važnu odbranu od porasta nivoa mora, djelujući kao čep koji zadržava glečere na kopnu.
„Linija uzemljenja“ – tačka na kojoj se glečer diže sa morskog dna i postaje lednik – je mjesto gdje se može najbrže topiti, jer topla okeanska voda izjeda led ispod.
Ali dobijanje detaljnog pogleda na liniju uzemljenja u podmuklim antarktičkim pejzažima bilo je izuzetno teško.
Godinama smo razmišljali o tome kako da prevaziđemo ove tehnološke i logističke izazove i mislimo da smo pronašli način – rekao je Ijan Fenti, klimatski naučnik u Nasinoj Laboratoriji za mlazni pogon i naučni rukovodilac projekta Ajsnod.
Nasin plan je da spusti oko 10 robota Ajsnod, svaki dužine oko dva i po metra i prečnika 25 centimetara, u vodu kroz bušotinu u ledu ili iz broda pored obale. Oni nemaju pogon, ali će se kretati zahvaljujući okeanskim strujama, usmjeravanim specijalnim softverom, do svog antarktičkog odredišta gdje će aktivirati svoj „stajni trap“ – tri noge koje izlaze i pričvršćuju se za led.
Kada budu na mjestu, njihovi senzori će pratiti koliko brzo toplija, slana voda okeana topi led, kao i koliko brzo hladna otopljena voda tone.
Flota bi mogla da radi do godinu dana, prikupljajući podatke tokom svih godišnjih doba, saopštila je Nasa.
Kada završe praćenje, roboti će se odvojiti od leda, otploviti na površinu okeana i prenijeti podatke putem satelita. Ovi podaci se zatim mogu unijeti u kompjuterske modele kako bi se poboljšala tačnost projekcija porasta nivoa mora.
Ovi roboti su platforma za dovođenje naučnih instrumenata na najteže dostupne lokacije na Zemlji – rekao je Pol Glik, mašinski inženjer robotike u Laboratoriji za mlazni pogon i glavni istraživač Ajsnoda.
Tim je trenutno usmjeren na razvoj tehničkih mogućnosti robota i planirano je još testova. Trenutno ne postoji tačan vremenski okvir kada će biti raspoređeni na Antarktiku, rekao je Glik za Si-En-En, „ali u idealnim uslovima voljeli bismo da to bude što je prije moguće“.
Roboti su i ranije korišćeni za posmatranja ispod leda Antarktika. Nedavni istraživački projekat koristio je robota nalik torpedu po imenu Ajsfin (Icefin), daljinski upravljano vozilo koje je snimalo informacije o temperaturi okeana, salanitetu i strujama.
Ali za razliku od Ajsfina, Ajsnods će biti potpuno autonoman. Oba sistema se međusobno dopunjuju, rekao je Rob Larter, pomorski geofizičar iz British Antarctic Survey, koji je bio dio istraživačkog projekta Ajsfin.
Tamo gdje Ajsfin može da zabilježi podatke u realnom vremenu, primjena je ograničena u zavisnosti od toga koliko dugo bušotina može da bude otvorena prije nego što se zamrzne, što je obično nekoliko dana. Ajsnod će moći da prikuplja podatke tokom mnogo dužeg perioda, ali ih neće prenositi dok se njegova misija ne završi.
Primjena obje mašine je izazovna i uključuje značajan rizik za sofisticiranu opremu, rekao je Larter za Si-En-En, „ali takvi inovativni pristupi i preuzimanje rizika su neophodni da bi se saznalo više o kritičnom skrivenom svijetu ispod lednika.
Izvor: RTS
Na jugu Crne Gore sjutra će biti pretežno sunčano, ponegdje uz umjerenu oblačnost, a na sjeveru se prijepodne mjestimično očekuje povećana oblačnost.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru popodne slijede duži sunčani intervali.
Vjetar slab do umjeren, mjestimično pojačan, ponegdje na udare jak, prvenstveno tokom jutra i noći.
Jutarnja temperatura vazduha od minus 12 do sedam, najviša dnevna od minus tri do 14 stepeni.
Fudbaleri Lovćena igraće protiv Iskre, na podgoričkom Starom aerodromu, utakmicu 18. kola Druge CFL.
Za cetinjski tim biće to posljednji duel ove jeseni pošto je u 18. kolu koje se igra 1. decembra slobodan.
Sjutrašnji duel Lovćen čeka na četvrtom mjestu sa 21 osvojenim bodom, dok je Iskra na poziciji ispod, sa dva boda manje.
U prvom međususobnom nadmetanju ove sezone Lovćen je, u 9. kolu, slavio u gostima sa 2:0.
Utakmica na Starom aerodromu igra se sjutra od 13 sati.
Ulica Novice Cerovića još uvijek je zatvorena za saobraćaj jer se voda ispod Podvožnjaka nije povukla, kazao je za Cetinjski list načelnik Komunalne policije Marko Andrić.
Kaže da se voda povukla sa većine lokacija u gradu ali ne i sa gore navedene.
Upravo zbog toga djelujemo na pomenutoj poziciji, radi bezbjednosti građana. Ulica Novice Cerovića će biti zatvorena dok se ne obezbijedi potpuna sigurnost – poručio je Andrić.
Košarkaška reprezentacija Crne Gore savladala je Bugarsku sa 85:62 u utakmici 3. kola kvalifkacija za Evropsko prvenstvo.
Drugom pobjedom u ovim kvalifikacijama tim Boška Radovića napravio je krupan korak ka novom plasmanu na šampionat Starog kontinenta.
Naša selekcija je od početka vodila, samo jednom bila u minusu (10:9), a ključnu prednost stekla u drugoj četvrtini, kada je nakon serije 15:3 povela 36:23.
“Crveni” su u nastavku povećali prednost na 17 poena, Bugari su potom zaprijetili, spustili se na minus devet, ali je Crna Gora lagano odbila taj nalet.
Najefikasniji je bio Peri sa 18 poena, koji je večeras odigrao posljednji meč pred domaćim navijačima. Ivanović i Radović su imali po 12 poena, a Simonović 10 poena i 10 skokova.
U našoj grupi Švedska je napravila veliko iznenađenje pošto je savladala Njemačku – 73:72.
Nevrijeme na Cetinju izazvalo je brojne probleme mještanima Donjeg polja u čije kuće je prodrla voda, urušena je i trafostanica u naselju Gruda pa na tom području dio domaćinstava trenutno nema električnu energiju i nije izvjesno kada će doći. Nekolike ulice su do skoro bile obustavljene za saobraćaj, poplavljen je i Podvožnjak, kao i Vladičina bašta. Ekipi službe zaštite i spašavanja javili su se brojni građani kojma su poplavile podrumske prostorije i ulazi stambenih zgrada.
U izjavi za RTV Cetinje gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković kaže da je zadovoljan reakcijom svih gradskih službi, te da gradska uprava ulaže maksimalan napor da pomogne svim građanima koji su ugroženi vremenskim prilikama. Osvrnuo se i na rješenje dugogodišnjeg problema koji se tiče Ponora.
Načelnik službe zaštite i spašavanja Miloš Ćećanović kaže da je kompletna jedinica te službe aktivna te da pomažu građanima kojima je nevrijeme stvorilo probleme.
Na pitanje RTV Cetinje upućeno Crnogorskom elektrodistributivnom sistemu, kada se očekuje snabdijevanje strujom za stanovnike Grude i Donjeg polja, kažu da su njihove ekipe na terenu i daju sve od sebe da alternativno snabdiju korisnike koji se napajaju sa te trafostanice.
Danas je došlo do pada i oštećenja trafostanice na zemljištu gdje se odvijaju pripreme za građevinske radove, preciznije gdje je ranije iskopana rupa od strane nepoznatog lica i potkopana trafostanica, a o čemu i svjedoče zabilješke Komunalne inspekcije, te je danas usljed obilnih padavina došlo do urušavanja zemljista, što je uzrokovalo pad pomentute trafostanice – kazali su za RTV Cetinje.
Opširnije u prilogu RTV Cetinje
Svako ko kinesku prodajnu platformu Temu suoči s optužbama Evropske unije dobiće upravo ono što stotine hiljada kupaca dobija svaki dan: mnogo malih paketa. U ovom slučaju, mnogo malih paketića teksta, dužine gotovo kao ovaj članak. U jednom od njih Temu je uvjeravao DW da će „u potpunosti sarađivati s regulatornim tijelima“.
Temu je navikao da reaguje na optužbe, jer one ne jenjavaju: početkom 2024. Evropsko udruženje proizvođača igračaka otkrilo je bezbjednosne rizike u 95 odsto dječijih igračaka koje prodaje Temu.
Od novembra je pritisak postao još veći: Evropska unija pokrenula je postupak protiv te platforme. Spisak optužbi je dugačak: prije svega se radi o ilegalnom uvozu proizvoda koji ne zadovoljavaju standarde EU. Ali radi se i o lažnim popustima, lažnim recenzijama proizvoda, manjkavim informacijama o trgovcima, kao i o dizajnu proizvoda koji, pogotovo one mlađe, navodi na gotovo zavisničko ponašanje prilikom kupovine.
Koji je poslovni model platforme Temu?
Temu je dostupan u Sjedinjenim Državama od septembra 2022. Ideja je bila omogućiti Amerikancima pristup kineskim proizvodima. Od tada tržište brzo raste širom svijeta. Bilo da se radi o prašku za izbjeljivanje zuba, presi za bijeli luk ili makazama – platforma Temu nudi hiljade artikala po nenadmašno niskim cijenama. Paketi uglavnom dolaze direktno iz Kine. Procjene pokazuju da samo od Temua i (takođe kineske) modne platforme Shein u Njemačku dnevno stiže 400.000 paketa.
Platforma može da ponudi pristupačne cijene jer funkcioniše isključivo kao posrednik. Svako ko naruči od Temua po pravilu svoj paket dobija dirketno iz skladišta proizvođača ili trgovca u Kini. Temu upravlja finansijskim dijelom transakcije, a u nekim slučajevima i isporukom. U svakom slučaju, Temu radi samo kao posrednik i za to uzima proviziju.
Temu zato može gotovo u potpunosti da se odrekne skupih skladišta i time da uštedi na troškovima. To doduše podrazumijeva duže vrijeme isporuke, ali baš u tome i leži poslovni uspjeh. „Temu postiže osjetno nižu cijenu zahvaljujući dugim rokovima isporuke“, objašnjava stručnjak za onlajn-maloprodaju Aleksander Graf: „Zapadne platforme za elektronsku trgovinu očigledno su se predugo oslanjale na kraće rokove isporuke.“ Osim toga, kako kaže Graf, Temu u svojoj aplikaciji „navodi potrošače da češće kupuju“. Uspjeh dokazuje da je poslovni model Temua ispravan: prema Eplu, to je 2023. bila najviše preuzimana Ajfon aplikacija godine.
„A Temu se takođe ozbiljno takmiči s vodećim imenom u onlajn-maloprodaji“, kaže Graf, jedan od direktora softverske firme za e-trgovinu Spryker: „Amazon sa svojom glavnom platformom ima problem kako da konkuriše takmacu iz Kine.“ Kako bi se suprotstavila Temuu, kompanija je u SAD pokrenula platformu za prodaju „Amazon Haul“. I ta platforma funkcioniše po principu široke ponude veoma jeftinih artikala sa znatno dužim rokovima isporuke nego na matičnom Amazonu.
Ko stoji iza platforme Temu?
Iza aplikacije za trgovinu Temu, kojom se toliko bave službe za zaštitu potrošača, Amazon i Evropska unija, stoji kineska matična kompanija PDD Holdings, koja kotira na američkoj berzi. Najvažniji, osnovni brend PDD-a uključuje platformu za e-trgovinu Pinduoduo, koja je u vlasništvu kineskog milijardera Kolina Huanga Dženga. Konkretne brojke o Temuovoj prodaji i dobiti ne pojavljuju se u bilansu PDD Holdingsa i grupa ostaje škrta na informacijama.
Temu od aprila 2023. posluje i u Njemačkoj. Ali, koliko ljudi radi za Temu u toj zemlji, nije otkriveno. „Kao dio PDD Holdings uvrštenog na NASDAQ, Temu ne otkriva nikakve zasebne finansijske ili operativne podatke“, saopštila je firma na upit DW.
Temu ostaje staložen
Nakon maloprodajne platforme Aliexpress, Evropska unija sada je otvorila i drugi slučaj protiv neke kineske platforme za e-trgovinu. Unija to može, jer je Temu klasifikovala kao takozvanu „veliku platformu“. To su sve platforme koje, prema sopstvenim navodima, imaju više od 45 miliona korisnika. One potpadaju pod tzv. Zakon o digitalnim uslugama (DSA) i na osnovu ovog zakona sada se otvara postupak.
Temu sada ima vremena do početka decembra za pojašnjavanje otvorenih pitanja. Ako se to ne dogodi, platforma će se suočiti s visokim kaznama. Temu je za DW saopštio : „U potpunosti ćemo sarađivati u ovoj istrazi.“ Vjeruju da će istraga na kraju „dugoročno koristiti potrošačima, trgovcima i platformi“, rekao je portparol Temua na upit DW.
Uspjeh i uz pomoć poreskih trikova?
Kritičari, međutim, veliki problem vide kod jedne sasvim druge stvari. Roba jeftinija od 150 eura može da se uveze u EU bez carine. Poreski stručnjak Rodžer Gotman procjenjuje da se poslovni model tržišta takođe bazira na tom takozvanom bescarinskom ograničenju: „Većina narudžbina na Temuu ostaje ispod 150 evra.“ Zaključak: bez oslobađanja od carina za jeftiniju robu, Temu ne bi mogao da ponudi tako niske cijene.
To bi takođe moglo da uspori Temuov rast, smatra Gotmanu, poreski ekspert i direktor sistema za obradu e-trgovine Taxdoo. On procjenjuje da Temu čak namjerno dijeli veće narudžbine na nekoliko manjih „kako bi ostao ispod bescarinske granice“. Carinske provjere, kako kaže, sigurno bi to potvrdile.
Uprkos bescarinskom ograničenju, primjenjuje se tzv. uvozni porez na promet. Temu je registrovan u Irskoj gdje bi morao da plati porez na promet. Irska bi zatim teoretski to trebalo da distribuira državama EU.
Temu je na uspješnom putu
„Ali, razmjena podataka je složena i rijetko se sprovodi u praksi“, kritikuje Rodžer Gotman. On se zato zalaže za efikasniju kontrolu prodajnih platformi kao što je Temu i primjenu postojećih zakona. Ciljano naoružavanje vlasti modernim alatima za analizu takođe bi moglo da pomogne, kaže ekspert.
Temu, s druge strane, protivrječi takvim tvrdnjama i ističe: „Rast ne zavisi od tarifne slobode.“ Takođe opovrgavaju tvrdnju da narudžbine namjerno dijele na manje kako bi se izbjegle carinske kontrole.
Carinska sloboda već je dugo trn u oku Evropske komisije. Ona predlaže ukidanje bescarinske granice do 2028. i uspostavljanje centralne platforme za podatke EU kako bi se objedinili svi relevantni carinski podaci.
Pritisak dakle raste na svim nivoima, ali stručnjak za e-trgovinu Aleksander Graf ne vjeruje da se Temuov trijumfalni napredak može zaustaviti i ukazuje pritom na uspjeh matične firme Pinduoduo. „Za pet godina pretekli su postojeće platforme u Aziji.“ U svakom slučaju, kaže Graf, moramo da se prilagodimo Temuovom novom poslovnom modelu. Jer, malo je vjerovatno da će se broj paketa iz Kine smanjiti.
Izvor: Deutsche Welle