Kultura
INTERVJU Ćalasan: Transformacija stalnih postavki predstavlja ključni izazov u razvoju Narodnog muzeja
Prema istraživanjima koje smo sprovodili za potrebe izrade petogodišnjeg plana razvoja ustanove, većina stanovništva Crne Gore vidi muzej kao mjesto povezivanja sa vladarima Crne Gore iz dinastije Petrović – Njegoš – kazao je Ćalasan.
Jakša Ćalasan Foto: NMCG
Narodni muzej Crne Gore (NMCG) nedavno je usvojio Strateški plan razvoja do 2029. koji bi, uz mehanizme, smjernice i preporuke, trebao doprinijeti djelotvornijem upravljanju ustanovom. Bez sinergijskog učinka teško je ostvariti ambicioznije ciljeve u muzejskoj djelatnosti. Muzej nije mjesto gdje se baštini umjetnost, već je obrazovno jezgro. Kroz programe i aktivnosti, kao jedan od ciljeva, Strateški dokument postavlja podsticanje savremenog stvaralaštva, kao važnog obilježja modernog identiteta.
Vjerujemo da usvojeni Dokument i plan koji je napravljen ne postoje samo da bi se ispunio formalni zahtjev, jer u tom slučaju bi značio gubitak vremena i značajnih sredstava.
O tome što sve treba uraditi da bi muzeji „živjeli“, koliki je izazov upravljati ustanovom u čijoj je nadležnosti jedanaest objekata i četiri muzejske jedinice, da li ima dovoljno resursa da rade u punom kapacitetu, u intervjuu za Radio Cetinje govorio je direktor NMCG, Jakša Ćalasan.
U ovoj instituciji kulture, prema riječima njenog direktora, radi veliki broj stručnih i kreativnih ljudi koje je, kako je kazao, potrebno motivisati da bi se unaprijedio njen rad i savladali svakodnevni izazovi.
Dvije i po godine ste na čelu Narodnog muzeja Crne Gore. Koje su ključne aktivnosti koje su sprovedene u ustanovi na poboljšanju zaštite kulturne baštine?
Nakon realizovane revizije muzejskog materijala, fokus poslova u Narodnom muzeju je bio na organizaciji i zaduženju zbirki, uvođenju novih inventarnih knjiga i novog oblika dokumentacije. U narednom periodu, biće neophodna sinergija svih ključnih aktera u procesu odlučivanja i djelovanja ka ostvarivanju prioriteta poslovne i programske djelatnosti. Radili smo na jačanju kadrovskih kapaciteta, obezbjeđenju adekvatnih prostora i opreme za čuvanje i izlaganje muzejskih predmeta, stručnoj obradi muzejskog materijala, zaštiti i konzervatorskom tretmanu muzejskog materijala, podsticanju učešća u značajnim međunarodnim inicijativama, otkupu predmeta u cilju popunjavanja zbirki, intenziviranju aktivnosti na digitalizaciji muzejskog fonda, animiranju publike, boljoj vidljivosti i dostupnosti muzejskih sadržaja.
Postupak sveobuhvatne revizije muzejskih predmeta i materijala koji je sproveden u Narodnom muzeju, prvi put od njegovog osnivanja, prema riječima direktora ove institucije, pokazao je, između ostalog, da muzej nema uspostavljenu evidenciju muzejskih jedinica i muzejskih zbirki i da muzejska dokumentacija nije bila po nazivima usklađena sa organizacionim jedinicama.
U prethodnom periodu stvoreni su svi preduslovi za novi model vođenja elektronskog oblika dokumentovanja. Baza podataka je implementirana, testirana od strane muzejskog informacionog centra i funkcionalna. Što se tiče optičke infrastrukture koja je bila jedan od preduslova za realizaciju ovog projekta, taj segment je u potpunosti riješen, a od nedavno i poboljšan. Izrada sveobuhvatne baze podataka o muzejskim zbirkama predstavlja osnov za dalji rad – kazao je Ćalasan.
U NMCG rađeno je na unapređenju međunarodne saradnje, posebno kroz programe prekogranične saradnje koje kofinansira Evropska Unija.
Narodni muzej je uključen kao partner u nekoliko prekograničnih projekata kao što su: “Zanimljivi muzeji” sproveden u saradnji sa Udruženjem Link iz Mostara i Opštinom Jablanica; regionalni projekat “Stećak Land” koji ima za cilj digitalizaciju i promociju stećaka, međunarodni projekat “SHELeadersVR” u okviru kojeg je urađena virtuelna realnosti sa likom Izabete Crnojević. U pripremi je niz međunarodnih projekata, a uspostavili smo saradnju sa brojnim inostranim muzejima sa kojim smo realizovali zajedničke programe. Saradnja je intenzivirana sa gotovo svim crnogorskim muzejima i ustanovama kulture i obrazovanja, kao i državnim organima – kazao je Ćalasan.
Muzej nije mjesto gdje se baštini umjetnost, već je obrazovno jezgro. Komunikativnost sa publikom i privlačnost za različite generacije problemi su brojnih muzeja regiona. Rješenje nalaze u edukaciji, prezentovanju svjetskih izložbi, ali i prikazivanju svojih izložbi u svijet.
U protekle dvije godine, kako su kazali iz NMCG, organizovano je preko 30 izložbi, na Cetinju, ali i u drugim ustanovama i inostranstvu.
Nastavljena su arheološka istraživanja praistorijskog lokaliteta Crvena Stijena, unaprijeđena je pedagoška služba i organizovan veliki broj edukativnih programa namijenjenih djeci. Predstavili smo novi vid prezentacije muzejskih postavki kroz interaktivne ture koje su urađene u saradnji sa timom mobilne aplikacije Naratur i one omogućavaju istraživanje muzeja kroz gamifikacijui novu interpretaciju stalnih postavki muzeja, čineći posjetu zanimljivijom. Pored toga, izradili smo i audio vodiče za sve muzejske jedinice na pet jezika – kazao je Ćalasan.
NMCG ukupno održava 11 objekata. Već duže vrijeme se najavljuje rekonstrukcija Centralnog depoa i Dvora kralja Nikole. Što je do sada urađeno i koji su planovi za dalje?
Pripremljena je kompletna projektna dokumentacija za radove na zamjeni krova dvora kralja Nikole koji godinama prokišnjava i rekonstrukcije i modernizacije Centralnog depoa. Izvršeno je i preseljenje kompletnog fonda iz Depoa. Očekujemo da ćemo ubrzo ući i u infrastrukturne radove. Zaštita muzejskih predmeta od fizičkog propadanja jedan je od naših osnovnih zadataka. Kao što sam već naglasio, postojeći depozitni prostori iziskuju značajna investiciona ulaganja, kao i stvaranje boljih uslova i izložbenim prostorima. Vrši se preventivna zaštita obezbjeđivanjem optimalnih mikroklimatskih uslova u svim prostorima muzeja, mjere zaštite, odnosno konzervatorsko-restauratorski zahvati i sl. Sigurnost u muzejskim zgradama je obezbijeđena i podrazumijeva zaštitu od prirodnih katastrofa, krađe i vandalizma – objasnio je Ćalasan.
Stalna postavka Umjetničkog muzeja bila je zatvorena za posjete zbog konzervatorskih i radova na sanaciji prostora. U međuvremenu, u javnosti su se pojavile špekulacije da se Ikona Bogorodice Filermose i ne nalazi više u Muzeju. Na ćemu se radilo tokom rekonstrukcije i da li su uslovi za čuvanje Bogorodice poboljšani?
Nedavno su zaršeni radovi na sanaciji dijela stalne postavke Umjetničkog muzeja koji su obuhvatili nekoliko ključnih aktivnosti, kao što je izrada posebnih vitrina za Zbirku ikona i rekonstrukcija Plave kapele u kojoj se čuva ikona Bogorodice Filermose, dok je postavka muzeja ostala je nepromijenjena. Samim time su se poboljšali i islovi njenog čuvanja, a renovirani dio stalne postavke Umjetničkog muzeja sa Plavom kapelom je otvoren za posjete – objasnio je Ćalasan.
Starteški plan razvoja NM: Transformacija stalnih postavki ključni izazov
Narodni muzej je nedavno uradio i usvojio Strateški plan razvoja ustanove do 2029. godine, a koji je rađen oko dvije godine. Sagovornik Radio Cetinja ističe da Dokument da pružu sveobuhvatnu sliku stanja i problema u toj ustanovi kulture, potom smjernice i prioritete daljeg razvoja.
Koje su njegove osnovne smjernice?
Prema istraživanjima koje smo sprovodili za potrebe izrade petogodišnjeg plana razvoja ustanove, većina stanovništva Crne Gore vidi muzej kao mjesto povezivanja sa vladarima Crne Gore iz dinastije Petrović – Njegoš. Ispitanici su imali priliku da procijene, na osnovu dosadašnjih iskustava, Narodni muzej kao cjelinu, kroz nekoliko važnih karakteristika. Muzej je dobio najviše ocjene za informativnost i objektivnost, što bi se moglo objasniti kvalitetnom i nepristrasnom interpretacijom muzealija, ličnosti i događaja iz nacionalne istorije i kulture. Transformacija stalnih postavki predstavlja ključni izazov u razvoju Narodnog muzeja.
Analiza multimedijalnosti i interdisciplinarnosti osnovnih muzejskih diskursa dotiče pitanje komunikativnosti muzeja i to treba da bude odgovor za proširivanje polja djelovanja muzeja u XXI vijeku. Neophodno je korišćenje savremenih sredstava za upravljanje podacima, te digitalizacija istih, kako bi za Crnu Goru neprocjenjivo bogatstvo koje se čuva u Narodnom muzeju bilo dostupnije svakom pojedincu i društvu u cjelini.
Pored sakupljanja, čuvanja, istraživanja i izlaganja svjedočanstava razvoja kulture i umjetnosti na tlu Crne Gore, Strateški plan razvoja NMCG, kroz svoje programe i aktivnosti, kao jedan od ciljeva postavlja podsticanje savremenog stvaralaštva, kao važnog obilježja modernog identiteta,koji će ujedno predstavljati nadogradnju rada.
Na ovaj način podstičemo mlade generacije da posjećuju muzeje i upoznaju se sa sadržajima koji se u njemu nalaze. Muzej ima potencijal da razvija različite oblike animacionih programa za različite ciljne grupe, u cilju razvoja publike i podizanja svijesti o značaju kulturnog nasljeđa. Pedagoška uloga, kao segment stručnog rada, u muzeju je podjednako važna kao i stručno-naučni rad i potrebno je dodatno osnažiti unutar unutrašnje organizacije i sistematizacije radnih mjesta – kazao je Ćalasan.
Da li su prostorni, tehnički i kadrovski resursi na zadovoljavajućem nivou?
Kao što sam naglasio, postojeći depozitni prostori iziskuju značajna investiciona ulaganja, a postoji potreba za dodatnim, savremenim depozitnim prostorima. Takođe, potrebno je stvoriti uslove za veće izložbene prostore za potrebe Etnografskog i Arheološkog muzeja. U Narodnom muzeju radi veliki broj stručnih i kreativnih ljudi koje je potrebno osluškivati i motivisati da zajedničkim snagama unaprijedimo rad institucije u svim segmentima. Naučno-istraživački rad bi trebalo da bude važan razvojni aspekt muzeja, a može se unaprijediti u pogledu jačanja kapaciteta visoko-stručnih kadrova, finansiranja učešća na naučnim i stručnim konferencijama, kao i stipendiranju nedostajećeg kadra.
Ćalasan smatra da je potrebno jačati veze sa fakultetima državnog Univerziteta, ali i sa drugim univerzitetima u Crnoj Gori. Dodatne napore, kaže da je potrebno uložiti za jačanje saradnje sa međunarodnom naučno-istraživačkom zajednicom. Kao uspješan primjer, takvog djelovanja, ističe projekat „Sistematska arheološka istraživanja lokaliteta Crvena Stijena“, koji ta ustanova realizuje sa istaknutim naučnicima iz Minesote.
Da li se popunjavaju fondovi Narodnog muzeja i kakva je otkupna politika?
Otkup se vrši putem Javnog poziva, koji se objavljuje na sajtu NMCG i traje svake godine od aprila do oktobra, na osnovu petogodišnjeg Programa sakupljanja muzejskog materijala. Svaki godišnji plan zavisi od sredstava koje NMCG ostvaruje iz budžeta Crne Gore i sopstvenih prihoda, a isto tako od ponude i cijena ponuđenih predmeta. Sakupljanje muzejskog materijala se, osim otkupom, vrši poklonima, razmjenom, arheološkim istraživanjima i na drugi način u skladu sa zakonom. Kada govorimo o samoj proceduri odlučivanja, šta će biti otkupljeno tokom godine, treba istaći da Komisija za otkup, poklon i donacije muzejskog materijala razmatra pristigle ponude i na osnovu kvaliteta, autentičnosti ponuđenog djela, stepena očuvanosti, estetskih vrijednosti, stepena popunjenosti fondova NMCG i ponuđene cijene, daje predlog za otkup, poklon ili donaciju predmeta, dok konačnu odluku donosi direktor NMCG. Takođe, u posljednje vrijeme se značajno popunjavaju naši fondovi poklonima pojedinaca, što nas jako raduje, jer pokazuje vraćanje povjerenja u Narodni muzej Crne Gore – objasnio je Ćalasan.
Muzej Kralja Nikole i Njegošev mauzolej najposjećeniji
Prema posljednjem izvještaju Narodni muzej bilježi značajan porast broja posjeta na godišnjem nivou.
Trend je kratko bio zaustavljen tokom pandemije koronavirusa, da bi već ove godine broj posjetilaca koji je posjetio Narodni muzej premašio rekordnu 2019. godinu, kada je sve naše jedinice posjetilo oko 215 hiljada posjetilaca. Najveću posjetu bilježe Muzej kralja Nikole i Njegošev mauzolej na Lovćenu, a gotovo četvrtina posjeta ostvaruje se u saradnji sa turističkim agencijama – zaključio je Ćalasan.
N. Kašćelan
Aktuelnosti
Hronika
RSE: Porast nasilja nad djecom u Crnoj Gori: Onda kada dom postane mjesto straha i bola
Da nasilje nad djecom u porodici nije stvar prošlosti, već problem u porastu, pokazuje Vladina strategija za prevenciju nasilja nad djecom (2025 – 2029.).
Modrice, opekotine od cigareta, zaključavanje u ostavu, bacanje na pod i šutiranje nakon što ružno sanjam ili se pomokrim u krevetu pa je probudim – bile su stvari moje svakodnevice.
Ovim riječima se 37-godišnja Žaklina iz Bara “vraća” u, kako kaže, najmračniji period djetinjstva i odnosa majke prema njoj, piše Radio Slobodna Evropa.
Jednom mi je, kad sam dobila vaške, sipala razrjeđivač na glavu. Imala sam rane i opekotine sedmicama. ‘Ja sam te rodila i ja ću te ubiti’ bila je njena omiljena rečenica. I vjerovala sam da će jednog dana to uraditi – priča Žaklina.
To se, kaže, zamalo desilo kada je napunila deset godina. “Sljedećeg jutra sam pobjegla kod oca”.
Žaklina je dijete razvedenih roditelja. Do 11. godine je živjela s majkom.
Fizičko nasilje, nesigurnosti i strah su obilježili moje djetinjstvo. Odrasla sam ranih devedesetih kad je ‘batina je iz raja izašla’ bila mantra mnogih roditelja – navodi ona.
Zato je, kaže, dugo mislila da je normalno ono što joj se dešava.
Duboko ukorijenjen problem i rastući izazov
Nažalost, Žaklinina priča, iako ekstremna, nije izolovana.
Da nasilje nad djecom u porodici nije stvar prošlosti, već problem u porastu, pokazuje Vladina strategija za prevenciju nasilja nad djecom (2025 – 2029.).
Njome se upozorava da su roditeljske prakse i dalje duboko ukorijenjene u crnogorskom društvu.
Ne postoje precizni podaci u kolikom je porastu nasilje. A da je i prije sedam godina gotovo 69 odsto djece u Crnoj Gori bilo izloženo emocionalnom ili fizičkom nasilju u porodici pokazuje istraživanje UNICEF-a.
U skoro polovini crnogorskih opština postoje programi podrške roditeljstvu koji su, kako se navodi u Strategiji, imali pozitivne efekte na odnose roditelja i djeteta bez nasilnog disciplinovanja.
Relativizacija nasilja
Iako se slučajevi nasilja nad djecom rijetko prijavljuju, jedan od najnovijih procesuiran je u Beranama.
Naime, jedna majka je optužena da je povrijedila sina udarajući ga plastičnom drškom muvalice. Povrede su opisane kao dvije poprečne hemoragične linije, od deset centimetara čime je izvršila krivično djelo nasilje u porodici, navelo je Tužilaštvo.
Ovu informaciju su na društvenim mrežama i portalima pratili su komentari koji incident relativizuju, ismijavaju ali i glorifikuju ovu vrstu “vaspitavanja”.
“Mene je bila majka znala ošamarit kad sam imao 30 god”, “Moja bi trebala da robija 40 godina”, “Zna li se kako je taj mali?”, “E sine, ja bih te tek prebila kad se doma vratim”, “Mene je majka tukla drškom od usisivača i zahvalan sam joj na tome”.
Duboki emocionalni ožiljci kao posljedice nasilja
Ukorijenjena ideja o opravdanosti nasilja je duboko problematična, navodi za RSE Katarina Čarapić, socijalna radnica iz Udruženja Roditelji, koja se bavi edukacijom roditelja.
Normalizacija nasilja često proizilazi iz kulturnog obrasca u kojem se ono koristi kao sredstvo kontrole i vaspitanja, uz narative poput: ‘Mene su tukli i ništa mi ne fali’ – ističe Čarapić.
Međutim, dodaje da nasilje ostavlja duboke tragove na emocionalnom i socijalnom razvoju djeteta.
Uz to, kako kaže, dijete koje odrasta u okruženju koje fizičko kažnjavanje koristi kao glavni oblik discipline, nauči da se problemi rješavaju nasilno.
Kod mlađe djece, ističe, nasilje šalje poruku da nisu dovoljno dobra, da su njihovi stavovi nevažni a njihove potrebe zanemarene.
Posljedice toga, naglašava, mogu biti smanjeno samopouzdanje, emocionalna nestabilnost, anksioznost i nesposobnost za građenje zdravih odnosa.
Kada dijete ispoljava neprihvatljivo ponašanje, to je često signal problema unutar porodice ili okruženja. Umjesto kažnjavanja i etiketiranja, potrebno je sagledati širu sliku i razumjeti šta dijete time poručuje – navodi Čarapić.
Kako dodaje, javnost koja opravdava nasilje treba da se zapita u kakvom društvu želi da odgaja djecu – onom koje koristi silu za uspostavljanje discipline ili koje gradi odnose zasnovane na empatiji i poštovanju.
S druge strane, upozorava i na opasnost prezaštićivanja, koje može biti gotovo jednako štetno kao i grubi odgojni pristupi.
I roditelji ponekad ‘na ivici’
Ivana iz Podgorice, majka dva dječaka, kaže za RSE da ne primjenjuje nasilno vaspitavanje ali da bude trenutaka kada je “na ivici izazova”.
Smatra da bi svi roditelji trebalo da prođu edukacije o štetnosti nasilja. I sama je prošla kroz desetomjesečnu školu roditeljstva.
Moramo prekinuti taj teški obrazac koji smo naslijedili od naših roditelja i prethodnih generacija. To se postiže kroz edukaciju, razvijanje vještina samokontrole u trenucima kad se dijete ne ponaša na željeni način. A to nije lako – kaže Ivana.
S druge strane, njena sugrađanka Marina kaže da “u prutiću” ne vidi ništa loše.
Naravno, nisam da se djeca ubijaju od batina ali ne škodi malo ove discipline. Meni se čini da je danas veći problem što su djeca previše puštena i raspuštena i samim tim nesposobna za život – navodi Marina.
Iako je nasilje nad Žaklinom s početka naše priče prestalo kada je prešla da živi kod oca, psihički ožiljci ostali su duboko ukorijenjeni.
Danas je majka dvije djevojčice.
Sada kad sam i sama roditelj, jako mi je teško da razumijem sve što mi se dešavalo… Nasilje ne može biti rješenje, pogotovo ne kad je agresor nadmoćan u svakoj kategoriji – kaže Žaklina.
I Evropa konstatovala zabrinjavajući trend u Crnoj Gori
Izvještaj o napretku Evropske komisije za Crnu Goru za 2022. godinu konstatuje da zakonodavstvo protiv nasilja u porodici nad djecom ne nudi potrebnu zaštitu.
Izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika iz decembra 2023. godine pooštrene su kazne za nasilje u porodici.
Za fizičko ili psihičko nasilje kazne se kreću od novčanih do kazni zatvora od dvije do pet godina, zavisno od težine nasilja.
Smrt žrtve može rezultirati zatvorom do dvanaest godina.
Izvor: Radio Slobodna Evropa
Hronika
Zakon o oružju i municiji od danas na javnoj raspravi
“Jedna od najvažnijih izmjena je proširen opseg krivičnih djela i prekršaja koji se smatraju smetnjom za posjedovanje oružja” – navodi se u saopštenju.
Radna grupa za izradu Zakona o oružju i municiji je nakon višemjesečnog rada pripremila Nacrt ovog zakona, koji je od danas na javnoj raspravi, saopštio je Danilo Šaranović ministar unutrašnjih poslova.
Kako ističe važeći Zakon o oružju donijet je 2015. godine, ali u proteklih 10 godina uočeni su brojni nedostaci, kako u pogledu praktične primjene, tako i u pogledu usklađenosti sa pravnim propisima Evropske unije.
Kroz unapređenje postojećih i propisivanjem novih zakonskih odredbi prvenstveno će se omogućiti efikasna kontrola posjedovanja i prometa oružja, u cilju sprečavanja njegove zloupotrebe i poboljšanja bezbjednosti građana Crne Gore. S tim u vezi, Ministarstvo unutrašnjih poslova, od danas daje na javnu raspravu Nacrt zakona o oružju i municiji u tekstu u kojem su obuhvaćeni zaključci Vijeća za nacionalnu bezbjednost, svi predlozi iz inicijative “Markov i Mašanov zakon” i brojne druge – kazao je Šaranović.
Podsjeća da su neke od glavnih novina podizanje starosne granice za podnošenje zahtjeva za oružje sa dosadašnjih 18 na 25 godina života.
Ova odredba se neće odnositi na lica koja su posebnim propisima ovlašćena za držanje i nošenje oružja. Smanjen je i period važenja oružnih listova sa 10 godina na 5 godina, a predviđeno je ismanjenje perioda važenja odobrenja za nabavku oružja i ovo odobrenje važiće 6 mjeseci, bez mogućnosti produženja za još 6 mjeseci što je bilo propisano važećim zakonom. Jedna od najvažnijih izmjena je proširen opseg krivičnih djela i prekršaja koji se smatraju smetnjom za posjedovanje oružja – navodi se u saopštenju.
U cilju sprečavanja zloupotreba prilikom izdavanja dokumentacije za podnošenje zahtjeva za držanje oružja, kao i samog izdavanja oružnih listova predvidjeli smo uspostavljanje komisije Ministarstva zdravlja, koja će jedina biti biti nadležna za izdavanje ljekarskih uvjerenja za posjedovanje oružja i psihološku i psihijatrijsku procjenu, odnosono sveobuhvatnu procjenu zdravstvenog stanja podnosioca zahtjeva.
Uvodi se i centralizacija postupaka za rješavanje zahtjeva za držanje i nošenje oružja, što znači da če se ubuduće o svim zahtjevima odlučivati isključivo u organizacionoj jedinici koja se nalazi u sjedištu MUP-a (Direkcija za vozače, vozila i oružje).Kako bi građani koji legalno posjeduju oružje bili adekvatno obučeni za upotrebu istog, novi zakon predviđa da osposobljavanje vrši samo Policijska akademija, umjesto pravnih lica, preduzetnika, lovačkih i streljačkih organizacija, koje su prema važećem zakonu osposobljavali građane. Policijska akademija će po usješno završenoj obuci fizičkim licima izdavati potvrdu – ističe se u saopštenju
Kako dodaju iz MUP-a javna rasprava će trajati 30 dana, a tokom iste planirano je održavanje tri okrugla stola (sjever, centar i jug) o čijim terminima održavanja ćemo naknadno informisati zainteresovanu javnost. Pozivam sva zainteresovana pravna i fizička lica da se priključe javnoj raspravi i daju svoj doprinos slanjem predloga i sugestija, kako bismo zajedničkim naporima, nakon svih sugestija koje budu dostavljene tokom trajanja javne rasprave, zajednički došli do kvalitetnog, održivog i zakona koji štiti bezbjednost građana.
Imajući u vidu složenost materije, rokove za izradu ovog zakona, potrebu da hitno odreagujemo, Ministarstvo će sa izuzetnom pažnjom pratiti javnu raspravu, uzeti u obzir predloge, kritike i sugestije javnosti, inkorporirati u tekst zakona, te zajedničkim naporima doći do najboljeg zakonskog projekta – poručio je Šaranović.
Prijestonica
Održana sjednica Senata Prijestonice povodom tragedije od 1. januara 2025. godine
Senat će nastaviti da prati realizaciju programa psihosocijalne podrške, unaprjeđenja mentalnog zdravlja, kao i aktivnosti koje imaju za cilj unaprjeđenje bezbjednosne situacije u Prijestonici – zaključuje se u saopštenju.
Na inicijativu predsjednika države Jakova Milatovića, na Cetinju je održana 12. Sjednica trećeg saziva Senata Prijestonice na temu trenutne sitacije u tom gradu, a povodom tragedije od 1. januara 2025. godine.
Kako je saopšteno iz Kabineta predsjedniksa, Sjednica je počela minutom ćutanja kojim je odata počast nevino stradalim žrtvama tragedije.
Gradonačelnik Prijestonice Nikola Đurašković upoznao je članove Senata sa zaključcima koje je donijela Skupština Prijestonice 10.01.2025. godin – navodi se u saopštenju.
Na sjednici je analizirana aktuelna situacija u gradu, kao i mjere i aktivnosti koje preduzimaju svi nadležni organi.
Senat će nastaviti da prati realizaciju programa psihosocijalne podrške, unaprjeđenja mentalnog zdravlja, kao i aktivnosti koje imaju za cilj unaprjeđenje bezbjednosne situacije u Prijestonici – zaključuje se u saopštenju.
Kultura
Kakav uspjeh: Film o otmici u Štrpcima nominovan je za Oskar
Film “Čovjek koji nije mogao šutjeti” nominovan je u kategoriji najbolji kratki akcioni film.
Ostvarenje zagrebačkog reditelja Nebojše Slijepčevića o otmici u Štrpcima nominovano je za još jedno veliko filmsko priznanje.
Ovog puta, za ono najveće, najznačajnije u svijetu filma – Oskar.
Film “Čovjek koji nije mogao šutjeti” nominovan je u kategoriji najbolji igrani film.
Podsjetimo, pomenuto ostvarenje je komisija Filmskog centra Crne Gore odbila da sufinansira. Tako je naša država propustila veliku šansu da bude među koprodukcijama, zajedno sa Hrvatskom, Slovenijom, Bugarskom i Francuskom.
“Čovjek koji nije mogao šutjeti” prethodno je nagrađen na Kanskom festivalu i prilikom dodjele Evropskih filmskih nagrada, a bio je i u užem krugu kandidata za Zlatni globus.
Radnja filma dobro nam je poznata – voz koji je 1993. godine putovao na relaciji Beograd – Bar zaustavili su naoružani članovi srpskih paramilicija u Štpcima. U prisustvu više stotina putnika, iz voza je izvedeno 19 putnika muslimana, čemu se niko nije suprotstavio. Niko osim nekadašnjeg oficira JNA Toma Buzova. Upravo on je – čovjek koji nije mogao šutjeti.
U tom ostvarenju uloge tumače Goran Bogdan, Alexis Manenti, Dragan Mićanović, Silvio Mumelaš, Lara Nekić, Priska Ugrina, Dušan Gojić, Nebojša Pop Tasić, Mijo Pavelko, Martin Kuhar, Jakov Zovko i Robert Ugrina. Scenario je takođe napisao Slijepčević.
Priliku da pogleda pomenuti film, nedavno je imala publika u Domu kulture u Bijelom Polju, pri čemu je u tom gradu upriličen i dijaloški forum pod nazivom “Čovjek koji nije mogao šutjeti”.
Izvor: Portal Analitika
Društvo
U Kliničkom centru Crne Gore kod četiri pacijenta ugrađen najsavremeniji pejsmejker
“Ovi aparati srčanom mišiću isporučuju električne impulse na način koji mnogo više odgovara prirodnom srčanom radu u odnosu na standardne pejsmejkere” – objasnili su iz KCCG.
Kardiolozi Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) uspješno su ugradili najsavremeniji LBB pejsmejker kod četiri pacijenta, saopšteno je iz te zdravstvene ustanove.
Iz KCCG su kazali da su procedure obavljene bez komplikacija i da su pacijenti u dobrom opštem stanju.
U pitanju je nova vrsta pejsmejkera, sprovodnog sistema srca. Ovi aparati srčanom mišiću isporučuju električne impulse na način koji mnogo više odgovara prirodnom srčanom radu u odnosu na standardne pejsmejkere – objasnili su iz KCCG.
Kako su rekli, pejsmejker se ugrađuje ispod kože u grudnom dijelu, kod pacijenata koji imaju ekstremno usporen srčani rad.
Navodi se da su proceduru izveli kardiolozi Odjeljenja za poremećaje srčanog ritma i elektrofiziologiju srca KCCG, Nikola Pavlović, Stojana Brašanac i Milan Popivoda, uz podršku stručnog konsultanta Svetoslava Kurteva iz Sofije i osoblja angio sale.
Iz KCCG su naglasili da se ugradnja te vrste pejsmejkera prvi put radi u Crnoj Gori.
U pitanju je napredna vrsta aparata od koje će pacijenti imati veću korist u smislu što će se sačuvati što prirodnije funkcionisanje srca u odnosu na aparate koji su do sada ugrađivani – kaže se u saopštenju.
Navodi se da se taj pejsmejker za sada ugrađuje pacijentima koji imaju određene specifične indikacije za tu vrstu pejsmejkera.
Očekujemo da će u perspektivi svi pacijenti, kod kojih postoji indikacija za ugradnju pejsmejkera, dobijati ovakve uređaje – kazali su iz KCCG.
Društvo
Do kraja godine smanjenje broja ugovora o djelu za 20 odsto
.
Imajući u vidu potrebu optimizacije javne uprave uz istovremeno dodatno smanjivanje budžetskih rashoda za potrebe državne administracije na inicijativu šefa Kabineta premijera Branka Krvavca Vlada će razmatrati Informaciju o potrebi smanjenja broja angažovanja po ugovoru o djelu kod potrošačkih jedinica koje se finansiraju iz Budžeta Crne Gore, saopšteno je iz Kabineta premijera Milojka Spajića.
Cilj ove mjere je da, kako je rečeno, do kraja godine broj ovih ugovora bude smanjen za 20%.
Na toj liniji, a radi potrebe zaključivanja eventualnih novih ugovora o djelu, Vladi će biti predloženo formiranje petočlane komisije u kojoj će između ostalih biti resorni ministar javne uprave, kao i ministri finansija i pravde. Za izradu i vođenje registra ugovora o djelu biće zadužen Kabinet predsjednika Vlade – navodi se u saopštenju.
Riječ je o prvoj od brojnih mjera koje će, kako se navodi, uslijediti, a koje imaju za cilju racionalizaciju potrošnje i optimizaciju javne uprave.