Opremanje i modernizacija vojnih jedinica važni radi ispunjenja zahtjeva alijanse: (ilustracija), Foto: Boris Pejović
Vlada je budžetom za 2025. godinu planirala da se zaduži 75 miliona eura za nabavku opreme i sredstava za potrebe Vojske Crne Gore (VCG) kako bi ispunila ciljeve sposobnosti koje je postavio NATO savez, čiji je država član.
U predlogu budžeta za 2025, koji je u skupštinskoj proceduri, piše da će se kreditor za navedena zaduženja utvrditi u toku naredne godine.
U dokumentu stoji da je u 2020. NATO dostavio “Plavu knjigu” (“Blue book”) koja sadrži 37 sposobnosti dodijeljenih Crnoj Gori, čime su definisane prioritetne sposobnosti i jedinice za doprinos kolektivnom sistemu bezbjednosti.
Dodijeljeni ciljevi i deklarisane snage predstavljaju minimum kvantitativnih i kvalitativnih sposobnosti koje članica mora da dostigne u cilju ravnomjerne podjele tereta. Svako odustajanje od dostizanja cilja sposobnosti ili prolongiranje realizacije istog, mora biti kompenzovano od strane druge članice ili definisano kao prihvatljiv rizik. Stoga, od najvišeg značaja su opremanje i modernizacija jedinica radi ispunjenja dodijeljenih ciljeva sposobnosti – piše u predlogu budžeta, u dijelu koji se odnosi na izdatke potrošačkih jedinica koji se finansiraju iz kredita, koji se uglavnom vraćaju više godina.
Crna Gora je članica NATO-a od 2017. Obaveze koje proizilaze iz članstva u tom vojno-političkom savezu, uključuju izdvajanje 2,02 odsto bruto domaćeg proizvoda za odbranu godišnje.
Zaduženje od 75 miliona eura, kako je objašnjeno u predlogu budžeta, odnosiće se na nabavku dva helikoptera (do 50 miliona eura), zatim protivoklopnog sistema “Spike” (do 25 miliona eura), vojnih vozila specijalne namjene (do 15 miliona eura), individualne i kolektivne opreme za hemijsko-biološko-radiološko-nuklearnu odbranu (HBRN) (do pet miliona), oklopnih inžinjerijskih mašina i vozila (do pet miliona), kao i vojnih logističkih vozila (do 25 miliona).
U predlogu budžeta je navedeno da je planirana nabavka dva helikoptera za Vojsku s pratećom opremom, naoružanjem i rezervnim djelovima, uključujući i potrebnu obuku za upravljanje.
Na osnovu trenutnog istraživanja tržišta, procijenjena vrijednost za nabavku helikoptera bi iznosila oko 50 miliona eura – piše u predlogu.
U Vladi smatraju da bi nabavka protivoklopnog sistema “Spike”, koji koristi optičko vođenje i može se lansirati s različitih platformi, uključujući pješadijske jedinice, vozila i helikoptere, donijela brojne benefite za Vojsku u savremenim vojnim operacijama, upravo zbog visoke preciznosti i dometa.
Može, kako se navodi, služiti kao efikasan način odvraćanja potencijalnih prijetnji u konvencionalnim i niskointenzivnim borbenim uslovima, te poboljšati vojnu interoperabilnost sa saveznicima u slučaju zajedničkih operacija ili vojnih vježbi.
Podsjećaju da je nabavka ovog sistema bila planirana budžetom za ovu godinu, ali da nije realizovana jer nije bilo dovoljno novca.
Novoplanirani iznos od 25 miliona eura uključuje cjelokupne sisteme, koji obuhvataju lansirne jedinice, obuku, logističku podršku i druge neophodne komponente za funkcionisanje sistema – pojašnjeno je.
Kroz nabavku vojnih vozila specijalne namjene, kako je objašnjeno, obezbijedila bi se specijalna vozila za prevoz inžinjerijskih mašina i oklopnih vozila (tzv. “vučni vozovi”), vozila sa specijalnim kabinama za ugradnju sistema veze (radio-relejnih i mrežnih uređaja i sistema), protivpožarnih vozila opšte i specijalne vojne namjene, vozila s nadgradnjom pokretnih radionica i kombinovanih višenamjenskih vozila.
Sva vozila ovog tipa, koja su trenutno u upotrebi u Vojsci, stara su preko 40 godina, a ujedno i isteklih resursa upotrebe, i neophodna su za razvoj zahtijevanih sposobnosti Vojske, ali i za ispunjenje zadatih misija i međunarodnih obaveza – piše u predlogu budžeta.
Iz Vlade napominju da je individualna i kolektivna oprema za hemijsko-biološko-radiološko-nuklearnu (HBRN) odbranu izuzetno važna za potrebe Vojske, posebno imajući u vidu da Vojska ne raspolaže ovim sredstvima ili su postojećim resursi upotrebe istekli. Dodaju da ova sposobnost Vojske ima značaj za zaštitu civilnog stanovništva, imajući u vidu da je Vojska jedina institucija u državi koja može pružiti podršku na ovom planu.
Nabavka navedene opreme i njena upotreba je značajna i zbog angažovanja Vojske u međunarodnim misijama i operacijama – naveli su.
Oklopne inžinjerijske mašine i vozila su, kako je obrazloženo, neophodni za podršku jedinicama Vojske u procesima izgradnje putnih komunikacija, njihovog zaprečavanja, izgradnje fortifikacijskih objekata, forsiranja vodenih prepreka, kao i drugih aktivnosti inžinjerijske podrške.
U predlogu piše da Vojska raspolaže zanemarljivim brojem inžinjerijskih mašina za angažovanje u zemlji, dok uopšte nema oklopne inžinjerijske mašine i druga prateća inžinjerijska sredstva.
Nabavka vojnih logističkih vozila bila je predviđena budžetom za ovu godinu, i u toku su pregovori s Ministarstvom odbrane Italije u vezi s nabavkom vrijednosti od 20 miliona eura.
Međutim postoji mogućnost da nabavka neće biti realizovana do kraja 2024, pa je potrebno planirati kreditni aranžman. Prema informacijama Ministarstva odbrane Italije i njihovih industrijskih dobavljača, za 2025. neophodno je povećati iznos, što je uzrokovano izvjesnim rastom cijena na tržištu u odnosu na 2024 – objašnjeno je u Vladinom dokumentu.
Budžet Ministarstva odbrane za narednu godinu povećan je skoro 900 hiljada eura u odnosu na ovogodišnji – na 78.752.151 euro.
Budžetom za narednu godinu za Vojsku Crne Gore biće opredijeljeno oko 53,7 miliona eura (100 hiljada više), dok je iznos za NATO operacije povećan skoro dva miliona eura – na 3,4 miliona.
Za EU misije predviđeno je 343.526 eura, a misije Ujedinjenih nacija 119.299 eura.
Za vježbe i obuke predviđeno je oko 1,7 miliona eura, opremanje i modernizaciju infrastrukture Vojske i Ministarstva odbrane 7,4 miliona, a za obavještajno bezbjednosne poslove 3,3 miliona eura.
U budžet za narednu godinu ušla je nabavka dva patrolna broda za potrebe Vojske, vrijedna 120 miliona eura.
Ova nabavka predviđena je sporazumom koji je potpisan sa Francuskom i u septembru usvojen u parlamentu.
Sporazum su kritikovali neki vojni stručnjaci, tvrdeći da je cijena od 120 miliona za dva broda skupa investicija.
U budžetu je navedeno da će biti nabavljena dva patrolna broda dužine 55-70 metara.
Cilj je da se nabavkom ovih brodova koji bi bili opremljeni brodskim sistemima za borbu na moru, dugoročno riješe (20 plus godina) svi aspekti ratovanja u vezi sa ovom kategorijom brodova. S autonomijom od par nedjelja bili bi u spremnosti za duži boravak na moru, kako nacionalno, tako i kao dio NATO pomorskih snaga – stoji u predlogu budžeta.
Povećani boravak na moru bi, kako se dodaje, omogućio kompletno prikupljanje podataka (vazdušno, površinsko i podvodno) u cilju zaštite kritične infrastrukture na moru (naftne platforme), obezbjeđivanja slobodne navigacije i garantovanja pomorske bezbjednosti u teritorijalnim vodama Crne Gore.
Izvor: Vijesti
Na jugu Crne Gore sjutra će biti pretežno sunčano, ponegdje uz umjerenu oblačnost, a na sjeveru se prijepodne mjestimično očekuje povećana oblačnost.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru popodne slijede duži sunčani intervali.
Vjetar slab do umjeren, mjestimično pojačan, ponegdje na udare jak, prvenstveno tokom jutra i noći.
Jutarnja temperatura vazduha od minus 12 do sedam, najviša dnevna od minus tri do 14 stepeni.
Fudbaleri Lovćena igraće protiv Iskre, na podgoričkom Starom aerodromu, utakmicu 18. kola Druge CFL.
Za cetinjski tim biće to posljednji duel ove jeseni pošto je u 18. kolu koje se igra 1. decembra slobodan.
Sjutrašnji duel Lovćen čeka na četvrtom mjestu sa 21 osvojenim bodom, dok je Iskra na poziciji ispod, sa dva boda manje.
U prvom međususobnom nadmetanju ove sezone Lovćen je, u 9. kolu, slavio u gostima sa 2:0.
Utakmica na Starom aerodromu igra se sjutra od 13 sati.
Ulica Novice Cerovića još uvijek je zatvorena za saobraćaj jer se voda ispod Podvožnjaka nije povukla, kazao je za Cetinjski list načelnik Komunalne policije Marko Andrić.
Kaže da se voda povukla sa većine lokacija u gradu ali ne i sa gore navedene.
Upravo zbog toga djelujemo na pomenutoj poziciji, radi bezbjednosti građana. Ulica Novice Cerovića će biti zatvorena dok se ne obezbijedi potpuna sigurnost – poručio je Andrić.
Košarkaška reprezentacija Crne Gore savladala je Bugarsku sa 85:62 u utakmici 3. kola kvalifkacija za Evropsko prvenstvo.
Drugom pobjedom u ovim kvalifikacijama tim Boška Radovića napravio je krupan korak ka novom plasmanu na šampionat Starog kontinenta.
Naša selekcija je od početka vodila, samo jednom bila u minusu (10:9), a ključnu prednost stekla u drugoj četvrtini, kada je nakon serije 15:3 povela 36:23.
“Crveni” su u nastavku povećali prednost na 17 poena, Bugari su potom zaprijetili, spustili se na minus devet, ali je Crna Gora lagano odbila taj nalet.
Najefikasniji je bio Peri sa 18 poena, koji je večeras odigrao posljednji meč pred domaćim navijačima. Ivanović i Radović su imali po 12 poena, a Simonović 10 poena i 10 skokova.
U našoj grupi Švedska je napravila veliko iznenađenje pošto je savladala Njemačku – 73:72.
Nevrijeme na Cetinju izazvalo je brojne probleme mještanima Donjeg polja u čije kuće je prodrla voda, urušena je i trafostanica u naselju Gruda pa na tom području dio domaćinstava trenutno nema električnu energiju i nije izvjesno kada će doći. Nekolike ulice su do skoro bile obustavljene za saobraćaj, poplavljen je i Podvožnjak, kao i Vladičina bašta. Ekipi službe zaštite i spašavanja javili su se brojni građani kojma su poplavile podrumske prostorije i ulazi stambenih zgrada.
U izjavi za RTV Cetinje gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković kaže da je zadovoljan reakcijom svih gradskih službi, te da gradska uprava ulaže maksimalan napor da pomogne svim građanima koji su ugroženi vremenskim prilikama. Osvrnuo se i na rješenje dugogodišnjeg problema koji se tiče Ponora.
Načelnik službe zaštite i spašavanja Miloš Ćećanović kaže da je kompletna jedinica te službe aktivna te da pomažu građanima kojima je nevrijeme stvorilo probleme.
Na pitanje RTV Cetinje upućeno Crnogorskom elektrodistributivnom sistemu, kada se očekuje snabdijevanje strujom za stanovnike Grude i Donjeg polja, kažu da su njihove ekipe na terenu i daju sve od sebe da alternativno snabdiju korisnike koji se napajaju sa te trafostanice.
Danas je došlo do pada i oštećenja trafostanice na zemljištu gdje se odvijaju pripreme za građevinske radove, preciznije gdje je ranije iskopana rupa od strane nepoznatog lica i potkopana trafostanica, a o čemu i svjedoče zabilješke Komunalne inspekcije, te je danas usljed obilnih padavina došlo do urušavanja zemljista, što je uzrokovalo pad pomentute trafostanice – kazali su za RTV Cetinje.
Opširnije u prilogu RTV Cetinje
Svako ko kinesku prodajnu platformu Temu suoči s optužbama Evropske unije dobiće upravo ono što stotine hiljada kupaca dobija svaki dan: mnogo malih paketa. U ovom slučaju, mnogo malih paketića teksta, dužine gotovo kao ovaj članak. U jednom od njih Temu je uvjeravao DW da će „u potpunosti sarađivati s regulatornim tijelima“.
Temu je navikao da reaguje na optužbe, jer one ne jenjavaju: početkom 2024. Evropsko udruženje proizvođača igračaka otkrilo je bezbjednosne rizike u 95 odsto dječijih igračaka koje prodaje Temu.
Od novembra je pritisak postao još veći: Evropska unija pokrenula je postupak protiv te platforme. Spisak optužbi je dugačak: prije svega se radi o ilegalnom uvozu proizvoda koji ne zadovoljavaju standarde EU. Ali radi se i o lažnim popustima, lažnim recenzijama proizvoda, manjkavim informacijama o trgovcima, kao i o dizajnu proizvoda koji, pogotovo one mlađe, navodi na gotovo zavisničko ponašanje prilikom kupovine.
Koji je poslovni model platforme Temu?
Temu je dostupan u Sjedinjenim Državama od septembra 2022. Ideja je bila omogućiti Amerikancima pristup kineskim proizvodima. Od tada tržište brzo raste širom svijeta. Bilo da se radi o prašku za izbjeljivanje zuba, presi za bijeli luk ili makazama – platforma Temu nudi hiljade artikala po nenadmašno niskim cijenama. Paketi uglavnom dolaze direktno iz Kine. Procjene pokazuju da samo od Temua i (takođe kineske) modne platforme Shein u Njemačku dnevno stiže 400.000 paketa.
Platforma može da ponudi pristupačne cijene jer funkcioniše isključivo kao posrednik. Svako ko naruči od Temua po pravilu svoj paket dobija dirketno iz skladišta proizvođača ili trgovca u Kini. Temu upravlja finansijskim dijelom transakcije, a u nekim slučajevima i isporukom. U svakom slučaju, Temu radi samo kao posrednik i za to uzima proviziju.
Temu zato može gotovo u potpunosti da se odrekne skupih skladišta i time da uštedi na troškovima. To doduše podrazumijeva duže vrijeme isporuke, ali baš u tome i leži poslovni uspjeh. „Temu postiže osjetno nižu cijenu zahvaljujući dugim rokovima isporuke“, objašnjava stručnjak za onlajn-maloprodaju Aleksander Graf: „Zapadne platforme za elektronsku trgovinu očigledno su se predugo oslanjale na kraće rokove isporuke.“ Osim toga, kako kaže Graf, Temu u svojoj aplikaciji „navodi potrošače da češće kupuju“. Uspjeh dokazuje da je poslovni model Temua ispravan: prema Eplu, to je 2023. bila najviše preuzimana Ajfon aplikacija godine.
„A Temu se takođe ozbiljno takmiči s vodećim imenom u onlajn-maloprodaji“, kaže Graf, jedan od direktora softverske firme za e-trgovinu Spryker: „Amazon sa svojom glavnom platformom ima problem kako da konkuriše takmacu iz Kine.“ Kako bi se suprotstavila Temuu, kompanija je u SAD pokrenula platformu za prodaju „Amazon Haul“. I ta platforma funkcioniše po principu široke ponude veoma jeftinih artikala sa znatno dužim rokovima isporuke nego na matičnom Amazonu.
Ko stoji iza platforme Temu?
Iza aplikacije za trgovinu Temu, kojom se toliko bave službe za zaštitu potrošača, Amazon i Evropska unija, stoji kineska matična kompanija PDD Holdings, koja kotira na američkoj berzi. Najvažniji, osnovni brend PDD-a uključuje platformu za e-trgovinu Pinduoduo, koja je u vlasništvu kineskog milijardera Kolina Huanga Dženga. Konkretne brojke o Temuovoj prodaji i dobiti ne pojavljuju se u bilansu PDD Holdingsa i grupa ostaje škrta na informacijama.
Temu od aprila 2023. posluje i u Njemačkoj. Ali, koliko ljudi radi za Temu u toj zemlji, nije otkriveno. „Kao dio PDD Holdings uvrštenog na NASDAQ, Temu ne otkriva nikakve zasebne finansijske ili operativne podatke“, saopštila je firma na upit DW.
Temu ostaje staložen
Nakon maloprodajne platforme Aliexpress, Evropska unija sada je otvorila i drugi slučaj protiv neke kineske platforme za e-trgovinu. Unija to može, jer je Temu klasifikovala kao takozvanu „veliku platformu“. To su sve platforme koje, prema sopstvenim navodima, imaju više od 45 miliona korisnika. One potpadaju pod tzv. Zakon o digitalnim uslugama (DSA) i na osnovu ovog zakona sada se otvara postupak.
Temu sada ima vremena do početka decembra za pojašnjavanje otvorenih pitanja. Ako se to ne dogodi, platforma će se suočiti s visokim kaznama. Temu je za DW saopštio : „U potpunosti ćemo sarađivati u ovoj istrazi.“ Vjeruju da će istraga na kraju „dugoročno koristiti potrošačima, trgovcima i platformi“, rekao je portparol Temua na upit DW.
Uspjeh i uz pomoć poreskih trikova?
Kritičari, međutim, veliki problem vide kod jedne sasvim druge stvari. Roba jeftinija od 150 eura može da se uveze u EU bez carine. Poreski stručnjak Rodžer Gotman procjenjuje da se poslovni model tržišta takođe bazira na tom takozvanom bescarinskom ograničenju: „Većina narudžbina na Temuu ostaje ispod 150 evra.“ Zaključak: bez oslobađanja od carina za jeftiniju robu, Temu ne bi mogao da ponudi tako niske cijene.
To bi takođe moglo da uspori Temuov rast, smatra Gotmanu, poreski ekspert i direktor sistema za obradu e-trgovine Taxdoo. On procjenjuje da Temu čak namjerno dijeli veće narudžbine na nekoliko manjih „kako bi ostao ispod bescarinske granice“. Carinske provjere, kako kaže, sigurno bi to potvrdile.
Uprkos bescarinskom ograničenju, primjenjuje se tzv. uvozni porez na promet. Temu je registrovan u Irskoj gdje bi morao da plati porez na promet. Irska bi zatim teoretski to trebalo da distribuira državama EU.
Temu je na uspješnom putu
„Ali, razmjena podataka je složena i rijetko se sprovodi u praksi“, kritikuje Rodžer Gotman. On se zato zalaže za efikasniju kontrolu prodajnih platformi kao što je Temu i primjenu postojećih zakona. Ciljano naoružavanje vlasti modernim alatima za analizu takođe bi moglo da pomogne, kaže ekspert.
Temu, s druge strane, protivrječi takvim tvrdnjama i ističe: „Rast ne zavisi od tarifne slobode.“ Takođe opovrgavaju tvrdnju da narudžbine namjerno dijele na manje kako bi se izbjegle carinske kontrole.
Carinska sloboda već je dugo trn u oku Evropske komisije. Ona predlaže ukidanje bescarinske granice do 2028. i uspostavljanje centralne platforme za podatke EU kako bi se objedinili svi relevantni carinski podaci.
Pritisak dakle raste na svim nivoima, ali stručnjak za e-trgovinu Aleksander Graf ne vjeruje da se Temuov trijumfalni napredak može zaustaviti i ukazuje pritom na uspjeh matične firme Pinduoduo. „Za pet godina pretekli su postojeće platforme u Aziji.“ U svakom slučaju, kaže Graf, moramo da se prilagodimo Temuovom novom poslovnom modelu. Jer, malo je vjerovatno da će se broj paketa iz Kine smanjiti.
Izvor: Deutsche Welle