Pripovijetka čiji je autor naš sugrađanin Mihailo Marković uvrštena je u međunarodni zbornik koji priređuje regionalna organizacija ”Centar za nenasilnu akciju Beograd-Sarajevo”.
Na ovogodišnjem takmičenju za kratku angažovanu priču “Biber” koja govori o postratnim područjima i mogućnostima poratnog pomirenja, pristiglo je 490 radova od kojih je 24 rada u zbirci najboljih radova. Marković je jedini učesnik iz Crne Gore koji je ušao u red zapaženih autora na ovu temu.
U razgovoru za Cetinjski list Marković kaže da mu je čast što će njegova misao dijeliti hartiju sa djelima regionalnih pisaca, čiji rad poštuje i prati godinama, među kojima ima dobitnika prestižnih međunarodnih nagrada.
S obzirom da se nikad nijesam bavio profesionalno pisanjem, ovo je prva kratka priča koju sam napisao. Priča govori o nezaposlenom mladiću sa Cetinja koji, melanholičan i inertan, boravi kod svoje djevojke koja studira i radi u Beču. Neuposlen, razmišlja o tome ima li moralno pravo da pošalje na konkurs priču o ratu koji nije dio njegovog neposrednog životnog iskustva. U momentu kada sebe suoči sa tom dilemom, počinju ga moriti sjećanja na sve ljude iz njegove neposredne okoline koji su bili direktni učesnici i žrtve rata a o čijim turobnim iskustvima niko u državi, u kojoj zvaničnici negiraju da su bilo koga slali na front, nije mario. Sjeti se čovjeka koji je u njegovoj adolescenciji prijetio ubistvom drugovima i njemu iz banalnog, gotovo nepostojećeg razloga, a kome u liječenju posttraumatskog stresnog sindroma izazvanog ratištem, nije pružena sistemska pomoć. Nakon isplivavanja ove potisnute traume, fantazmagorično ga počeše pohoditi prizori patnji izazvanih ratom kojima je svjedočio u najranijem djetinjstvu, a koje sada nemaju jasan kontekst već samo uznemirujuće obličje. Protagonista se, ipak, pita da li je poriv za pisanjem sebičan i rođen iz potrebe da se konforntira sa distanciranim ocem. Boli ga činjenica da je otac sada blizak sa onima koji snose političku odgovornost za regrutacije, iako su ga progonili u toku rata zbog antiratnog aktivizma – kazao je Marković.
Vođen idejom da ničija lična saga ne smije biti prepoznata u priči, Marković kaže da je želio da kroz likove priča o fenomenima, a ne o konkretnim zamaskiranim biografijama.
Sama tema je toliko delikatna da bih, uprkos časti koja mi je ukazana, da opet pišem, sve drugačije napisao ili možda priču ne bih ni poslao. Dilema vezana za pitanje imam li moralno pravo pisati o devedesetim, kojih se gotovo ni ne sjećam, je misao koja je jedina suštinski autobiografska. Odgovor bi mogao biti: treba pisati, prvenstveno zbog obaveznog pijeteta prema žrtvama, ali i da bismo shvatili kolektivne traume koje i dalje utiču na lične živote i društveni ambijent. Priču sam napisao u nekoliko sati, što dokazuje činjenicu da je postratno zlopaćenje breme koje mnogi nose u sebi uprkos decenijama od okončanja sukoba. Iako faktograski događaji i sudbine opisane u priči ne korespondiraju sa svim događajima kojima sam svjedočio, moja intencija je bila da prenesem svoju najdublju i najautentičniju emociju koju mi izazovaju ti potresni i tragični događaji iz naše prošlosti. Bilo je izazovno fabulu, koja obiluje lokalnim, semantički hermetičnim, referentima, opisati kroz književne tehnike koje imaju za cilj da dočaraju emocije koje nadilaze društveni kontekst. Želim vjerovati da je referentni žiri prepoznao tu univerzalnost emocija i poveznice motiva sa ostalim krajevima prostora bivše Jugoslavije, iako nijesam u poziciji, jer nijesam profesionalni pisac, pisati stilom koji je razrađen. Osim najiskrenije potrebe da obradim temu koju osjećam duboko, za mene je bio kognitivni i emocionalni izazov da svoje duge rečenice u priči svedem na kratku i dinamičnu formu. Gledano iz lične vizure, čovjeka koji je zapisao priču ali nije pisac, činjenica da sam uspio u tom naumu, i da sama priča, uprkos slojevitosti ima tri strane je za mene značajno, ukoliko opet osjetim potrebu da se prijavim na neki literalni konkurs, i tako, pravo na bezgraničnu interpretativnu slobodu odvojim od sopstvenih intencija. Naposlijetku, nadam se da će činjenica da je moj rad uvršten u ovaj zbornik dati podsticaj ljudima koji, poput mene, nijesu pisci, da mogu biti vrijedni objavljivanja naši intimni pokušaji da kroz pisanje razumijemo sebe i druge – rekao je Marković.
Podsjetimo, Biber je konkurs za kratku, angažovanu priču na albanskom, makedonskom, bosanskom, hrvatskom, srpskom i crnogorskom jeziku. Tema konkursa je pomirenje u kontekstu zaostavštine ratova i nasilja u zemljama bivše Jugoslavije, a dolaze u obzir i priče koje mogu da doprinesu boljem razumijevanju među ljudima, smanjenju mržnje i razgradnji predrasuda, antiratne priče, priče koje se bave suočavanjem s prošlošću, razgradnjom slika o neprijateljima, saosjećanjem sa drugima, hrabre priče koje se usuđuju da hodaju u „neprijateljskim“ cipelama, priče koje pomeraju granice i otvaraju nam puteve da gradimo izvjesniju, bezbedniju i slobodniju budućnost za sve. Konkurs organizuje Biber tim Centra za nenasilnu akciju Sarajevo-Beograd.
M. Jovanović
Na jugu Crne Gore sjutra će biti pretežno sunčano, ponegdje uz umjerenu oblačnost, a na sjeveru se prijepodne mjestimično očekuje povećana oblačnost.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru popodne slijede duži sunčani intervali.
Vjetar slab do umjeren, mjestimično pojačan, ponegdje na udare jak, prvenstveno tokom jutra i noći.
Jutarnja temperatura vazduha od minus 12 do sedam, najviša dnevna od minus tri do 14 stepeni.
Fudbaleri Lovćena igraće protiv Iskre, na podgoričkom Starom aerodromu, utakmicu 18. kola Druge CFL.
Za cetinjski tim biće to posljednji duel ove jeseni pošto je u 18. kolu koje se igra 1. decembra slobodan.
Sjutrašnji duel Lovćen čeka na četvrtom mjestu sa 21 osvojenim bodom, dok je Iskra na poziciji ispod, sa dva boda manje.
U prvom međususobnom nadmetanju ove sezone Lovćen je, u 9. kolu, slavio u gostima sa 2:0.
Utakmica na Starom aerodromu igra se sjutra od 13 sati.
Ulica Novice Cerovića još uvijek je zatvorena za saobraćaj jer se voda ispod Podvožnjaka nije povukla, kazao je za Cetinjski list načelnik Komunalne policije Marko Andrić.
Kaže da se voda povukla sa većine lokacija u gradu ali ne i sa gore navedene.
Upravo zbog toga djelujemo na pomenutoj poziciji, radi bezbjednosti građana. Ulica Novice Cerovića će biti zatvorena dok se ne obezbijedi potpuna sigurnost – poručio je Andrić.
Košarkaška reprezentacija Crne Gore savladala je Bugarsku sa 85:62 u utakmici 3. kola kvalifkacija za Evropsko prvenstvo.
Drugom pobjedom u ovim kvalifikacijama tim Boška Radovića napravio je krupan korak ka novom plasmanu na šampionat Starog kontinenta.
Naša selekcija je od početka vodila, samo jednom bila u minusu (10:9), a ključnu prednost stekla u drugoj četvrtini, kada je nakon serije 15:3 povela 36:23.
“Crveni” su u nastavku povećali prednost na 17 poena, Bugari su potom zaprijetili, spustili se na minus devet, ali je Crna Gora lagano odbila taj nalet.
Najefikasniji je bio Peri sa 18 poena, koji je večeras odigrao posljednji meč pred domaćim navijačima. Ivanović i Radović su imali po 12 poena, a Simonović 10 poena i 10 skokova.
U našoj grupi Švedska je napravila veliko iznenađenje pošto je savladala Njemačku – 73:72.
Nevrijeme na Cetinju izazvalo je brojne probleme mještanima Donjeg polja u čije kuće je prodrla voda, urušena je i trafostanica u naselju Gruda pa na tom području dio domaćinstava trenutno nema električnu energiju i nije izvjesno kada će doći. Nekolike ulice su do skoro bile obustavljene za saobraćaj, poplavljen je i Podvožnjak, kao i Vladičina bašta. Ekipi službe zaštite i spašavanja javili su se brojni građani kojma su poplavile podrumske prostorije i ulazi stambenih zgrada.
U izjavi za RTV Cetinje gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković kaže da je zadovoljan reakcijom svih gradskih službi, te da gradska uprava ulaže maksimalan napor da pomogne svim građanima koji su ugroženi vremenskim prilikama. Osvrnuo se i na rješenje dugogodišnjeg problema koji se tiče Ponora.
Načelnik službe zaštite i spašavanja Miloš Ćećanović kaže da je kompletna jedinica te službe aktivna te da pomažu građanima kojima je nevrijeme stvorilo probleme.
Na pitanje RTV Cetinje upućeno Crnogorskom elektrodistributivnom sistemu, kada se očekuje snabdijevanje strujom za stanovnike Grude i Donjeg polja, kažu da su njihove ekipe na terenu i daju sve od sebe da alternativno snabdiju korisnike koji se napajaju sa te trafostanice.
Danas je došlo do pada i oštećenja trafostanice na zemljištu gdje se odvijaju pripreme za građevinske radove, preciznije gdje je ranije iskopana rupa od strane nepoznatog lica i potkopana trafostanica, a o čemu i svjedoče zabilješke Komunalne inspekcije, te je danas usljed obilnih padavina došlo do urušavanja zemljista, što je uzrokovalo pad pomentute trafostanice – kazali su za RTV Cetinje.
Opširnije u prilogu RTV Cetinje
Svako ko kinesku prodajnu platformu Temu suoči s optužbama Evropske unije dobiće upravo ono što stotine hiljada kupaca dobija svaki dan: mnogo malih paketa. U ovom slučaju, mnogo malih paketića teksta, dužine gotovo kao ovaj članak. U jednom od njih Temu je uvjeravao DW da će „u potpunosti sarađivati s regulatornim tijelima“.
Temu je navikao da reaguje na optužbe, jer one ne jenjavaju: početkom 2024. Evropsko udruženje proizvođača igračaka otkrilo je bezbjednosne rizike u 95 odsto dječijih igračaka koje prodaje Temu.
Od novembra je pritisak postao još veći: Evropska unija pokrenula je postupak protiv te platforme. Spisak optužbi je dugačak: prije svega se radi o ilegalnom uvozu proizvoda koji ne zadovoljavaju standarde EU. Ali radi se i o lažnim popustima, lažnim recenzijama proizvoda, manjkavim informacijama o trgovcima, kao i o dizajnu proizvoda koji, pogotovo one mlađe, navodi na gotovo zavisničko ponašanje prilikom kupovine.
Koji je poslovni model platforme Temu?
Temu je dostupan u Sjedinjenim Državama od septembra 2022. Ideja je bila omogućiti Amerikancima pristup kineskim proizvodima. Od tada tržište brzo raste širom svijeta. Bilo da se radi o prašku za izbjeljivanje zuba, presi za bijeli luk ili makazama – platforma Temu nudi hiljade artikala po nenadmašno niskim cijenama. Paketi uglavnom dolaze direktno iz Kine. Procjene pokazuju da samo od Temua i (takođe kineske) modne platforme Shein u Njemačku dnevno stiže 400.000 paketa.
Platforma može da ponudi pristupačne cijene jer funkcioniše isključivo kao posrednik. Svako ko naruči od Temua po pravilu svoj paket dobija dirketno iz skladišta proizvođača ili trgovca u Kini. Temu upravlja finansijskim dijelom transakcije, a u nekim slučajevima i isporukom. U svakom slučaju, Temu radi samo kao posrednik i za to uzima proviziju.
Temu zato može gotovo u potpunosti da se odrekne skupih skladišta i time da uštedi na troškovima. To doduše podrazumijeva duže vrijeme isporuke, ali baš u tome i leži poslovni uspjeh. „Temu postiže osjetno nižu cijenu zahvaljujući dugim rokovima isporuke“, objašnjava stručnjak za onlajn-maloprodaju Aleksander Graf: „Zapadne platforme za elektronsku trgovinu očigledno su se predugo oslanjale na kraće rokove isporuke.“ Osim toga, kako kaže Graf, Temu u svojoj aplikaciji „navodi potrošače da češće kupuju“. Uspjeh dokazuje da je poslovni model Temua ispravan: prema Eplu, to je 2023. bila najviše preuzimana Ajfon aplikacija godine.
„A Temu se takođe ozbiljno takmiči s vodećim imenom u onlajn-maloprodaji“, kaže Graf, jedan od direktora softverske firme za e-trgovinu Spryker: „Amazon sa svojom glavnom platformom ima problem kako da konkuriše takmacu iz Kine.“ Kako bi se suprotstavila Temuu, kompanija je u SAD pokrenula platformu za prodaju „Amazon Haul“. I ta platforma funkcioniše po principu široke ponude veoma jeftinih artikala sa znatno dužim rokovima isporuke nego na matičnom Amazonu.
Ko stoji iza platforme Temu?
Iza aplikacije za trgovinu Temu, kojom se toliko bave službe za zaštitu potrošača, Amazon i Evropska unija, stoji kineska matična kompanija PDD Holdings, koja kotira na američkoj berzi. Najvažniji, osnovni brend PDD-a uključuje platformu za e-trgovinu Pinduoduo, koja je u vlasništvu kineskog milijardera Kolina Huanga Dženga. Konkretne brojke o Temuovoj prodaji i dobiti ne pojavljuju se u bilansu PDD Holdingsa i grupa ostaje škrta na informacijama.
Temu od aprila 2023. posluje i u Njemačkoj. Ali, koliko ljudi radi za Temu u toj zemlji, nije otkriveno. „Kao dio PDD Holdings uvrštenog na NASDAQ, Temu ne otkriva nikakve zasebne finansijske ili operativne podatke“, saopštila je firma na upit DW.
Temu ostaje staložen
Nakon maloprodajne platforme Aliexpress, Evropska unija sada je otvorila i drugi slučaj protiv neke kineske platforme za e-trgovinu. Unija to može, jer je Temu klasifikovala kao takozvanu „veliku platformu“. To su sve platforme koje, prema sopstvenim navodima, imaju više od 45 miliona korisnika. One potpadaju pod tzv. Zakon o digitalnim uslugama (DSA) i na osnovu ovog zakona sada se otvara postupak.
Temu sada ima vremena do početka decembra za pojašnjavanje otvorenih pitanja. Ako se to ne dogodi, platforma će se suočiti s visokim kaznama. Temu je za DW saopštio : „U potpunosti ćemo sarađivati u ovoj istrazi.“ Vjeruju da će istraga na kraju „dugoročno koristiti potrošačima, trgovcima i platformi“, rekao je portparol Temua na upit DW.
Uspjeh i uz pomoć poreskih trikova?
Kritičari, međutim, veliki problem vide kod jedne sasvim druge stvari. Roba jeftinija od 150 eura može da se uveze u EU bez carine. Poreski stručnjak Rodžer Gotman procjenjuje da se poslovni model tržišta takođe bazira na tom takozvanom bescarinskom ograničenju: „Većina narudžbina na Temuu ostaje ispod 150 evra.“ Zaključak: bez oslobađanja od carina za jeftiniju robu, Temu ne bi mogao da ponudi tako niske cijene.
To bi takođe moglo da uspori Temuov rast, smatra Gotmanu, poreski ekspert i direktor sistema za obradu e-trgovine Taxdoo. On procjenjuje da Temu čak namjerno dijeli veće narudžbine na nekoliko manjih „kako bi ostao ispod bescarinske granice“. Carinske provjere, kako kaže, sigurno bi to potvrdile.
Uprkos bescarinskom ograničenju, primjenjuje se tzv. uvozni porez na promet. Temu je registrovan u Irskoj gdje bi morao da plati porez na promet. Irska bi zatim teoretski to trebalo da distribuira državama EU.
Temu je na uspješnom putu
„Ali, razmjena podataka je složena i rijetko se sprovodi u praksi“, kritikuje Rodžer Gotman. On se zato zalaže za efikasniju kontrolu prodajnih platformi kao što je Temu i primjenu postojećih zakona. Ciljano naoružavanje vlasti modernim alatima za analizu takođe bi moglo da pomogne, kaže ekspert.
Temu, s druge strane, protivrječi takvim tvrdnjama i ističe: „Rast ne zavisi od tarifne slobode.“ Takođe opovrgavaju tvrdnju da narudžbine namjerno dijele na manje kako bi se izbjegle carinske kontrole.
Carinska sloboda već je dugo trn u oku Evropske komisije. Ona predlaže ukidanje bescarinske granice do 2028. i uspostavljanje centralne platforme za podatke EU kako bi se objedinili svi relevantni carinski podaci.
Pritisak dakle raste na svim nivoima, ali stručnjak za e-trgovinu Aleksander Graf ne vjeruje da se Temuov trijumfalni napredak može zaustaviti i ukazuje pritom na uspjeh matične firme Pinduoduo. „Za pet godina pretekli su postojeće platforme u Aziji.“ U svakom slučaju, kaže Graf, moramo da se prilagodimo Temuovom novom poslovnom modelu. Jer, malo je vjerovatno da će se broj paketa iz Kine smanjiti.
Izvor: Deutsche Welle