
Foto: ChatGPT/automania.hr
Pregovarači Savjeta Evropske unije i Evropskog parlamenta postigli su danas saglasnost o dopuni direktive o vozačkim dozvolama, koja sadrži brojne novosti, posebno za mlade vozače.
Novi vozači moraće kod polaganja teorijskog i praktičnog ispita dokazati da poznaju rizike za ranjive učesnike u saobraćaju, pješake, bicikliste ili vozače skutera.
Da bi dobili vozačku dozvolu, budući vozači moraće da nauče kako sigurno koristiti mobilne telefone, poznavati sisteme za pomoć u vožnji koje imaju novi automobili, kako sigurno otvarati vrata, kako voziti po snijegu i klizavom terenu te biti svjesni opasnosti od mrtvog ugla.
Uvodi se digitalna vozačka koju će vozači imati na svojim pametnim telefonima i koja će po novim pravilima postati standardna u EU.
Države članice imaće pet i po godina za uvođenje digitalne vozačke dozvole, a vozači će imati pravo tražiti vozačku u fizičkom formatu.
Prvi put se uvodi probno razdoblje od najmanje dvije godine za nove vozače. Za nove vozače vrijediće stroža pravila i sankcije za vožnju pod uticajem alkohola, vožnju bez korištenja sigurnosnog pojasa ili sigurnosnog sistema za dijete.
Zbog manjka profesionalnih vozača, snižava se starosna granica za dozvolu za vozače kamiona s 21 na 18 godina, a za vozače autobusa s 24 na 21 godinu, uz uslov da kandidati imaju potvrdu o profesionalnim kompetencijama. Države članice mogu dopustiti 17-godišnjacima da voze kamion ili kombi, ali samo na svojoj teritoriji i uz pratnju iskusnog vozača.
Dogovoreno je da se dozvole za motocikle i automobile izdaju na 15 godina. Države članice moći će to smanjiti na 10 godina ako se vozačka dozvola može koristiti kao dokaz identiteta umjesto osobne iskaznice.
Dozvole za vozače kamiona i autobusa moraće da se obnavljaju svakih pet godina. Države članice imaće pravo skratiti vrijeme važenje dozvole za vozače starije od 65 godina.
Prije izdavanja prve vozačke dozvole, novi vozači moraće proći ljekarski pregled, uključujući pregled vida i kardiovaskularnog stanja.
Međutim, države članice moći će za vozače automobila ili motocikala umjesto obaveznog ljekarskog pregleda ponuditi alternativu, poput ispunjavanja obrasca za samoprocjenu svoga zdravstvenog stanja.
Nadležna nacionalna tijela trebaće da podstiču podizanje svijesti o minimalnim standardima fizičke i psihičke sposobnosti za vožnju.
Nakon postignutog dogovora sada oba zakonodavna tijela, Savjet i Parlament, moraju potvrditi tekst, što bi se trebalo dogoditi uskoro.
Direktiva stupa na snagu 20 dana po objavi u Službenom listu EU. Države članice imaće četiri godine da u svoja nacionalna zakonodavstva prenesu odredbe nove direktive.
Izvor: Portal Analitika
U susret Svjetskom danu osoba sa autizmom, zgrada JU Centar za dnevni boravak u Prijestonici večeras je osvijetljena plavom bojom.
U znak solidarnosti i podrške za sve osobe koje žive pod sjenkom autizma, zgrada Dnevnog centra je večeras obojena plavom bojom – prepoznatljivim simbolom svih onih koji dijele poremećaje autističnog spektra. Uoči Svjetskog dana osoba sa autizmom, podsjećamo se da u njihovoj puzli života svi možemo biti djelić koji čini cjelinu – objavljeno je na Fejsbuk stranici te Ustanove.
Svjetski dan osoba sa autizmom obilježava se svake godine 2. aprila, a određen je rezolucijom Ujedinjenih nacija od 18. decembra 2007. godine, u cilju širenja svijesti o autizmu, sprečavanju diskriminacije i promovisanju njihove inkluzije u društvo.
Predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik sastao se danas u Moskvi sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom.
Upravo sam imao sastanak sa predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom. Ovo je naš 26. susret – napisao je Dodik na društvenoj mreži Iks, na kojoj je objavio i video susreta s Putinom.
Dodao je da je Rusija veoma važna zemlja za RS, u okviru Savjeta bezbjednosti UN, ističući da je Rusija “uvijek bila objektivna”.
Rusija je garant Dejtonskog mirovnog sporazuma i to je Putin rekao na sastanku. Dodao je da će se Rusija u okviru toga zalagati da se završi i prestane rad međunarodnih institucija, pogotovo lažnog visokog predstavnika, odnosno, kako on kaže, nelegitimnog predstavnika – naveo je Dodik.
Još je rekao da “Putin poznaje detalje i ukupnu situaciju koja se dešava kod nas”, dodavši da se ruski predsjednik “zanima za nešto što običan čovjek kod nas tamo pita. Interesovao se o detaljima, šta radimo i kako radimo”, zaključio je Dodik.
Na zvaničnoj internet stranici Kremlja objavljeno je da su sastanku Putina i Dodika prisustvovali i pomoćnik ruskog predsjednika Јurij Ušakov, ministar za naučno tehnološki razvoj i visoko obrazovanje RS Željko Budimir i šef Predstavništva RS u Rusiji Duško Perović.
Dodik je u Moskvu stigao juče, kada je posjetio spomenik Neznanom junaku i najavio da će ponovo posjetiti Moskvu 9. maja, na Dan pobjede nad fašizmom.
Sud BiH zatražio je 27. marta od Interpola izdavanje crvene potjernice za Dodikom i predsjednikom parlamenta RS Nenadom Stevandićem, zbog sumnje da su počinili krivično djelo “napad na ustavni poredak BiH”.
Ovaj zahtjev je upućen nakon što su obojica napustili BiH, izbjegavajući zakonom propisane procedure granične kontrole, dok je za njima raspisana centralna potjernica u BiH.
Izvor: Beta
Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore je u prethodnih mjesec dana organizovao niz sastanaka sa predstavnicima Stomatološke komore i Ministarstva finansija, a na kojima su razmatrani načini plaćanja stomatoloških usluga i modeli finansiranja u okviru sredstava koje je Ministarstvo finansija opredijelilo za stomatološku zdravstvenu zaštitu u 2025. godini, tvrde iz Fonda reagujući na navode Stomatološke komore Crne Gore, iznijete na današnjoj pres konferenciji za medije, o načinu ostavarivanja stomatološke zdravstvene zaštite crnogorskih osiguranika.
Ističemo da dva ključna zahtjeva koji su dostavljeni od strane Stomatološke komore, a odnose se na novi model finansiranja stomatološke zdravstvene zaštite i uvećanje sredstava za 2025. godinu, zavise od stava Ministarstva finansija. Imajući u vidu ovu činjenicu i u zavisnosti od konačnih odluka koje se odnose na model i način finansiranja stomatološke zdravstvene zaštite, Fond za zdravstveno osiguranje će u najkraćem roku pristupiti njihovoj daljoj implementaciji – stoji u saopštenju dostavljenom medijima.
Jedan od prijedloga koji je zajednički razmatran je, navode oni, i izmjena načina funkcionisanja pripravnosti u okviru stomatološke zdravstvene zaštite na primarnom nivou.
Naglašavaju da pomenuto pitanje može biti unaprijeđeno i kvalitetno riješeno isključivo kroz reformu stomatološke zdravstvene zaštite koja je od strane Ministarstva zdravlja najavljena za početak 2026. godine.
Kako je za rješavanje ključnih zahtjeva Stomatološke komore potrebno sačekati odluke Ministarstva finansija i Ministarstva zdravlja i njihovo uključivanje u cijeli proces, Fond nije predložio ugovore koji bi donijeli realizaciju zahtjeva koji nijesu dovoljno analizirani i do kraja usaglašeni od strane svih relevantnih činilaca u zdravstvenom sistemu. Cilj je, svakako, da se postojeći ugovori unaprijede već tokom 2025. godine, nakon usaglašavanja stavova od strane svih donosilaca odluka – pojašnjavaju iz Fonda za zdravstveno osiguranje.
Zaključno sa današnjim danom, dodaju oni, značajan broj stomatoloških ordinacija je zaključio ugovore sa Fondom za zdravstveno osiguranje Crne Gore i na taj način, kako kažu, pokazao visok stepen odgovornosti prema građanima i veliko razumijevanje napora koje Fond ulaže u pregovorima sa svim zainteresovanim stranama.
Nakon završetka procesa potpisivanja ugovora u narednim danima, Fond će blagovremeno obavijestiti javnost u kojim stomatološkim ordinacijama će osiguranici u narednom periodu moći da ostvaruju prava na stomatološku zdravstvenu zaštitu. Vodeći se željom da našim osiguranicima omogućimo najbolje moguće zdravstvene usluge, a stomatolozima što kvalitetnije uslove za rad, ostajemo otvoreni za svaki vid saradnje sa Stomatološkom komorom i ostalim relevantnim institucijama koje se bave ovom problematikom – zaključuje se u saopštenju.
Izvor: Pobjeda
Samostalna izložba slika crnogorske slikarke iz Budve, Jelene Papović predstavljena je večeras u Kraljevskom pozorištu „Zetski dom“, na Cetinju.
Akademski grafičar i slikar Milovan Radonjić otvorio je izložbu „Pogledaj kroz mene“ izrazivši ponos što mu je ukazano povjerenje da bude dio ovog događaja, i prisjećajući se prvog susreta s umjetnicom, prije tri decenije na Fakultetu likovnih umjetnosti (FLU) na Cetinju.
U njenim radovima trenutak postaje pokret, a pokret postaje ples. Kroz svijet ispunjen simbolikom, refleksijama zarobljenih duša i njihovog oslobođenja, tame i svjetlosti, mitskih bića, svijet u kome jedno pero postaje toliko teško da može da pokrene tu beskrajnu masu čitavih okeana. Svijet gdje nestaje granica između fantazije i realnosti ili svijet onakav kakav stvarno jeste, ako napokon uspijemo da se oslobodimo nametnutih stega i stvarno progledamo – kazao je Radonjić.
Radonjić kaže da je, govoreći o radovima, želio da istakne pokret koji dominira kroz Jelenino stvaralaštvo.
Al nekome, ko je već prije rođenja u pokretu, nekada snažnom, nekada toliko slabim, opreznim, skoro neprimjetnim, objašnjavati pokret. Il vam objašnjavati ogledalo. Vama, koji se bar jednom susrijećete sa njim, ili možda on sa vama. Kao što će neki od vas tokom ove izložbe naići na puno pitanja, dok će drugi možda baš u istoj slici, naći bezbroj odgovora – objasnio je Radonjić.
Izložba slika akademske slikarke iz Budve, rađenih kombinovanom tehnikom, publici će biti dostupna do 5. aprila.
Koalicija državnih tužilaca podigla je danas tužbu protiv Trampove administracije u ime 23 američke savezne države zbog odluke da smanji 11 milijardi dolara federalnih sredstava koja idu za različite projekte javnog zdravlja širom Sjedinjenih Američkih Država.
U tužbi se tvrdi da su rezovi nezakoniti i da ugrožavaju javno zdravlje.
Od suda se traži da odmah zaustavi Trampovu administraciju da ukine novac, koji je Kongres dodijelio tokom pandemije i koji se uglavnom koristio za testiranje novih vakcina i vakcinacija. Novac je takođe išao na programe bolesti zavisnosti i mentalnog zdravlja.
Već je otkazano više od dvije desetine grantova za istraživanje vezano za kovid koje finansiraju Nacionalni instituti za zdravlje. Lokalna i državna odeljenja za javno zdravlje još uvek procenjuju uticaj gubitka sredstava.
Smanjenje ovih sredstava će preokrenuti naš napredak u opioidnoj krizi, baciti naše sisteme mentalnog zdravlja u haos i ostaviti bolnice na cjedilu – rekao je danas jedan od tužilaca.
Zaposleni u američkom Ministarstvu zdravlja počeli su danas da dobijaju obavještenja o otpuštanju, smatra se da će ukupno biti otpušteno 10.000 ljudi.
Federalni zdravstveni zvaničnici saopštili su odluku o smanjenju finansiranja prije nedjelju dana. Portparoli američkog Ministarstva zdravlja rekli su da agencija “više neće trošiti milijarde dolara poreskih obveznika reagujući na nepostojeću pandemiju od prije mnogo godina”.
Izvor: Beta
Ujedinjeno Kraljevstvo, iako više nije članica Evropske unije (EU), želi da pomogne Crnoj Gori da se približi Uniji, jer zna koliko vrijednosti može donijeti zemljama poput Crne Gore, poručila je nova specijalna izaslanica Ujedinjenog Kraljevstva za region Zapadnog Balkana Karen Pirs.
Pirs je, u video obraćanju snimljenom tokom prve zvanične posjete Crnoj Gori, kazala da joj je stalo do zemalja Zapadnog Balkana i da je radila na njima tokom različitih faza svoje karijere.
Ona je rekla da joj je ovo prva posjeta Crnoj Gori i da je za sada veoma impresionirana.
Ne samo zadivljujućim pejzažima, već i nevjerovatnim napretkom koji Crna Gora postiže na putu ka EU, ali i naravno, kao cijenjenog partnera koji je Crna Gora u NATO savezu – navela je Pirs.
Ona je kazala da Ujedinjeno Kraljevstvo želi da pomogne Crnoj Gori da se približi EU.
Ujedinjeno Kraljevstvo podržava pristupanje Crne Gore EU. Mi, Britanci, više nijesmo članovi EU, ali znamo koliko vrijednosti Unija može donijeti zemljama poput Crne Gore – istakla je Pirs.
Ona je kazala da su oduševljeni napretkom Crne Gore.
Oduševljeni smo što Crna Gora napreduje više od nekih svojih susjeda i samo neka nastavi da napreduje – poručila je Pirs.
Kako je navela, uloga Ujedinjenog Kraljevstva je da pomogne u ekonomskom razvoju.
Takođe pomažemo u borbi protiv ozbiljnog i organizovanog kriminala u lukama, na granici, i blisko sarađujemo sa specijalnim tužilaštvom – dodala je Pirs.
Ona je kazala da Ujedinjeno Kraljevstvo blisko sarađuje sa Crnom Gorom na bezbjednosti i regionalnoj saradnji, i da veoma cijene njen doprinos toj bezbjednosti.
Radimo zajedno na obuci crnogorskih vojnika, dovodimo ih na naše univerzitete, jačamo kapacitete Crne Gore. To je veoma važan zadatak za britansku vladu – navela je Pirs.
Ona je kazala da će u oktobru Ujedinjeno Kraljevstvo imati čast da bude domaćin Samita Berlinskog procesa.
Želimo da ostvarimo napredak u evroatlantskoj integraciji regiona, da dopunimo ono što je već urađeno na putu ka EU, i da pomognemo Crnoj Gori i njenim susjedima u ekonomskom sazrijevanju i želimo da nam se pridružite na svjetskoj sceni – istakla je Pirs.
Ona je rekla da se raduju dolasku crnogorskih zvaničnika u London, zajedno sa ostalima sa Zapadnog Balkana, ističući da će to biti važan samit.
Izvor: Mina