
Foto: RFE/RL
Američki sud odobrio je u utorak zahtjev Radija Slobodna Evropa za privremenu zabranu (TRO) u tužbi protiv Američke agencije za globalne medije (USAGM) zbog prestanka finansiranja RSE koje je namijenio američki Kongres.
Okružni sud u Vašingtonu je u svojoj presudi naveo da je agencija vjerovatno postupila “arbitrarno i hirovito” ukidajući grant za RSE i da bi takvi postupci tom mediju nanijeli “nepopravljivu štetu” ako bi bile sprovedene.
Okružni sudija Rojs Lambert (Royce Lamberth) napisao je u presudi na 10 stranica da je TRO bio potreban da se zaustavi zatvaranje pošto je RSE pokazao da će vjerovatno dobiti slučaj na sudskom ročištu, da bi omogućavanje da se potezi USAGM-a nastave do sudske rasprave o sudbini finansiranja RSE nanijelo “nepopravljivu štetu” mediju, kao i da je izdavanje takve zabrane u javnom interesu.
“Rukovodstvo USAGM-a ne može, jednom rečenicom obrazloženja koja ne nudi praktično nikakvo objašnjenje, da prisili RSE da se ugasi – čak i ako mu je predsjednik rekao da to učini”, objasnio je Lambert.
Sljedeći korak biće odluka o zahtjevu RSE za preliminarnu zabranu kojom se od USAGM-a zahteva da obezbijedi približno 77 miliona dolara koje je Kongres izdvojio za aktivnosti RSE za ostatak fiskalne godine 2025. koja se završava 30. septembra. Očekuje se da će sud odluku o tome donijeti u narednim nedjeljama.
Prijetnja finansiranju RSE izazvala je talas globalne podrške od organizacija za zaštitu medija, analitičara i zagovornika demokratije, kao i publike na 27 jezika i 23 zemlje u kojima RSE radi.
Lambert je izgleda priznao to u svojoj odluci, pišući da je vlada od 1950. godine posebno podržavala RSE kao sredstvo za pružanje “pouzdanih, lokalno relevantnih vijesti publici koja je izložena komunističkoj propagandi”.
“Cijenimo promišljenu i nespornu odluku sudije Lamberta da spriječi USAGM da ignoriše volju Kongresa. Očekujemo dalje napredovanje našeg slučaja da je neustavno uskraćivati nam sredstva koja je Kongres dodijelio RSE do kraja fiskalne godine”, rekao je predsjednik i izvršni direktor RSE Stiven Kapus (Steven Capus) poslije odluke.
“Ova presuda dalje šalje snažnu poruku našim novinarima širom svijeta: Njihova misija koju je osmislio Kongres je vredna i dragocena i treba da se nastavi. Već 75 godina RSE je blisko povezan s američkim nacionalnim bezbjednosnim interesima boreći se protiv cenzure i propagande u mnogim najrepresivnijim društvima na svijetu”, dodao je on.
USAGM je tvrdio da je ukinuo grant za RSE 15. marta, nekoliko sati pošto je izvršni nalog koji je potpisao američki predsjednik Donald Tramp (Trump) pozvao na smanjenja u sedam agencija – uključujući USAGM – do “maksimalne mere u skladu s važećim zakonom”.
Potez za ukidanje granta RSE objavljen je u pismu koje je potpisala Kari Lejk (Lake), koja je navela svoju titulu kao “viša savjetnica vršioca dužnosti direktora (USAGM) s ovlašćenjima koja je delegirao vršilac dužnosti direktora”.
U pismu se navodi da “dodeljena sredstva više ne ostvaruju prioritete agencije”.
Nijesu iznijeta dalja objašnjenja, a sudija Lambert je rekao da USAGM tokom saslušanja u ponedjeljak nije dao nikakvo dodatno obrazloženje za potez da se sreže finansiranje.
“Objašnjenje koje je ponudio USAGM jedva da se može okarakterisati kao objašnjenje: svelo se na jedan red u pismu o raskidu u kojem se navodi da dodjeljena sredstva više ne ostvaruju prioritete agencije”, napisao je Lambert u presudi.
Tokom saslušanja u ponedjeljak, USAGM je naveo da je preduzeo “neposredne administrativne korake” da pokrene isplatu 7,46 miliona dolara sredstava koja je RSE tražio za dane u martu dok je radio prije nego što je objavljeno pismo Lejk.
Abigejl Staut (Abigail Stout), advokatica Ministarstva pravde koji predstavlja USAGM, takođe je tvrdila na saslušanju da sporazum o grantu između USAGM-a i RSE, kako je navedeno u Zakonu o međunarodnom emitovanju, daje agenciji pravo da raskine ugovor ako RSE ne ispuni odredbe navedene u njemu.
Lambert je rekao da je zahtijev USAGM-a da RSE koristi ta sredstva za otplatu svojih finansijskih obaveza, a ne za operacije bio “funkcionalni ekvivalent da ih uopšte ne dobije”.
“RSE bi bio primoran da raskine ugovore o zakupu, raskine ugovore o radu – čime bi uništio kredibilitet koji je RSE gradio decenijama – i prekinuo sve druge operacije”, napisao je on.
Jirži Pehe (Jiri), češki politički analitičar i direktor akademskog centra Njujorškog univerziteta u Pragu, bio je jedan od onih koji su pomogli da se RSE iz Minhena premjesti u sadašnje sjedište u Pragu poslije pada Gvozdene zavjese.
Pehe je bio viši savjetnik tadašnjeg predsjednika Vaclava Havela kada je disidentski političar koji je postao dramaturg otvorio put za taj potez.
“Ako se RSE zatvori, mnogi ljudi u zemljama u kojima radi neće više moći da pristupe drugačijim vijestima. Naravno, ljudi bi pokušali da negdje drugdje pristupe informacijama koje RSE pruža, ali RSE omogućava vijesti koje su u ovom trenutku veoma važne u obezbjeđivanju alternativa zvaničnim izvorima vijesti”, rekao je Pehe za RSE.
“Zatvaranje RSE bi takođe označilo simboličnu tačku koja bi pokazala da SAD koje su dosad predvodile slobodan svijet, više nijesu zainteresovane da se bore za demokratiju i slobodu u onim zemljama u kojima nema demokratije i slobode”, dodao je on.
Od pisma Lejk, čitaoci i slušaoci od Irana do Bjelorusije, od Avganistana do Rusije, Pakistana do Ukrajine preplavili su društvene mreže i druge medije da pohvale novinare RSE za njihovo hrabro, nepristrasno i iskreno izvještavanje o frontu i u nekim od najrepresivnijih svjetskih političkih i medijskih okolnosti i izrazili zabrinutost da bi to moglo nestati.
“Ponekad ste bili kao tračak svjetlosti koji se probija kroz tamu laži”, napisao je na Fejsbuku Oleh Prozorov, čitalac iz Ukrajine, zahvaljujući Ukrajinskom servisu RSE na “zaštiti političkih sloboda”.
Tramp je predložio Lejk za šeficu Glasa Amerike, iako njenu nominaciju još mora da odobri Savjetodavni odbor za međunarodnu radiodifuziju (IBAB).
Članove IBAB-a, savjetodavnog odbora koji je osnovao Kongres da nadgleda aktivnosti USAGM-a, američka administracija je u januaru smijenila i oni nijesu zamijenjeni.
Tramp, koji je preduzeo nekoliko poteza da smanji državnu potrošnju otkako je preuzeo dužnost u januaru, tokom svog prvog mandata sukobio se s USAGM-om oko sadržaja programa koji finansira američka vlada.
Budući da je budućnost RSE neizvjesna, političari Evropske unije razmatraju mogućnost da podrže ovaj mediji.
USAGM je nezavisna američka vladina agencija koja nadgleda emitovanje vijesti i informacija na više od 60 jezika za preko 400 miliona ljudi svake nedjelje.
Ukupni budžetski zahtjev za USAGM-a za fiskalnu 2025. godinu bio je 950 miliona dolara za finansiranje svih njegovih operacija i kapitalnih investicija.
To uključuje medije kao što su RSE, Glas Amerike, Radio Slobodna Azija, Radio Marti za Kubu, Bliskoistočna mreže za emitovanje (MBN) i Fond za otvorenu tehnologiju.
Budžetski zahtjev za 2025. za sam RSE iznosio je oko 153 miliona dolara, pokazuju dokumenta USAGM-a.
Izvor: Radio Slobodna Evropa
U susret Svjetskom danu osoba sa autizmom, zgrada JU Centar za dnevni boravak u Prijestonici večeras je osvijetljena plavom bojom.
U znak solidarnosti i podrške za sve osobe koje žive pod sjenkom autizma, zgrada Dnevnog centra je večeras obojena plavom bojom – prepoznatljivim simbolom svih onih koji dijele poremećaje autističnog spektra. Uoči Svjetskog dana osoba sa autizmom, podsjećamo se da u njihovoj puzli života svi možemo biti djelić koji čini cjelinu – objavljeno je na Fejsbuk stranici te Ustanove.
Svjetski dan osoba sa autizmom obilježava se svake godine 2. aprila, a određen je rezolucijom Ujedinjenih nacija od 18. decembra 2007. godine, u cilju širenja svijesti o autizmu, sprečavanju diskriminacije i promovisanju njihove inkluzije u društvo.
Predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik sastao se danas u Moskvi sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom.
Upravo sam imao sastanak sa predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom. Ovo je naš 26. susret – napisao je Dodik na društvenoj mreži Iks, na kojoj je objavio i video susreta s Putinom.
Dodao je da je Rusija veoma važna zemlja za RS, u okviru Savjeta bezbjednosti UN, ističući da je Rusija “uvijek bila objektivna”.
Rusija je garant Dejtonskog mirovnog sporazuma i to je Putin rekao na sastanku. Dodao je da će se Rusija u okviru toga zalagati da se završi i prestane rad međunarodnih institucija, pogotovo lažnog visokog predstavnika, odnosno, kako on kaže, nelegitimnog predstavnika – naveo je Dodik.
Još je rekao da “Putin poznaje detalje i ukupnu situaciju koja se dešava kod nas”, dodavši da se ruski predsjednik “zanima za nešto što običan čovjek kod nas tamo pita. Interesovao se o detaljima, šta radimo i kako radimo”, zaključio je Dodik.
Na zvaničnoj internet stranici Kremlja objavljeno je da su sastanku Putina i Dodika prisustvovali i pomoćnik ruskog predsjednika Јurij Ušakov, ministar za naučno tehnološki razvoj i visoko obrazovanje RS Željko Budimir i šef Predstavništva RS u Rusiji Duško Perović.
Dodik je u Moskvu stigao juče, kada je posjetio spomenik Neznanom junaku i najavio da će ponovo posjetiti Moskvu 9. maja, na Dan pobjede nad fašizmom.
Sud BiH zatražio je 27. marta od Interpola izdavanje crvene potjernice za Dodikom i predsjednikom parlamenta RS Nenadom Stevandićem, zbog sumnje da su počinili krivično djelo “napad na ustavni poredak BiH”.
Ovaj zahtjev je upućen nakon što su obojica napustili BiH, izbjegavajući zakonom propisane procedure granične kontrole, dok je za njima raspisana centralna potjernica u BiH.
Izvor: Beta
Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore je u prethodnih mjesec dana organizovao niz sastanaka sa predstavnicima Stomatološke komore i Ministarstva finansija, a na kojima su razmatrani načini plaćanja stomatoloških usluga i modeli finansiranja u okviru sredstava koje je Ministarstvo finansija opredijelilo za stomatološku zdravstvenu zaštitu u 2025. godini, tvrde iz Fonda reagujući na navode Stomatološke komore Crne Gore, iznijete na današnjoj pres konferenciji za medije, o načinu ostavarivanja stomatološke zdravstvene zaštite crnogorskih osiguranika.
Ističemo da dva ključna zahtjeva koji su dostavljeni od strane Stomatološke komore, a odnose se na novi model finansiranja stomatološke zdravstvene zaštite i uvećanje sredstava za 2025. godinu, zavise od stava Ministarstva finansija. Imajući u vidu ovu činjenicu i u zavisnosti od konačnih odluka koje se odnose na model i način finansiranja stomatološke zdravstvene zaštite, Fond za zdravstveno osiguranje će u najkraćem roku pristupiti njihovoj daljoj implementaciji – stoji u saopštenju dostavljenom medijima.
Jedan od prijedloga koji je zajednički razmatran je, navode oni, i izmjena načina funkcionisanja pripravnosti u okviru stomatološke zdravstvene zaštite na primarnom nivou.
Naglašavaju da pomenuto pitanje može biti unaprijeđeno i kvalitetno riješeno isključivo kroz reformu stomatološke zdravstvene zaštite koja je od strane Ministarstva zdravlja najavljena za početak 2026. godine.
Kako je za rješavanje ključnih zahtjeva Stomatološke komore potrebno sačekati odluke Ministarstva finansija i Ministarstva zdravlja i njihovo uključivanje u cijeli proces, Fond nije predložio ugovore koji bi donijeli realizaciju zahtjeva koji nijesu dovoljno analizirani i do kraja usaglašeni od strane svih relevantnih činilaca u zdravstvenom sistemu. Cilj je, svakako, da se postojeći ugovori unaprijede već tokom 2025. godine, nakon usaglašavanja stavova od strane svih donosilaca odluka – pojašnjavaju iz Fonda za zdravstveno osiguranje.
Zaključno sa današnjim danom, dodaju oni, značajan broj stomatoloških ordinacija je zaključio ugovore sa Fondom za zdravstveno osiguranje Crne Gore i na taj način, kako kažu, pokazao visok stepen odgovornosti prema građanima i veliko razumijevanje napora koje Fond ulaže u pregovorima sa svim zainteresovanim stranama.
Nakon završetka procesa potpisivanja ugovora u narednim danima, Fond će blagovremeno obavijestiti javnost u kojim stomatološkim ordinacijama će osiguranici u narednom periodu moći da ostvaruju prava na stomatološku zdravstvenu zaštitu. Vodeći se željom da našim osiguranicima omogućimo najbolje moguće zdravstvene usluge, a stomatolozima što kvalitetnije uslove za rad, ostajemo otvoreni za svaki vid saradnje sa Stomatološkom komorom i ostalim relevantnim institucijama koje se bave ovom problematikom – zaključuje se u saopštenju.
Izvor: Pobjeda
Samostalna izložba slika crnogorske slikarke iz Budve, Jelene Papović predstavljena je večeras u Kraljevskom pozorištu „Zetski dom“, na Cetinju.
Akademski grafičar i slikar Milovan Radonjić otvorio je izložbu „Pogledaj kroz mene“ izrazivši ponos što mu je ukazano povjerenje da bude dio ovog događaja, i prisjećajući se prvog susreta s umjetnicom, prije tri decenije na Fakultetu likovnih umjetnosti (FLU) na Cetinju.
U njenim radovima trenutak postaje pokret, a pokret postaje ples. Kroz svijet ispunjen simbolikom, refleksijama zarobljenih duša i njihovog oslobođenja, tame i svjetlosti, mitskih bića, svijet u kome jedno pero postaje toliko teško da može da pokrene tu beskrajnu masu čitavih okeana. Svijet gdje nestaje granica između fantazije i realnosti ili svijet onakav kakav stvarno jeste, ako napokon uspijemo da se oslobodimo nametnutih stega i stvarno progledamo – kazao je Radonjić.
Radonjić kaže da je, govoreći o radovima, želio da istakne pokret koji dominira kroz Jelenino stvaralaštvo.
Al nekome, ko je već prije rođenja u pokretu, nekada snažnom, nekada toliko slabim, opreznim, skoro neprimjetnim, objašnjavati pokret. Il vam objašnjavati ogledalo. Vama, koji se bar jednom susrijećete sa njim, ili možda on sa vama. Kao što će neki od vas tokom ove izložbe naići na puno pitanja, dok će drugi možda baš u istoj slici, naći bezbroj odgovora – objasnio je Radonjić.
Izložba slika akademske slikarke iz Budve, rađenih kombinovanom tehnikom, publici će biti dostupna do 5. aprila.
Koalicija državnih tužilaca podigla je danas tužbu protiv Trampove administracije u ime 23 američke savezne države zbog odluke da smanji 11 milijardi dolara federalnih sredstava koja idu za različite projekte javnog zdravlja širom Sjedinjenih Američkih Država.
U tužbi se tvrdi da su rezovi nezakoniti i da ugrožavaju javno zdravlje.
Od suda se traži da odmah zaustavi Trampovu administraciju da ukine novac, koji je Kongres dodijelio tokom pandemije i koji se uglavnom koristio za testiranje novih vakcina i vakcinacija. Novac je takođe išao na programe bolesti zavisnosti i mentalnog zdravlja.
Već je otkazano više od dvije desetine grantova za istraživanje vezano za kovid koje finansiraju Nacionalni instituti za zdravlje. Lokalna i državna odeljenja za javno zdravlje još uvek procenjuju uticaj gubitka sredstava.
Smanjenje ovih sredstava će preokrenuti naš napredak u opioidnoj krizi, baciti naše sisteme mentalnog zdravlja u haos i ostaviti bolnice na cjedilu – rekao je danas jedan od tužilaca.
Zaposleni u američkom Ministarstvu zdravlja počeli su danas da dobijaju obavještenja o otpuštanju, smatra se da će ukupno biti otpušteno 10.000 ljudi.
Federalni zdravstveni zvaničnici saopštili su odluku o smanjenju finansiranja prije nedjelju dana. Portparoli američkog Ministarstva zdravlja rekli su da agencija “više neće trošiti milijarde dolara poreskih obveznika reagujući na nepostojeću pandemiju od prije mnogo godina”.
Izvor: Beta
Ujedinjeno Kraljevstvo, iako više nije članica Evropske unije (EU), želi da pomogne Crnoj Gori da se približi Uniji, jer zna koliko vrijednosti može donijeti zemljama poput Crne Gore, poručila je nova specijalna izaslanica Ujedinjenog Kraljevstva za region Zapadnog Balkana Karen Pirs.
Pirs je, u video obraćanju snimljenom tokom prve zvanične posjete Crnoj Gori, kazala da joj je stalo do zemalja Zapadnog Balkana i da je radila na njima tokom različitih faza svoje karijere.
Ona je rekla da joj je ovo prva posjeta Crnoj Gori i da je za sada veoma impresionirana.
Ne samo zadivljujućim pejzažima, već i nevjerovatnim napretkom koji Crna Gora postiže na putu ka EU, ali i naravno, kao cijenjenog partnera koji je Crna Gora u NATO savezu – navela je Pirs.
Ona je kazala da Ujedinjeno Kraljevstvo želi da pomogne Crnoj Gori da se približi EU.
Ujedinjeno Kraljevstvo podržava pristupanje Crne Gore EU. Mi, Britanci, više nijesmo članovi EU, ali znamo koliko vrijednosti Unija može donijeti zemljama poput Crne Gore – istakla je Pirs.
Ona je kazala da su oduševljeni napretkom Crne Gore.
Oduševljeni smo što Crna Gora napreduje više od nekih svojih susjeda i samo neka nastavi da napreduje – poručila je Pirs.
Kako je navela, uloga Ujedinjenog Kraljevstva je da pomogne u ekonomskom razvoju.
Takođe pomažemo u borbi protiv ozbiljnog i organizovanog kriminala u lukama, na granici, i blisko sarađujemo sa specijalnim tužilaštvom – dodala je Pirs.
Ona je kazala da Ujedinjeno Kraljevstvo blisko sarađuje sa Crnom Gorom na bezbjednosti i regionalnoj saradnji, i da veoma cijene njen doprinos toj bezbjednosti.
Radimo zajedno na obuci crnogorskih vojnika, dovodimo ih na naše univerzitete, jačamo kapacitete Crne Gore. To je veoma važan zadatak za britansku vladu – navela je Pirs.
Ona je kazala da će u oktobru Ujedinjeno Kraljevstvo imati čast da bude domaćin Samita Berlinskog procesa.
Želimo da ostvarimo napredak u evroatlantskoj integraciji regiona, da dopunimo ono što je već urađeno na putu ka EU, i da pomognemo Crnoj Gori i njenim susjedima u ekonomskom sazrijevanju i želimo da nam se pridružite na svjetskoj sceni – istakla je Pirs.
Ona je rekla da se raduju dolasku crnogorskih zvaničnika u London, zajedno sa ostalima sa Zapadnog Balkana, ističući da će to biti važan samit.
Izvor: Mina