Društvo
Istraživanje: Prve školovane žene doprinijele promjeni običajne kulture Crne Gore
Prve školovane žene Crne Gore doprinijele su promjeni običajne kulture, unoseći nove navike i običaje u socijalni milje, u kojem su živjele i radile. Duh tog vremena i eho života polaznica Djevojačkog instituta Cetinje, prikazuje istraživanje profesorki Univerziteta Crne Gore, prof. dr Tatjane Novović i prof. dr Biljane Maslovarić, „Počeci obrazovanja žena u Crnoj Gori.
Prve školovane žene Crne Gore doprinijele su promjeni običajne kulture, unoseći nove navike i običaje u socijalni milje, u kojem su živjele i radile. Duh tog vremena i eho života polaznica Djevojačkog instituta Cetinje, prikazuje istraživanje profesorki Univerziteta Crne Gore, prof. dr Tatjane Novović i prof. dr Biljane Maslovarić, „Počeci obrazovanja žena u Crnoj Gori. Djevojački Institut na Cetinju“, objavljenom u međunarodnom časopisu Annales-Anali za Istrske in Mediteranske Studije-Series Historia et Sociologia.
„Krajem 1869. godine osnovan je „Djevojački Insitut Carice Marije Aleksandrovne“, na Cetinju, po uzoru na slične zavode u Rusiji, Bugarskoj i drugim krajevima, a smješten je u Njegoševoj Biljardi, pod stalnim nadzorom crnogorske knjaginje Milene“, navodi se u radu.
U Instututu su upisivane učenice uzrasta od devet do 12 godina, a školski program se postepeno razvijao od četvorogodišnjeg do osmogodišnjeg, da bi već 1901. godine postao Institut „sa temeljno uređenim, detaljno struktuiranim planom i programom“. Na osnovu izvora, autorke Novović i Maslovarić navode da su prve polaznice Instituta bile uglavnom kćerke „imućnijih roditelja i crnogorskih glavara“. Još na samom početku rada škole, na osnovu konkursa u ondašnjem listu „Crnogorac“, apostrofira se i mogućnost upisa djevojčica iz inostranstva, koje bi plaćale školarinu u iznosu od svega 100 talijera.
Posebna pažnja u ovom radu, u kojem je skiciran društveno-obrazovni kontekst tog vremena, posvećena je upraviteljki Instituta Sofiji P. Mertvago, koja je dala pečat Institutu, ali i razvoju crnogorske prosvjete i kulture, posebno obrazovanju žena i odgajanju djece predškolskog uzrasta.
Za upraviteljku je imenovala ruska carica Marija Aleksandrovna, Carskim dekretom, 1888. godine, nakon čega je provela dvije i po decenije života na Cetinju.
Porijeklom iz ugledne ruske porodice, sa obrazovanjem stečenim na Smoljnom institutu, besprekorno je govorila francuski, njemački i engleski jezik, a iskustvo je stekla i kao upravnica Marijinske ženske gimnazije u Rjazanu.
Radikalno je pristupila preuređivanju cetinjske djevojačke škole, obezbijedivši, za početak, novčanu podršku od ruske carice-pokroviteljke, a narednih godina je njenim zalaganjem, uslijedilo i povećanje godišnjih subvencija.
Sa svojim pedagoškim osobljem, usaglasila je Plan i program Škole. Ustav i Program je 1873. godine potvrdio knjaz Nikola, kojim je nedvosmisleno podcrtano da direktorka/upraviteljica Instituta „prima naređenja od knjagine i ništa ne može preduzeti bez prethodne odluke Njenog Visočanstva“ (čl. 10).
U radu instituta, kako bilježe autorke Novović i Maslovarić, na osnovu zapisa Rovinskog, uključeni su bili stručnjaci iz inostranstva, pored domaćeg kadra. Ispitima polaznica prisustvovale su knjaginje Jelena i Ana, nekad i knjaževski par, knjaz Nikola i knjaginja Milena, mitroplit i predstavnici diplomatskih misija na Cetinju.
U cilju šireg uključivanja djevojčica, organizovala je pripremni razred, 1894. godine, za najmlađe polaznice škole, radeći i sama sa njima, uz povremenu pomoć starijih učenica.
„Gospoica Sofija“, kako su je od milošte zvali u Crnoj Gori, imala je posebno interesovanje za život žena te je obilazeći knjaževinu došla na ideju da pokrene „Radničku škole knjaginje Jolande“ na Cetinju, 1901. godine, osmisli program i angažuje jednu od institutki da radi sa polaznicama Škole.
Predstavljajući život Instituta, u kojima su djevojke živjele odvojeno od porodica, autorke navode da su vladale familijarne relacije sa zaštitničkim odnosom starijih „institutki“ prema mlađima“. Djelić atmosfere autorke prenose kroz citat Pavla Rovinskog:
Đeca provode dan drukče nego obično… U 1 sat poslije podne idu u šetnju izvan varoši… U neđelju, poslije podne određeni su dva sata za primanje roditelja, a za tijem učenice spremaju svoje lekcije, šetaju, kad je lijepo vrijeme, a veče provode u zabavama, a najviše u pjevanju!
U rasporedu Instituta bilo je predviđeno vrijeme za pisanje pisama porodici. Prije slanja, zbog pregleda rukopisa i urednosti, djevojke su ga pokazivale Upravnici.
U Institutu, Mertvago je investirala u nastavni kadar, formiranje kabineta i opremanje zbirki. Uz njena zalaganja, Institut je imao fizički kabinet, hemijski laboratorijum, mineralošku kolekciju, nastavna sredstva za crtanje i kaligrafiju, nekoliko fortepijana, koncertni klavir, fiskulturnu dvoranu. Ipak, od svih predmeta Upravnica je s naročitim pažnjom apostrofirala nastavu maternjeg i stranih jezika.
„Naime, pored uobičajenog korpusa obvezujućih predmetnih cjelina iz nauka, jezika, umjetnosti, didaktičko-metodičkih oblasti, „rukođelja“ i „gazdinstva“, posebno su istaknuti sadržaji iz domena „vladanja, maljivosti, urednosti i načina držanja“, navodi se u radu.
U svjedočanstvima institutki na prvom mjestu je istaknuta ocjena iz vladanja, a potom opšeg uspjeha. Autorke rada, Novović i Maslovarić, primjećuju da se distinkcija između ondašnjeg i sadašnjeg vremena upravo uočava u vodećim vrijednostima i isticanju stavke vladanja.
Do 1900. godine, u ovoj Ustanovi, diplomiralo je 140 vaspitanica, od kojih 86 iz Crne Gore, 32 iz Boke i Dalmacije, 6 iz Bosne, 3 iz Hrvatske i Albanije, po jedna iz Slovenije, Slavonije i Bugarske.
O radu Instituta, Upravnica je redovno obavještavala javnost kroz ondašnju dnevnu štampu, posebno „Glas Crnogorca“, „Cetinjski vjesnik“ i dr.
Iako je uspjeh i ugled Instituta bio toliki da su austrijske vlasti slične institucije otvorile u Dalmaciji i Boki Kotorskoj, on je zatvoren 1913. godine, nakon 42 godine postojanja. Odluka Ruskog poslanstva i carske vlasti u Petrogradu je bila neopoziva. Jedan od mogućih razloga koje autorke navode je sukob u narodnoj Skupštini, između Uprave instituta i Ministartsva prosvjete Kraljevine Crne Gore, zbog neusaglašenih ingerencija u procesu upravljanja Institutom. Predstojeći ratni događaji obustavili su dalji razvoj školstva i obrazovnih „zamaha“ u ondašnjoj crnogorskoj sredini.
Neke od institutki su radile kao učiteljice po Crnoj Gori i u drugim južnoslovanskim sredinama, dok su neke nastavile školovanje, najčešće u Rusiji, na filološkoj i medicinskoj katedri, prema dostupnim podacima i sačuvanim svjedočanstvima. Sa savršenim poznavanjem stranih jezika i stečenim obrazovanjem, polaznice ove škole su donosile novu kulturu u zatvorenoj crnogorskoj sredini.
Izvor:CDM
Aktuelnosti
Servisi
U petak sunčano
Do 16 stepeni
U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno sunčano, ponegdje uz slabu do umjerenu oblačnost, a najviša temperatura vazduha iznosiće 16 stepeni.
Na sjeveru, tokom jutra, umjeren do jak mraz, po kotlinama magla ili povećana niska oblačnost, koja se ponegdje može zadržati i tokom prijepodneva.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, sjevernih smjerova, na jugoistoku umjeren do pojačan, povremeno na udare i jak, sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura od minus 11 do pet, a najviša dnevna od dva do 16 stepeni.
Svijet
Preminuo reditelj Dejvid Linč
Neki od najpoznatijih filmova i serija koje je režirao su „Glava za brisanje“, „Čovjek slon“, „Plavi somot“, „Dina“, „Bulevar zvijezda“, „Tvin Piks“ i drugi.
Reditelj Dejvid Linč preminuo je u 79. godini, saopštila je njegova porodica.
„Postoji velika rupa u svijetu sada kada on više nije sa nama. Ali, kako bi on rekao: ‘Držite svoje oko na krofni, a ne na rupi“, napisala je njegova porodica, prenosi „The Guardian“.
Reditelju je dijagnostikovan emfizem, izazvan prekomjernim pušenjem. On je početkom godine izjavio da zbog problema s disanjem nije u stanju da hoda duži period jer brzo ostaje bez vazduha, zbog čega je bio vezan za kuću.
Dejvid Linč poznat je po andergraund i alternativnim filmskim ostvarenjima.
Neki od najpoznatijih filmova i serija koje je režirao su „Glava za brisanje“, „Čovjek slon“, „Plavi somot“, „Dina“, „Bulevar zvijezda“, „Tvin Piks“ i drugi.
Društvo
Ponovo zatražene ostavke Šaranovića i Bečića
To je drugi protest koji je, povodom tragedije na Cetinju, organizovala neformalna grupa studenata “Kamo Śutra?”.
Novi protest, koji je neformalna grupa studenata “Kamo śutra?” organizovala povodom tragedije na Cetinju, večeras je održan ispred zgrade Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) u Podgorici.
Sa protesta je poručeno da je – kraj je izgovora, početak je dogovora. Ponovo su zatražene ostavke ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića. Nakon okupljanja ispred MUP-a organizovana je protestna šetnja do zgrade Vlade. U toku protestne šetnje okupljeni su uzvikivali “Ubice, ubice”, “Ostavke”… Ispred zrade Vlade pozvali su na 13 minuta tišine u čast 13 žrtava sa Cetinja.
Nošeni su transparenti na kojima je pisalo “Studenti protiv nasilja”, “Ministar a ne MNI star”, Ostavka je minimum odgovornosti”, “Crna i napaćena Gora”…
Predstavnica neformalne grupe studenata”Kamo śutra?” izniijela je svije zahtjeve:
– Ostavka ministra unutrašnjih poslova i potpredsjednika za bezbjednost
– ažurniji pristup posedovanju oružja
– reforma policijskih struktura
– povratak građanskog obrazovanja
– (novi zahtjev) poboljšanje institucionalnog pristupa brizi o mentalnom zdravlju
“Ovo je miran i dostojanstven protest i molim vas da se suzdržite od svakog vida nasilja. Naša zemlja je pokazla da nije uradila ništa kako bi zaštitila svoje građane. Niko nije preuzeo odgovornost za tragičan zločin. Prijestonica je zavijena u crno dva puta za dvije godine”, kazali su organizatori protesta.
Oni su saopštili da su odbili poziv premijera Milojka Spajića na sastanak na kojem bi razgovarali o zahtjevima sa protesta održanog 5. januara.
“Odlučili smo daovaj poziv odbijemo jer ne želimo da pregovaramo o zahtjevima. Naši zahtjevi su jasni, pa smo zamolili Vladu da ukoliko budu željeli da ih usvoje – to i javno objave”, naveli su grupe “Kamo śutra?”.
Iz grupe “Kamo śutra?” su istakli da je to miran i dostojanstven protest i zamolili sve građane da se suzdrže od bilo kojeg oblika nasilja – verbalnog, fizičkog, psihičkog.
“Što se takođe odnosi i na riječi/rečenice koje će biti ispisane na transparentima. Hvala vam što smo zajedno u borbi protiv svih oblika nasilja”, naveli su iz grupe “Kamo śutra?”.
Društvo
Raspisan javni poziv za zapošljavanje 815 policajaca
Na javni poziv se mogu javiti svi zainteresovani kandidati koji imaju 30 ili manje godina starosti, dok strarosna granica za one koji su nekada radili u policiji ili su završili pripravnički staž, Program stručnog osoposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem ili su bili volonterski angažovani u policiji, mogu se javiti ukoliko imaju 40 ili manje godina starosti.
Javni poziv za zapošljavanja 815 policajaca, na predlog Ministarstva unutrašnjih poslova, raspisan je danas.
Kako su saopštili iz Ministarstva unutrašnjih poslova, javni poziv traje 20 dana, a posljednji dan za prijavu je 5. februar 2025. godine.
“Ovaj javni poziv dio je odlučne vizije Ministarstva da pojača kapacitete policije, vrati povjerenje i unaprijedi sigurnost svih građana. Ovo je prilika za sve one koji žele da budu dio promjene, koji su spremni da budu prvi stubovi bezbjedosti naše zemlje i koji hoće da zajedno reformišemo i unapirjedimo institucije,“ izjavio je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.
Kako je rekao, policija ne traži radnu snagu, već ljude posvećene svojoj zemlji, ljude spremne da svaki dan služe građanima Crne Gore.
“Imajući u vidu zatečeno teško nasljeđe zbog kojeg veći dio javnosti nije imao povjerenja u policiju, na ovaj način ne rješavamo samo problem kadrovskog deficita u policiji, već osiguravamo da kroz najtransperentniji postupak prijema novih policijskih službenika osiguramo da u službu mogu ući samo pojedinci sa neupitnim ličnim i profesionalnim integritetom, koji će garantovati odbranu države i svih građana od bezakonja i kriminala”, naveo je Šaranović.
Uslovi za prijavljivanje
Na javni poziv se mogu javiti svi zainteresovani kandidati koji imaju 30 ili manje godina starosti, dok strarosna granica za one koji su nekada radili u policiji ili su završili pripravnički staž, Program stručnog osoposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem ili su bili volonterski angažovani u policiji, mogu se javiti ukoliko imaju 40 ili manje godina starosti.
“Na ovaj način želimo da, pored mlađih od 30 godina, pozovemo i bivše nekompromitovane policijske službenike, koji imaju najviše 40 godina starosti, da se prijave na javni poziv, te da kao već obučeni i osoposobljeni za policijske poslove daju doprinos jačanju sektora bezbjednosti”, piše u saopštenju MUP-a.
Kada je u pitanju potreban nivo kvalifikacije obrazovanja, na javni poziv mogu se javiti svi kandidati koji imaju najmanje V, VI ili VII nivo kvalifikacija obrazovanja, bez obzira na fakultet koji su završili.
Takođe, Ministarstvo unutrašnjih poslova obezbijedilo je transparentan i rigorozan proces selekcije kako bi u redove policije ušli samo oni kandidati koji zadovoljavaju najviše standarde.
Testiranja uključuju:
Provjeru psiho-fizičkih sposobnosti.
Detaljne bezbjednosne provjere.
Ocjenjivanje integriteta kroz pisano testiranje, upitnike o imovini i usmene intervjue.
Provjeru znanja i vještina kroz teorijska i praktična testiranja specifična za policijski posao.
Sve detaljne informacije o uslovima i načinu prijave na javni poziv zainteresovani kandidati će moći da dobiju na interent stranici http://www.mup.gov.me ili putem e-mail: javnipoziv.policija@mup.gov.me, kao i putem telefona: 020/870-222; 020/870-333; 020/870-444 u vremenu od 07.00 – 15.00 sati.
Politika
Crna Gora da iskoristi novi zamah politike proširenja
Prema riječima evropske komesarke za proširenje, Marte Kos, pristupanje EU mora biti nacionalni projekat, u koji će biti uključeni svi.
Crna Gora treba da iskoristi zamah politike proširenja, za šta je potreban intenzivan politički dijalog, nastavak reformi i kontinuirana podrška evropskih partnera, ocijenio je predsjednik države Jakov Milatović.
Milatović je, kako je saopšteno iz kabineta predsjednika, sa evropskom komesarkom za proširenje Martom Kos razgovarao o evropskom putu države i aktuelnim izazovima.
On je ocijenio da je posjeta Kos Crnoj Gori, ubrzo nakon stupanja na funkciju u decembru prošle godine, nastavak angažovanog političkog dijaloga na temu evropske integracije Crne Gore i potvrda obostrane posvećenosti politici proširenja EU.
Milatović je istakao da je strateško partnerstvo između EU i Zapadnog Balkana važnije nego ikad.
On je naveo da je Crna Gora najnapredniji kandidat za članstvo i da je primarni vanjskopolitički cilj države da postane 28. država članica Unije do 2028. godine.
„U tom kontekstu, potrebno je da iskoristimo zamah politike proširenja, za šta je potreban intenzivan politički dijalog, nastavak reformi na domaćem planu, kao i kontinuirana podrška naših evropskih partnera“, istakao je Milatović.
Prema njegovim riječima, preduslov za iskorak u integracionom procesu je da domaći politički akteri pokažu istinsku političku volju i posvećenost.
„Te da se prevaziđe ustavna i sa njom povezana parlamentarna kriza u kojoj se naša zemlja trenutno nalazi”, poručio je Milatović.
On je kazao da dijeli zabrinutost EU zbog odluke Skupštine da konstatuje prestanak funkcije sutkinji Ustavnog suda, i da je saglasan sa stanovištem Evropske komisije da treba obezbijediti punu funkcionalnost Ustavnog suda, kao osnovnog zaštitnika vladavine prava i demokratske stabilnosti u zemlji.
Milatović je informisao Kos da je 3. januara raspisan poziv za izbor jednog sudije Ustavnog suda kojeg predlaže predsjednik Crne Gore.
On je, kako je saopšteno, naglasio i potrebu da politički akteri u Skupštini, koja već neko vrijeme ne zasijeda, prevaziđu parlamentarnu krizu.
Milatović je podsjetio da još nije donijet Budžet za ovu godinu i da je rad skupštinskog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu u zastoju, što se može negativno odraziti na realizaciju Reformske agende.
On je ukazao i na važnost rješavanja institucionalnih blokada na lokalnom nivou, posljednji put demonstriranu prilikom formiranja lokalne vlasti u opštini Budva.
Milatović je naglasio potrebu za kontinuiranim prisustvom i bliskom saradnjom s Evropskom komisijom kako bi se uspješno priveli kraju pristupni pregovori države.
On je naveo da očekuje da će se, u što skorijem roku, steći politički uslovi za zatvaranje poglavlja 31 i upoznao Kos da će 27. januara početi bilateralne konsultacije Crne Gore i Hrvatske o rješavanju otvorenih pitanja.
Milatović je ponovio da Crna Gora ostaje kredibilan NATO partner, posvećen regionalnoj saradnji, i u potpunosti usklađena sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU.
Kos je naglasila da se danas svi slažu da je potrebna snažnija i veća EU.
Ona je, kako je saopšteno, navela da Crna Gora ima realnu šansu da tokom njenog mandata završi pregovore o pristupanju sa Evropskom unijom.
Prema riječima Kos, pristupanje EU mora biti nacionalni projekat, u koji će biti uključeni svi.
„A taj proces je, prije svega, zasnovan na zaslugama. Ja sam u vašem timu i podržaću vas na svakom koraku”, poručila je Kos.
Društvo
Od igara na sreću 33,8 miliona eura, prihod uvećan za 50 odsto
Uprava za igre na sreću
Ukupni prihodi od igara na sreću i nagradnih igara iznosili su prošle godine 33.812.130 eura, što predstavlja rast od 51,27 odsto u poređenju sa 2023. godinom, čime su stoprocentno ostvareni ciljevi Uprave za igre na sreću, Ministarstva finansija i Vlade Crne Gore na planu jačanja državnog budžeta. To se navodi u saopštenju Uprave za igre na sreću.
Ukupni godišnji prihodi po osnovu priređivanja igara na sreću putem interneta i drugih telekomunikacionih sredstava iznose 12.581.648 eura.
„Zabilježen je i porast prihoda od kazinskih igara za 91,19 odsto, čiji je ukupan iznos 5.191.503 eura. Takođe, po osnovu kladioničkih igara prihodovano je 9.634.685 eura, pa je i taj segment naplate uvećan za 7,08 odsto u odnosu na 2023. godinu“, navodi se u saopštenju Uprava za igre na sreću.
U navedenom periodu ostvaren je i rast prihoda od priređivanja igara na sreću u automat klubovima od 26,44 odsto, čime je dostignut iznos od 6.320.924 u prethodnoj godini.
Podsjećaju, da Uprava za igre na sreću je 1. novembra 2024. godine uspostavila jedinstveni informacioni sistem, čijom primjenom je unaprijeđen proces nadzora priređivača igara na sreću i postavljeni temelji za održiv rast i povećanje budžetskih prihoda.
„Implementacija novog informacionog sistema sprovedena u drugoj polovini godine, kao i značajno povećanje prihoda od igara na sreću, predstavljaju jasne pokazatelje uspješnog rada Uprave za igre na sreću u 2024. godini“, navodi se u saopštenju Uprave za igre na sreću.
Uprava će, kako poručuju, nastaviti da snaži saradnju sa nadležnim institucijama u oblasti sprečavanja pranja novca, što će doprinijeti daljem unapređenju kontrolnih mehanizama i efikasnijem praćenju tokova novca.
Izvor: RTCG