Foto: Vlada Crne Gore
Crna Gora je pred istorijskom prilikom da 2028. godine postane članica Evropske unije (EU) i svi napori Vlade biće posvećeni tom cilju, poručio je premijer Milojko Spajić na svečanosti povodom obilježavanja godinu rada Vlade.
On je kazao da je prošlo 365 dana kako mu je ukazano povjerenje stane na čelo 44. Vlade.
Spajić je dodao da je, u zoru, 31. oktobra glasovima 46 poslanika izabrana Vlada koja svoju godišnjicu slavi sa dvotrećinskom većinom u parlamentu.
„Dakle, snažnija Vlada – najstabilnija ikada. I kao takvu će je pisati istorija. Sa tom Vladom svanula je i nova nada u evropsku perspektivu, bolji kvalitet života i pravedniju Crnu Goru za sve nas“, naveo je Spajić.
On je kazao da je svjestan da ima onij koji nijesu vjerovali ili su možda očekivali još više, ali i onih koji im nikada neće dati šansu.
“Bez obzira na to, jednako sam svjestan da u datim okolnostima ulažemo i posljednji atom snage i dobre namjere da odluke koje donosimo budu u interesu svakoga građanina Crne Gore, pravedne, bez izuzetka”, istakao je Spajić.
On je rekao da će vrijeme kao majsortsko rešeto dati jasan sud o tome ko su bili i kako su radili, dodajući da se tome uzdignute glave unaprijed raduju.
Prema riječima Spajića, Crna Gora nije društvo u kome je, bar u javnom poslu, uvijek lako biti svoj.
„Očekivanja su nerijetko prevelika. Kalupi često mali za nove ideje. Predrasude čvršće od krša, ali mi nijesmo ljudi koji se plaše izazova“, rekao je Spajić.
On je kazao da su postavili jasne ciljeve – da Crna Gora postane 28 članica EU 2028. godine, da ojačaju ekonomski standard građana i osnaže vladavinu prava.
„To je jedina i prava agenda Vlade koju predvodim. Reći će, i govore vam drugačije, samo oni koji politiku vide iz perspektive ličnog interesa“, rekao je Spajić.
On je dodao da u korist istine najbolje govore rezultati, a najprije Izvještaj o napretku Crne Gore u procesu pristupanja EU kao najbolji do sada.
„Konstatovan napredak u 30 poglavlja i sada je izvjesno da ćemo do kraja ove godine zatvoriti više pregovaračkih poglavlja nego što su sve Vlade u posljednjih dvanaest godina zajedno zatvorile“, rekao je Spajić.
Prema njegovim riječima, od tog trenutka sve snage i napori moraju biti usmjereni ka tome da 2026. godine Crna Gora bude potpuno spremna za članstvo u EU.
„Stoga ponavljam, ruka Vlade pružena je svima koji vjeruju u evropsku perspektivu Crne Gore da se pridruže novoj evropskoj platformi i daju doprinos ovom cilju“, kazao je Spajić.
Da to zajedno mogu je, kako je rekao, pokazalo sprovođenje Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova kao svojevrsna pobjeda građanske Crne Gore.
Spajić je kazao da se bilans povjerenja Evropske unije prema 44. Vladi, pored pozitivnog IBAR-a i pozitivnog Izvještaja o napretku, iskazuje i u brojkama.
„Sto dvanaest miliona EUR bespovratnih sredstava za rekonstrukciju željeznice, 100 miliona za drugu dionicu autoputa, 383,5 miliona kroz Reformsku agendu. Dakle, više od pola milijarde EUR direktne podrške projektima koji će transformisati Crnu Goru i uz reforme koje ćemo sprovesti učiniti je 28. članicom EU“, istakao je Spajić.
Takav rezultat, kako je rekao, ne bi bio moguć bez ispunjavanja minimuma standarda Evropske unije u oblasti vladavine prava.
„Uz snažnu podršku i odlučnost parlamentarne većine odblokirali smo ključne procese u pravosuđu, izabrali sudije Ustavnog suda, vrhovnog državnog tužioca i članove Sudskog savjeta. Paralelno, posvećeno radimo na stvaranju boljih uslova za rad SDT-a i SPO-a“, rekao je Spajić.
On je ukazao na doprinos koji globalnoj bezbjednosti u okviru NATO-a daje Vojska Crne Gore, ali i na činjenicu da je ove godine po prvi put odvojeno preko dva odsto bruto društvenog proizvoda za odbranu.
Spajić je ukazao da su danas primljene prve uvećane zarade po programu Evropa Sad 2, od kojeg će, kako je naveo, najveću korist osjetiti građani sa minimalnom zaradom, najugroženiji.
„Povećanjem minimalne zarade svim zaposlenima u Crnoj Gori prosječna plata iznosiće hiljadu EUR“, rekao je Spajić.
On je podsjetio da je od januara ove godine minimalna penzija povećana na 450 EUR, a da od narednog januara sve ostale penzije rašće prosječno 50 do 60 EUR.
Spajić je istakao da to neće biti finansirano iz zaduženja.
„Zaduženja će se koristiti za otplatu starih nepovoljnih kredita i finansiranje infrastrukturnih projekata. Za sve drugo nemamo ni potrebu da se zadužujemo jer se sve tekuće obaveze finansiraju iz tekućih prihoda. A i stanje u budžetu je takvo da nemamo ni potrebu“, naglasio je Spajić.
On je kazao u državnom trezoru oko 600 miliona EUR vraćeno je 500 miliona EUR starih dugova od čega je 250 miliona vraćeno iz tekućih prihoda, ne iz zaduženja.
„Suficit u budžetu za prvih devet mjeseci iznosi 85 miliona eura ili čak 1,2 odsto BDP-a, a neto državni dug je samo 52 odsto BDP-a. Ukratko, dok ovo preispituju domaći eksperti, međunarodne finansijske institucije unaprijeđuju naš kreditni rejting kao izraz velikog povjerenja“, rekao je Spajić.
On je kazao da je besmislica teza koja se koristi protiv Vlade da povećanje plata stvara inflaciju.
„Jedina istina je ta da je mjerama Vlade godišnja inflacija svedena na nivo od jedan odsto i najniža je od marta 2021. godine“, rekao je Spajić i istakao da je u septembru zabilježena i deflacija.
On je ukazao da je u drugom kvartalu zabilježena najniža stopa nezaposlenosti i iznosi i dalje visokih 11,4 odsto.
„Jasno je da smo postavili temelje za snažne i stabilne javne finansije. Budžetski suficit, značajna sredstva u Državnom trezoru i vraćanje starih dugova dokaz su naše posvećenosti fiskalnoj disciplini“, rekao je Spajić.
On je kazao da su nedavno dobijeni podaci Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova koji su pokazali zabrinjavajuće trendove u pogledu starenja našeg društva.
„Stoga jedan od osnovnih prioriteta u naredom periodu mora biti podsticaj porodici i mladima. Jedan od takvih projekata biće i “Velje brdo” u okviru koga će 42 hiljade naših sugrađana po najpovoljnijim uslovima riješiti jedno od osnovnih egzistencijalnih pitanja“, istakao je Spajić.
Do tada, kako je rekao, moraju snažno nastaviti ulaganje u obrazovanje, nauku i inovacije jer su to investicije koje se višestruko i dugoročno isplate.
Spajić je naveo da je u prethodnih godinu rekonstruisano na desetine obrazovnih objekata, opredijeljeno 88 miliona EUR za dodatnu rekonstrukciju i izgradnju novih škola, preko šest miliona uloženo je u računarsku opremu i nabavljeno 26 vozila za učenički prevoz.
„Otvaranjem Naučno-tehnološkog parka, postavili smo temelje za razvoj inovacija i podržali mlade preduzetnike, a preko četiri miliona EUR uložili za razvoj inovacija u oblasti energije i održive životne sredine, dok su sa preko tri miliona EUR podržani projekti za podsticanje izvrsnosti i doktorska istraživanja“,rekao je Spajić.
Kako je dodao, kao izraz brige o studentskoj populaciji uvećane su studentske stipendije i krediti, kao i naknade za projekat stručnog osposobljavanja sa 450 na 600 EUR.
„Paralelno sa ovim više od 2,5 miliona EUR uloženo je u projekte iz oblasti kulturno umjetničkog stvaralaštva, a rekordan budžet od 6,5 miliona opredijeljen je za podršku sportskim savezima“, podsjetio je Spajić.
Prema njegovim riječima, posebna pažnja je posvećena zdravstvenom sektoru.
„Završeni su ili se realizuju infrastrukturni projekti u vrijednosti od čak 140 miliona EUR, eliminisane su pojedine liste čekanja, a inovativne metode liječenja počele su sa primjenom za tretman različitih oboljenja od spinalne mišićne atrofije do cistične fibroze“, ukazao je Spajić.
On je rekao da je Vlada uložila maksimalne napore da sačuva Insitut “Dr Simo Milošević” i da do kraja novembra očekuju da bude gotov i Plan restrukturiranja koji će dati dugoročno rješenje kako da trajno sačuvamo taj simbol crnogorskog zdravstvenog turizma.
Spajić je kazao da je, domenu privrede, energetika ostaje razvojna šansa.
„Uspostavljanjem strateške saradnje Elektroprivrede Crne Gore sa francuskom elektroenergetskom kompanijom EDF počeće nova era razvoja našeg energetskog sektora“, rekao je Spajić.
Govoreći o izgradnji druge dionice autoputa, Spajić je rekao da je tačno da je kazao da početak radova očekujem u septembru ove godine i da za to nije postojala nijedna prepreka jer je Vlada obezbijedila novac da samostalno uđe u realizaciju og projekta.
„Ipak, volja naših evropskih partnera koji su odlučili da sa 300 miliona EUR podrže ovaj projekat podrazumijevala je da odustanem od svog obećanja na nekoliko mjeseci. Što sam, lišen bilo kakve sujete, i uradio“, rekao je Spajič.
On je kazao da početkom naredne godine kada krenu radovi na dionici Mateševo – Andrijevica stvoriće se nove perspektive razvoja sjevera.
“A sa realizacijom svih 18 koridora, ukupne dužine 500 kilometara autoputeva i brzih cesti, otvoriće se i nove perpektive za cijelu Crnu Goru, posebno na planu razvoja turizma, privrede i poljoprivrede što će biti signal novim turistima i novim investitorima da posjete i ulažu u Crnu Goru“, dodao je Spajić.
Za to vrijeme, kako je kazao Spajić, Vlada će nastaviti sa snažnim mjerama podrške, kako bi odgovorno i dosljedno podsticala turistički razvoj i bila oslonac turističkim poslenicima.
„Jasno je, da i bez obzira na ohrabrujuće bilanse ove turističke sezone, moramo mnogo snažnije raditi na planu stvaranja nove vrijednosti u ovom sektoru. Siguran sam da će okončanjem tenderskog postupka za dugoročnu koncesiju Aerodoroma Crne Gore, uz uspostavljene pomorske linije do Dubrovnik i Ankone biti dostignuti novi rekordi u turizmu, a Crna Gora biti prepoznata kao istinski dragulj Evrope“, rekao je Spajić.
Posebnu vrijednost turističkoj privredi, prema njegovim riječima, daće i autentični crnogorski proizvodi brojnih poljoprivrednih gazdinstava.
„Stoga moramo nastaviti da snažnije podržavamo poljoprivrednike i stočare, a posebno da odgovornije upravljamo situacijama u kojima očekuju našu svakodnevnu podršku“, rekao je Spajić.
On je rekao da je svjestan da neke reforme nijesu došle brzo kao što je javnost očekivala, da su neke reakcije zakašnjele a pojedine odluke, u očima drugih možda i pogrešne.
„Budite sigurni da su u svojoj suštini izraz našeg nastojanja da stvari učinimo boljim. Zato kritikujte nas prije nego nas osudite. Dajte svoj doprinos da istinski mijenjamo loše prakse i postanemo odgovornije i bolje društvo za generacije koje dolaze“, poručio je Spajić.
On je kazao da je bilo mnogo izazova u prethodnih 365 dana i da su se sa nekim nosili bolje, sa nekim „ne baš“.
„Dužni smo ipak da bolje osluškujemo potrebe građana i tamo gdje smo potencijalno zakazali uložimo dodatni napor“, rekao je Spajić.
On je kazao da postoji istorijska prilika da Crna Gora 2028. godine postane članica EU.
„Svi napori Vlade biće posvećeni tome cilju. Pružamo vam ruku – da uradimo to zajedno“, rekao je Spajić.
On je kazao da vjeruje enorman građanski potencijal Crne Gore i njenu želju da se iz svake podjele izdigne sa jasnim, još uzvišenijim ciljem.
„Sa ovog mjesta da zajedno poručimo – Evropska unijo, stižemo“, zaključio je Spajić.
Izvor: MINA
Na jugu Crne Gore sjutra će biti pretežno sunčano, ponegdje uz umjerenu oblačnost, a na sjeveru se prijepodne mjestimično očekuje povećana oblačnost.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru popodne slijede duži sunčani intervali.
Vjetar slab do umjeren, mjestimično pojačan, ponegdje na udare jak, prvenstveno tokom jutra i noći.
Jutarnja temperatura vazduha od minus 12 do sedam, najviša dnevna od minus tri do 14 stepeni.
Fudbaleri Lovćena igraće protiv Iskre, na podgoričkom Starom aerodromu, utakmicu 18. kola Druge CFL.
Za cetinjski tim biće to posljednji duel ove jeseni pošto je u 18. kolu koje se igra 1. decembra slobodan.
Sjutrašnji duel Lovćen čeka na četvrtom mjestu sa 21 osvojenim bodom, dok je Iskra na poziciji ispod, sa dva boda manje.
U prvom međususobnom nadmetanju ove sezone Lovćen je, u 9. kolu, slavio u gostima sa 2:0.
Utakmica na Starom aerodromu igra se sjutra od 13 sati.
Ulica Novice Cerovića još uvijek je zatvorena za saobraćaj jer se voda ispod Podvožnjaka nije povukla, kazao je za Cetinjski list načelnik Komunalne policije Marko Andrić.
Kaže da se voda povukla sa većine lokacija u gradu ali ne i sa gore navedene.
Upravo zbog toga djelujemo na pomenutoj poziciji, radi bezbjednosti građana. Ulica Novice Cerovića će biti zatvorena dok se ne obezbijedi potpuna sigurnost – poručio je Andrić.
Košarkaška reprezentacija Crne Gore savladala je Bugarsku sa 85:62 u utakmici 3. kola kvalifkacija za Evropsko prvenstvo.
Drugom pobjedom u ovim kvalifikacijama tim Boška Radovića napravio je krupan korak ka novom plasmanu na šampionat Starog kontinenta.
Naša selekcija je od početka vodila, samo jednom bila u minusu (10:9), a ključnu prednost stekla u drugoj četvrtini, kada je nakon serije 15:3 povela 36:23.
“Crveni” su u nastavku povećali prednost na 17 poena, Bugari su potom zaprijetili, spustili se na minus devet, ali je Crna Gora lagano odbila taj nalet.
Najefikasniji je bio Peri sa 18 poena, koji je večeras odigrao posljednji meč pred domaćim navijačima. Ivanović i Radović su imali po 12 poena, a Simonović 10 poena i 10 skokova.
U našoj grupi Švedska je napravila veliko iznenađenje pošto je savladala Njemačku – 73:72.
Nevrijeme na Cetinju izazvalo je brojne probleme mještanima Donjeg polja u čije kuće je prodrla voda, urušena je i trafostanica u naselju Gruda pa na tom području dio domaćinstava trenutno nema električnu energiju i nije izvjesno kada će doći. Nekolike ulice su do skoro bile obustavljene za saobraćaj, poplavljen je i Podvožnjak, kao i Vladičina bašta. Ekipi službe zaštite i spašavanja javili su se brojni građani kojma su poplavile podrumske prostorije i ulazi stambenih zgrada.
U izjavi za RTV Cetinje gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković kaže da je zadovoljan reakcijom svih gradskih službi, te da gradska uprava ulaže maksimalan napor da pomogne svim građanima koji su ugroženi vremenskim prilikama. Osvrnuo se i na rješenje dugogodišnjeg problema koji se tiče Ponora.
Načelnik službe zaštite i spašavanja Miloš Ćećanović kaže da je kompletna jedinica te službe aktivna te da pomažu građanima kojima je nevrijeme stvorilo probleme.
Na pitanje RTV Cetinje upućeno Crnogorskom elektrodistributivnom sistemu, kada se očekuje snabdijevanje strujom za stanovnike Grude i Donjeg polja, kažu da su njihove ekipe na terenu i daju sve od sebe da alternativno snabdiju korisnike koji se napajaju sa te trafostanice.
Danas je došlo do pada i oštećenja trafostanice na zemljištu gdje se odvijaju pripreme za građevinske radove, preciznije gdje je ranije iskopana rupa od strane nepoznatog lica i potkopana trafostanica, a o čemu i svjedoče zabilješke Komunalne inspekcije, te je danas usljed obilnih padavina došlo do urušavanja zemljista, što je uzrokovalo pad pomentute trafostanice – kazali su za RTV Cetinje.
Opširnije u prilogu RTV Cetinje
Svako ko kinesku prodajnu platformu Temu suoči s optužbama Evropske unije dobiće upravo ono što stotine hiljada kupaca dobija svaki dan: mnogo malih paketa. U ovom slučaju, mnogo malih paketića teksta, dužine gotovo kao ovaj članak. U jednom od njih Temu je uvjeravao DW da će „u potpunosti sarađivati s regulatornim tijelima“.
Temu je navikao da reaguje na optužbe, jer one ne jenjavaju: početkom 2024. Evropsko udruženje proizvođača igračaka otkrilo je bezbjednosne rizike u 95 odsto dječijih igračaka koje prodaje Temu.
Od novembra je pritisak postao još veći: Evropska unija pokrenula je postupak protiv te platforme. Spisak optužbi je dugačak: prije svega se radi o ilegalnom uvozu proizvoda koji ne zadovoljavaju standarde EU. Ali radi se i o lažnim popustima, lažnim recenzijama proizvoda, manjkavim informacijama o trgovcima, kao i o dizajnu proizvoda koji, pogotovo one mlađe, navodi na gotovo zavisničko ponašanje prilikom kupovine.
Koji je poslovni model platforme Temu?
Temu je dostupan u Sjedinjenim Državama od septembra 2022. Ideja je bila omogućiti Amerikancima pristup kineskim proizvodima. Od tada tržište brzo raste širom svijeta. Bilo da se radi o prašku za izbjeljivanje zuba, presi za bijeli luk ili makazama – platforma Temu nudi hiljade artikala po nenadmašno niskim cijenama. Paketi uglavnom dolaze direktno iz Kine. Procjene pokazuju da samo od Temua i (takođe kineske) modne platforme Shein u Njemačku dnevno stiže 400.000 paketa.
Platforma može da ponudi pristupačne cijene jer funkcioniše isključivo kao posrednik. Svako ko naruči od Temua po pravilu svoj paket dobija dirketno iz skladišta proizvođača ili trgovca u Kini. Temu upravlja finansijskim dijelom transakcije, a u nekim slučajevima i isporukom. U svakom slučaju, Temu radi samo kao posrednik i za to uzima proviziju.
Temu zato može gotovo u potpunosti da se odrekne skupih skladišta i time da uštedi na troškovima. To doduše podrazumijeva duže vrijeme isporuke, ali baš u tome i leži poslovni uspjeh. „Temu postiže osjetno nižu cijenu zahvaljujući dugim rokovima isporuke“, objašnjava stručnjak za onlajn-maloprodaju Aleksander Graf: „Zapadne platforme za elektronsku trgovinu očigledno su se predugo oslanjale na kraće rokove isporuke.“ Osim toga, kako kaže Graf, Temu u svojoj aplikaciji „navodi potrošače da češće kupuju“. Uspjeh dokazuje da je poslovni model Temua ispravan: prema Eplu, to je 2023. bila najviše preuzimana Ajfon aplikacija godine.
„A Temu se takođe ozbiljno takmiči s vodećim imenom u onlajn-maloprodaji“, kaže Graf, jedan od direktora softverske firme za e-trgovinu Spryker: „Amazon sa svojom glavnom platformom ima problem kako da konkuriše takmacu iz Kine.“ Kako bi se suprotstavila Temuu, kompanija je u SAD pokrenula platformu za prodaju „Amazon Haul“. I ta platforma funkcioniše po principu široke ponude veoma jeftinih artikala sa znatno dužim rokovima isporuke nego na matičnom Amazonu.
Ko stoji iza platforme Temu?
Iza aplikacije za trgovinu Temu, kojom se toliko bave službe za zaštitu potrošača, Amazon i Evropska unija, stoji kineska matična kompanija PDD Holdings, koja kotira na američkoj berzi. Najvažniji, osnovni brend PDD-a uključuje platformu za e-trgovinu Pinduoduo, koja je u vlasništvu kineskog milijardera Kolina Huanga Dženga. Konkretne brojke o Temuovoj prodaji i dobiti ne pojavljuju se u bilansu PDD Holdingsa i grupa ostaje škrta na informacijama.
Temu od aprila 2023. posluje i u Njemačkoj. Ali, koliko ljudi radi za Temu u toj zemlji, nije otkriveno. „Kao dio PDD Holdings uvrštenog na NASDAQ, Temu ne otkriva nikakve zasebne finansijske ili operativne podatke“, saopštila je firma na upit DW.
Temu ostaje staložen
Nakon maloprodajne platforme Aliexpress, Evropska unija sada je otvorila i drugi slučaj protiv neke kineske platforme za e-trgovinu. Unija to može, jer je Temu klasifikovala kao takozvanu „veliku platformu“. To su sve platforme koje, prema sopstvenim navodima, imaju više od 45 miliona korisnika. One potpadaju pod tzv. Zakon o digitalnim uslugama (DSA) i na osnovu ovog zakona sada se otvara postupak.
Temu sada ima vremena do početka decembra za pojašnjavanje otvorenih pitanja. Ako se to ne dogodi, platforma će se suočiti s visokim kaznama. Temu je za DW saopštio : „U potpunosti ćemo sarađivati u ovoj istrazi.“ Vjeruju da će istraga na kraju „dugoročno koristiti potrošačima, trgovcima i platformi“, rekao je portparol Temua na upit DW.
Uspjeh i uz pomoć poreskih trikova?
Kritičari, međutim, veliki problem vide kod jedne sasvim druge stvari. Roba jeftinija od 150 eura može da se uveze u EU bez carine. Poreski stručnjak Rodžer Gotman procjenjuje da se poslovni model tržišta takođe bazira na tom takozvanom bescarinskom ograničenju: „Većina narudžbina na Temuu ostaje ispod 150 evra.“ Zaključak: bez oslobađanja od carina za jeftiniju robu, Temu ne bi mogao da ponudi tako niske cijene.
To bi takođe moglo da uspori Temuov rast, smatra Gotmanu, poreski ekspert i direktor sistema za obradu e-trgovine Taxdoo. On procjenjuje da Temu čak namjerno dijeli veće narudžbine na nekoliko manjih „kako bi ostao ispod bescarinske granice“. Carinske provjere, kako kaže, sigurno bi to potvrdile.
Uprkos bescarinskom ograničenju, primjenjuje se tzv. uvozni porez na promet. Temu je registrovan u Irskoj gdje bi morao da plati porez na promet. Irska bi zatim teoretski to trebalo da distribuira državama EU.
Temu je na uspješnom putu
„Ali, razmjena podataka je složena i rijetko se sprovodi u praksi“, kritikuje Rodžer Gotman. On se zato zalaže za efikasniju kontrolu prodajnih platformi kao što je Temu i primjenu postojećih zakona. Ciljano naoružavanje vlasti modernim alatima za analizu takođe bi moglo da pomogne, kaže ekspert.
Temu, s druge strane, protivrječi takvim tvrdnjama i ističe: „Rast ne zavisi od tarifne slobode.“ Takođe opovrgavaju tvrdnju da narudžbine namjerno dijele na manje kako bi se izbjegle carinske kontrole.
Carinska sloboda već je dugo trn u oku Evropske komisije. Ona predlaže ukidanje bescarinske granice do 2028. i uspostavljanje centralne platforme za podatke EU kako bi se objedinili svi relevantni carinski podaci.
Pritisak dakle raste na svim nivoima, ali stručnjak za e-trgovinu Aleksander Graf ne vjeruje da se Temuov trijumfalni napredak može zaustaviti i ukazuje pritom na uspjeh matične firme Pinduoduo. „Za pet godina pretekli su postojeće platforme u Aziji.“ U svakom slučaju, kaže Graf, moramo da se prilagodimo Temuovom novom poslovnom modelu. Jer, malo je vjerovatno da će se broj paketa iz Kine smanjiti.
Izvor: Deutsche Welle