
Ilustracija (foto: REUTERS)
Na 82. rođendan, srpski servis Glasa Amerike (Voice of America – VoA), koji dnevno priprema i objavljuje izvještaje, analize, intervjue, reportaže, multimedijalne i televizijske sadržaje za područja Srbije i Crne Gore, praćene u djelovima Kosova i Bosne Hercegovine, onemogućen je da informiše i obavlja posao koji mu je povjerio američki Kongres.
Prije 12 dana, devetoro novinara jezičkog servisa Glasa Amerike koji je u nadležnosti Američke agencije za globalne medije (USAGM), poslato je na prinudni odmor. Ubrzo potom, otpušteno je troje iskusnih novinara angažovanih po ugovoru što neposredno ugrožava njihov ostanak u SAD.
To je posljedica uredbe američkog predsjednika Donalda Trampa o smanjenju federalne birokratije u sedam agencija, među kojima je i USAGM koja nadzire rad Glasa Amerike, Radija slobodna Evropa, Radija slobodna Azija, Programa za Kubu, Programa za Bliski istok i Fonda za otvorenu tehnologiju.
Prethodno je stopiran i rad sedmoro dopisnika Glasa Amerike iz Srbije, Crne Gore i sa Kosova. Ukupno 16 novinara i dopisnika srpskog servisa Glasa Amerike bilo je prinuđeno da prekine svoju osnovnu djelatnost, prenosi N1.
U širem kontekstu, imajući u vidu brojnost jezičkih servisa Glasa Amerike – njih 49, više od 1.300 stalno zaposlenih i novinara angažovanih po ugovoru bilo je prinuđeno da prekine da radi.
Zabranjen im je pristup redakciji i upotreba opreme koju su zadužili, dok ih Bijela kuća u saopštenjima označava “Glasom radikalne ljevice”, iznoseći neutemeljene optužbe da su renomirani medijski poslenici u stvari simpatizeri terorista, prijetnja američkoj nacionalnoj bezbjednosti i korumpirani rasipnici.
Prema američkom zakonu i Povelji iz 1976. dužnost VoA je da bude pouzdan izvor tačnih, objektivnih i sveobuhvatnih informacija, da predstavlja američko društvo u cjelosti, politiku koju vode SAD a jedna od ideja vodilja je zalaganje i borba za slobodu medija širom svijeta.
Program zasnovan na tim mjerilima nedjeljno širom svijeta prati više od 360 miliona ljudi. Udio srpskog servisa Glasa Amerike u toj brojci, samo na društvenoj mreži Fejsbuk, od početka godine iznosi gotovo 13 miliona ljudi.
Srpski servis Glasa Amerike obavlja veliki posao u obezbjeđivanju istinitih i objektivnih informacija građanima u Srbiji i širom regiona i izvještavanju o brojnim temama o kojima, zbog visokog rizika, lokalni mediji nijesu u mogućnosti – ističe Gulnoza Said predstavnica američkog Komiteta za zaštitu novinara (CPJ).
Srbija je, kako kaže, prema mjerilima CPJ, država u vezi sa kojom postoje brojne zabrinutosti zbog stalnih napada kojima su izloženi nezavisni novinari.
Uključujući i visokopozicionirane zvaničnike poput predsjednika Aleksandra Vučića. Srpski servis Glasa Amerike dosljedno izvještava o kršenju medijskih sloboda i unapređuje vrijednosti demokratije i ljudskih prava – istakla je Said.
Takođe, ukazala je i na geostrateški značaj srpskog servisa Glasa Amerike u kontekstu borbe protiv dezinformacija na globalnom i regionalnom nivou.
Balkan je strateški važan region za Sjedinjene Države i Trampova administracija bi trebalo da poništi odluku o zatvaranju Glasa Amerike, ako ne želi da propaganda Kremlja postane još jača u Srbiji – zaključila je.
Potez američke administracije koji prijeti da ućutka Glas Amerike i druge medije pod okriljem USAGM uzburkao je dio međunarodne javnosti zbog nesumnjive koristi koju bi iz toga mogli izvući režimi suprotstavljeni vrijednostima demokratije, očuvanja ljudskih prava i medijskih sloboda.
Predstavnik Reportera bez granica (RSF) zadužen za zemlje Evropske unije i Balkana Pavol Sala rekao je da je pokušaj zatvaranja Glasa Amerike poklon američke administracije onima koji u Srbiji preziru pouzdano novinarstvo i izvještavanje.
To dodatno podriva pristup građana Srbije nezavisnim informacijama u trenutku kada ih sve više ugrožavaju srpske vlasti i ruska propaganda. Profesionalnost Glasa Amerike bila je dragocjeni izvor kredibilnog izvještavanja, kako za Reportere bez granica, tako i za međunarodnu javnost. Odluka američkog predsjednika Donalda Trampa da ga zatvori ugrožava osamdesetogodišnju tradiciju Glasa Amerike u pružanju činjenica kao alternativi vladinoj propagandi u nacističkim, komunističkim i drugim nedemokratskim režimima, uključujući moju rodnu Čehoslovačku prije 1989. godine – rekao je Pavol Salaj, čija se organizacija pridružila tužbi zaposlenih Glasa Amerike i njihovih sindikata protiv Američke agencije za globalne medije i njenih zvaničnika Keri Lejk i Viktora Moralesa.
Zahtijevamo hitan prekid raspuštanja Glasa Amerike i vraćanje zaposlenih na posao – istakao je Salaj.
Vijesti mogu biti dobre ili loše, ali ćemo vam reći istinu – poručeno je u prvoj radijskoj emisiji servisa Glasa Amerike na njemačkom jeziku koji je nastao 1942. kao kontrateža njemačkoj i japanskoj ratnoj propagandi u vrijeme Drugog svjetskog rata.
Svega godinu dana kasnije, 26. marta 1943. osnovan je tadašnji jugoslovenski servis, preteča srpskog, što ga čini jednim od najdugovječnijih jezičkih servisa u čitavom Glasu Amerike.
Novinari srpskog servisa Glasa Amerike trenutno su političkom odlukom aktuelne američke administracije, koju dio pravnih stručnjaka tumači protivustavnom i nezakonitom, spriječeni da se bave svojim pozivom i poslom.
Za njihovu sudbinu, kao i budućnost Glasa Amerike i drugih entiteta unutar USAGM, sada je važna borba kroz institucije američkog pravosuđa.
Izvor: Beta
Predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik sastao se danas u Moskvi sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom.
Upravo sam imao sastanak sa predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom. Ovo je naš 26. susret – napisao je Dodik na društvenoj mreži Iks, na kojoj je objavio i video susreta s Putinom.
Dodao je da je Rusija veoma važna zemlja za RS, u okviru Savjeta bezbjednosti UN, ističući da je Rusija “uvijek bila objektivna”.
Rusija je garant Dejtonskog mirovnog sporazuma i to je Putin rekao na sastanku. Dodao je da će se Rusija u okviru toga zalagati da se završi i prestane rad međunarodnih institucija, pogotovo lažnog visokog predstavnika, odnosno, kako on kaže, nelegitimnog predstavnika – naveo je Dodik.
Još je rekao da “Putin poznaje detalje i ukupnu situaciju koja se dešava kod nas”, dodavši da se ruski predsjednik “zanima za nešto što običan čovjek kod nas tamo pita. Interesovao se o detaljima, šta radimo i kako radimo”, zaključio je Dodik.
Na zvaničnoj internet stranici Kremlja objavljeno je da su sastanku Putina i Dodika prisustvovali i pomoćnik ruskog predsjednika Јurij Ušakov, ministar za naučno tehnološki razvoj i visoko obrazovanje RS Željko Budimir i šef Predstavništva RS u Rusiji Duško Perović.
Dodik je u Moskvu stigao juče, kada je posjetio spomenik Neznanom junaku i najavio da će ponovo posjetiti Moskvu 9. maja, na Dan pobjede nad fašizmom.
Sud BiH zatražio je 27. marta od Interpola izdavanje crvene potjernice za Dodikom i predsjednikom parlamenta RS Nenadom Stevandićem, zbog sumnje da su počinili krivično djelo “napad na ustavni poredak BiH”.
Ovaj zahtjev je upućen nakon što su obojica napustili BiH, izbjegavajući zakonom propisane procedure granične kontrole, dok je za njima raspisana centralna potjernica u BiH.
Izvor: Beta
Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore je u prethodnih mjesec dana organizovao niz sastanaka sa predstavnicima Stomatološke komore i Ministarstva finansija, a na kojima su razmatrani načini plaćanja stomatoloških usluga i modeli finansiranja u okviru sredstava koje je Ministarstvo finansija opredijelilo za stomatološku zdravstvenu zaštitu u 2025. godini, tvrde iz Fonda reagujući na navode Stomatološke komore Crne Gore, iznijete na današnjoj pres konferenciji za medije, o načinu ostavarivanja stomatološke zdravstvene zaštite crnogorskih osiguranika.
Ističemo da dva ključna zahtjeva koji su dostavljeni od strane Stomatološke komore, a odnose se na novi model finansiranja stomatološke zdravstvene zaštite i uvećanje sredstava za 2025. godinu, zavise od stava Ministarstva finansija. Imajući u vidu ovu činjenicu i u zavisnosti od konačnih odluka koje se odnose na model i način finansiranja stomatološke zdravstvene zaštite, Fond za zdravstveno osiguranje će u najkraćem roku pristupiti njihovoj daljoj implementaciji – stoji u saopštenju dostavljenom medijima.
Jedan od prijedloga koji je zajednički razmatran je, navode oni, i izmjena načina funkcionisanja pripravnosti u okviru stomatološke zdravstvene zaštite na primarnom nivou.
Naglašavaju da pomenuto pitanje može biti unaprijeđeno i kvalitetno riješeno isključivo kroz reformu stomatološke zdravstvene zaštite koja je od strane Ministarstva zdravlja najavljena za početak 2026. godine.
Kako je za rješavanje ključnih zahtjeva Stomatološke komore potrebno sačekati odluke Ministarstva finansija i Ministarstva zdravlja i njihovo uključivanje u cijeli proces, Fond nije predložio ugovore koji bi donijeli realizaciju zahtjeva koji nijesu dovoljno analizirani i do kraja usaglašeni od strane svih relevantnih činilaca u zdravstvenom sistemu. Cilj je, svakako, da se postojeći ugovori unaprijede već tokom 2025. godine, nakon usaglašavanja stavova od strane svih donosilaca odluka – pojašnjavaju iz Fonda za zdravstveno osiguranje.
Zaključno sa današnjim danom, dodaju oni, značajan broj stomatoloških ordinacija je zaključio ugovore sa Fondom za zdravstveno osiguranje Crne Gore i na taj način, kako kažu, pokazao visok stepen odgovornosti prema građanima i veliko razumijevanje napora koje Fond ulaže u pregovorima sa svim zainteresovanim stranama.
Nakon završetka procesa potpisivanja ugovora u narednim danima, Fond će blagovremeno obavijestiti javnost u kojim stomatološkim ordinacijama će osiguranici u narednom periodu moći da ostvaruju prava na stomatološku zdravstvenu zaštitu. Vodeći se željom da našim osiguranicima omogućimo najbolje moguće zdravstvene usluge, a stomatolozima što kvalitetnije uslove za rad, ostajemo otvoreni za svaki vid saradnje sa Stomatološkom komorom i ostalim relevantnim institucijama koje se bave ovom problematikom – zaključuje se u saopštenju.
Izvor: Pobjeda
Samostalna izložba slika crnogorske slikarke iz Budve, Jelene Papović predstavljena je večeras u Kraljevskom pozorištu „Zetski dom“, na Cetinju.
Akademski grafičar i slikar Milovan Radonjić otvorio je izložbu „Pogledaj kroz mene“ izrazivši ponos što mu je ukazano povjerenje da bude dio ovog događaja, i prisjećajući se prvog susreta s umjetnicom, prije tri decenije na Fakultetu likovnih umjetnosti (FLU) na Cetinju.
U njenim radovima trenutak postaje pokret, a pokret postaje ples. Kroz svijet ispunjen simbolikom, refleksijama zarobljenih duša i njihovog oslobođenja, tame i svjetlosti, mitskih bića, svijet u kome jedno pero postaje toliko teško da može da pokrene tu beskrajnu masu čitavih okeana. Svijet gdje nestaje granica između fantazije i realnosti ili svijet onakav kakav stvarno jeste, ako napokon uspijemo da se oslobodimo nametnutih stega i stvarno progledamo – kazao je Radonjić.
Radonjić kaže da je, govoreći o radovima, želio da istakne pokret koji dominira kroz Jelenino stvaralaštvo.
Al nekome, ko je već prije rođenja u pokretu, nekada snažnom, nekada toliko slabim, opreznim, skoro neprimjetnim, objašnjavati pokret. Il vam objašnjavati ogledalo. Vama, koji se bar jednom susrijećete sa njim, ili možda on sa vama. Kao što će neki od vas tokom ove izložbe naići na puno pitanja, dok će drugi možda baš u istoj slici, naći bezbroj odgovora – objasnio je Radonjić.
Izložba slika akademske slikarke iz Budve, rađenih kombinovanom tehnikom, publici će biti dostupna do 5. aprila.
Koalicija državnih tužilaca podigla je danas tužbu protiv Trampove administracije u ime 23 američke savezne države zbog odluke da smanji 11 milijardi dolara federalnih sredstava koja idu za različite projekte javnog zdravlja širom Sjedinjenih Američkih Država.
U tužbi se tvrdi da su rezovi nezakoniti i da ugrožavaju javno zdravlje.
Od suda se traži da odmah zaustavi Trampovu administraciju da ukine novac, koji je Kongres dodijelio tokom pandemije i koji se uglavnom koristio za testiranje novih vakcina i vakcinacija. Novac je takođe išao na programe bolesti zavisnosti i mentalnog zdravlja.
Već je otkazano više od dvije desetine grantova za istraživanje vezano za kovid koje finansiraju Nacionalni instituti za zdravlje. Lokalna i državna odeljenja za javno zdravlje još uvek procenjuju uticaj gubitka sredstava.
Smanjenje ovih sredstava će preokrenuti naš napredak u opioidnoj krizi, baciti naše sisteme mentalnog zdravlja u haos i ostaviti bolnice na cjedilu – rekao je danas jedan od tužilaca.
Zaposleni u američkom Ministarstvu zdravlja počeli su danas da dobijaju obavještenja o otpuštanju, smatra se da će ukupno biti otpušteno 10.000 ljudi.
Federalni zdravstveni zvaničnici saopštili su odluku o smanjenju finansiranja prije nedjelju dana. Portparoli američkog Ministarstva zdravlja rekli su da agencija “više neće trošiti milijarde dolara poreskih obveznika reagujući na nepostojeću pandemiju od prije mnogo godina”.
Izvor: Beta
Ujedinjeno Kraljevstvo, iako više nije članica Evropske unije (EU), želi da pomogne Crnoj Gori da se približi Uniji, jer zna koliko vrijednosti može donijeti zemljama poput Crne Gore, poručila je nova specijalna izaslanica Ujedinjenog Kraljevstva za region Zapadnog Balkana Karen Pirs.
Pirs je, u video obraćanju snimljenom tokom prve zvanične posjete Crnoj Gori, kazala da joj je stalo do zemalja Zapadnog Balkana i da je radila na njima tokom različitih faza svoje karijere.
Ona je rekla da joj je ovo prva posjeta Crnoj Gori i da je za sada veoma impresionirana.
Ne samo zadivljujućim pejzažima, već i nevjerovatnim napretkom koji Crna Gora postiže na putu ka EU, ali i naravno, kao cijenjenog partnera koji je Crna Gora u NATO savezu – navela je Pirs.
Ona je kazala da Ujedinjeno Kraljevstvo želi da pomogne Crnoj Gori da se približi EU.
Ujedinjeno Kraljevstvo podržava pristupanje Crne Gore EU. Mi, Britanci, više nijesmo članovi EU, ali znamo koliko vrijednosti Unija može donijeti zemljama poput Crne Gore – istakla je Pirs.
Ona je kazala da su oduševljeni napretkom Crne Gore.
Oduševljeni smo što Crna Gora napreduje više od nekih svojih susjeda i samo neka nastavi da napreduje – poručila je Pirs.
Kako je navela, uloga Ujedinjenog Kraljevstva je da pomogne u ekonomskom razvoju.
Takođe pomažemo u borbi protiv ozbiljnog i organizovanog kriminala u lukama, na granici, i blisko sarađujemo sa specijalnim tužilaštvom – dodala je Pirs.
Ona je kazala da Ujedinjeno Kraljevstvo blisko sarađuje sa Crnom Gorom na bezbjednosti i regionalnoj saradnji, i da veoma cijene njen doprinos toj bezbjednosti.
Radimo zajedno na obuci crnogorskih vojnika, dovodimo ih na naše univerzitete, jačamo kapacitete Crne Gore. To je veoma važan zadatak za britansku vladu – navela je Pirs.
Ona je kazala da će u oktobru Ujedinjeno Kraljevstvo imati čast da bude domaćin Samita Berlinskog procesa.
Želimo da ostvarimo napredak u evroatlantskoj integraciji regiona, da dopunimo ono što je već urađeno na putu ka EU, i da pomognemo Crnoj Gori i njenim susjedima u ekonomskom sazrijevanju i želimo da nam se pridružite na svjetskoj sceni – istakla je Pirs.
Ona je rekla da se raduju dolasku crnogorskih zvaničnika u London, zajedno sa ostalima sa Zapadnog Balkana, ističući da će to biti važan samit.
Izvor: Mina
Mlade košarkašice Ženskog košarkaškog kluba “Lovćen” nastavile su sjajan niz, savladavši na gostovanju u Nikšiću ekipu Sutjeske rezultatom 54:40.
U uzbudljivoj i borbenoj utakmici, Cetinjanke su još jednom pokazale kvalitet i timski duh, ostvarivši novu važnu pobjedu.
Najefikasnija na terenu bila je Nikolina Vujović, koja je postigla 21 poen. Pratila je Nikolina Tatar sa 18 poena, dok je Ena Ćupić odigrala zapaženu ulogu sa 10 poena i 11 skokova.
Iako su domaće košarkašice pružile jak otpor, Lovćen je odličnom igrom u drugom poluvremenu prelomio utakmicu u svoju korist.
Lovćen je u ovom meču nastupio u sastavu: Ivana Jovović, Slađana Jovović, Martina Perović, Anja Pejaković, Tamara Nikolić, Petra Mihaljević, Nikolina Tatar, Nikolina Vujović, Milica Mihaljević, Ena Ćupić, Milena Luković, Nina Vuksanović, Sunčica Strugar.
Na klupi cetinjskog tima je Vanja Mudreša, a asistira joj Milica Vujačić.