Društvo

Ivanović: Nema registrovanih slučajeva žutice na Cetinju

Epidemija žutice – hepatitisa A, proglašena je prošlog mjeseca u Herceg Novom a danas i u Kotoru, dok su slučajevi zaraze registrovani u Budvi, Nikšiću i Podgorici. Prema podacima Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG) do 4. oktobra registrovano je 27 zaraženih. Od tog broja 18 pacijenata je iz Herceg Novog, četiri iz Kotora,
Ivanović: Nema registrovanih slučajeva žutice na Cetinju

Foto: IJZCG

Epidemija žutice – hepatitisa A, proglašena je prošlog mjeseca u Herceg Novom a danas i u Kotoru, dok su slučajevi zaraze registrovani u Budvi, Nikšiću i Podgorici. Prema podacima Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG) do 4. oktobra registrovano je 27 zaraženih. Od tog broja 18 pacijenata je iz Herceg Novog, četiri iz Kotora, po dvije oboljele osobe su iz Budve i Nikšića, a jedna iz Podgorice.

Na Cetinju, prema riječima direktora bolnice “Danilo I” dr Ivana Ivanovića do danas nije registrovan nijedan slučaj žutice.

Nemamo registrovanih slučajeva hepatitisa A ni u Opštoj bolnici “Danilo I” niti u Domu zdravlja, gdje takođe radim – kazao je Radio Cetinju dr Ivanović.

Oboljenje hepatitis A predstavlja zapaljenje jetre čiji je uzrok istoimeni virus. Kako se navodi na sajtu IJZ, simptomi bolesti su zamor, malaksalost, glavobolja i povišena tjelesna temperatura, a pored toga javlja se i gubitak apetita, mučnina, nagon na povraćanje.

Pacijenti primjećuju da je mokraća tamnija, a stolica svetlija. Poslije toga se javlja žutica (ikterus) vidljiva na beonjačama, koži i sluzokožama. Ovaj najkarakterističniji znak, po kome je oboljenje i dobilo ime (žutica) se ne mora ispoljiti. Infekcija ovim virusom može proći bez pojave bilo kakvih simptoma. To su asimptomatske infekcije. Blagi oblici i asimptomatske infekcije su naročito česti u dječjem uzrastu. Hepatitis A, za razliku od nekih drugih virusnih hepatitisa (hepatitis B, hepatitis C) je najčešće blago oboljenje koje nikada ne ostavlja trajne posljedice – pojasnili su iz IJZ.

Period inkubacije, odnosno vremenski period od ulaska virusa u organizam do pojave simptoma je od 15 do 45 dana, najčešće oko mjesec.

Virus se širi kontaktom, kontaminiranom vodom ili hranom. Najznačajniji put širenja je kontaktni. Ostvaruje se preko ruku koje su kontaminirane stolicom koja sadrži virus hepatitisa A, bilo direktnim dodirom sa oboljelim ili asimptomno inficiranim ili indirektno, preko kontaminiranih predmeta. Kontaktni put širenja je vodeći u uslovima loših higijenskih prilika i prenaseljenosti. Najčešće se ostvaruje u porodicama, predškolskim i školskim kolektivima i institucijama za zbrinjavanje djece i starih lica. U područjima sa nesigurnim vodosnabdijevanjem, voda predstavlja značajan put širenja – navodi se na sajtu IJZ.

Osnovni pravci prevencije hepatitisa A, kao i drugih crijevnih infekcija, kako ističu, usmjereni su ka podizanju lične i opšte higijene, obezbjeđenju higijenski ispravne vode za piće, higijenskoj proizvodnji i prometu životnih namirnica i higijenskoj dispoziciji otpadnih materija.

Kako je kontaktni put širenja najčešći, prioritet ima lična i opšta higijena: pranje ruku, održavanje higijene sanitarnih uređaja, radnog i životnog prostora – poručuju iz Instituta.

Kako tvrde, infekcije hepatitisom A u našoj zemlji stalno prisutne, ali u umjerenom intenzitetu, dok se na svakih šest do deset godina registruju epidemije ovog oboljenja.