Politika

Iz Brisela tvrde da Crna Gora može okončati pregovore za manje od pet godina: Novac onima koji zasuču rukave

Crna Gora ima više nego realnu šansu da za manje od pet godina zatvori sva pregovaračka poglavlja ako zasuče rukave, a sredstva iz novog fonda Evropske unije (EU) dobijaće isključivo ako bude sprovodila reforme. To je juče novinarima u Briselu saopštio visoki zvaničnik EU, na brifingu u Evropskoj komisiji (EK) nakon predstavljanja izvještaja o proširenju.
Iz Brisela tvrde da Crna Gora može okončati pregovore za manje od pet godina: Novac onima koji zasuču rukave

Crna Gora ima više nego realnu šansu da za manje od pet godina zatvori sva pregovaračka poglavlja ako zasuče rukave, a sredstva iz novog fonda Evropske unije (EU) dobijaće isključivo ako bude sprovodila reforme.

To je juče novinarima u Briselu saopštio visoki zvaničnik EU, na brifingu u Evropskoj komisiji (EK) nakon predstavljanja izvještaja o proširenju.

On tvrdi da je Crna Gora, uprkos nazadovanju u pregovorima sa EU u posljednje dvije godine, i dalje lider u integracijama jer je, kako je naveo, ranije napredovala brže od ostalih kandidata za članstvo u toj zajednici.

Zvaničnik EU je, između ostalog, kazao da još nije definisano koje reforme države kandidati treba da sprovedu kako bi povukle novac iz juče usvojenog “Plana rasta za zapadni Balkan”, vrijednog šest milijardi eura. Međutim, pojasnio je da će novac, koji će biti isplaćivan dvaput godišnje, biti vezan za sprovođenje reformi. To znači da će, ako neka zemlja ne ispuni zadate obaveze, sredstva biti preusmjerena onoj koja ih ostvaruje.

Taj zvaničnik je na brifingu rekao i da nijedna od šest država zapadnog Balkana ne može imati pristup jedinstvenom tržištu EU ako ne dozvoli ostalim zemljama regiona pristup njenom tržištu.

Kolegijum EK usvojio je juče ovogodišnji izvještaj o proširenju za zapadni Balkan, Ukrajinu, Gruziju, Moldaviju i Tursku, u kome je, između ostalog, konstatovano da Crna Gora nije ostvarila napredak u reformi pravosuđa, da visoka korupcija i dalje preovladava u mnogim oblastima, uključujući državne strukture, da je ostvaren “ograničen napredak” u sprečavanju korupcije.

EK je kritikovala Vladu i Skupštinu jer su ignorisale njene i preporuke Venecijanske komisije (VK), pozvala državu da poboljša rezultate istraga, krivičnog gonjenja, pravosnažnih presuda i konfiskacije imovine u borbi protiv organizovanog kriminala, da osigura nezavisnost Agencije za sprečavanje korupcije (ASK)…

Crna Gora pregovora sa EU od juna 2012. godine, i od tada je otvorila sva pregovaračka poglavlja, ukupno 33, a privremeno zatvorila samo tri.

Mjerila do juna – uspjeh

Građanska aktivistkinja i bivša članica radne grupe za poglavlje 23 Dina Bajramspahić, ocijenila je juče za “Vijesti” da nalazi EK potvrđuju da je Crna Gora izgubila još jednu godinu.

Ona je navela da je srednja ocjena najnovijeg izvještaja 3,12 i da je nešto niža od prošlogodišnje (koja je bila 3,15).

Kvalitativno, vrlo su oštre ocjene za pregovaračka poglavlja 23 i 24, i nedostatak rezultata u ova dva poglavlja drži u blokadi sva ostala – kazala je Bajramspahić.

Ona je pojasnila da Crna Gora u izvještaju nije dobila nijednu peticu, odnosno da ni u jednom poglavlju nije “zablistala”, ali da nije dobila ni dvojke (“nema napretka”), ni jedinice (“nazadovanje”). Zabilježene su četiri četvorke i 29 trojki.

Tri četvorke koje smo imali prošle godine su smanjene na trojke, i to je faktički pad koji je snizio srednju ocjenu izvještaja. Nazadovanje ili ocjena niže je u poglavlju 5 (javne nabavke), 12 (bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosantarni nadzor) i 30 (vanjski odnosi) – dodaje Bajramspahić.

Ona podsjeća da je Crna Gora najviše ocjena pokvarila na prelazu iz 2020. u 2021, ali da je ključni problem što su ta poglavlja “ostala zaglavljena na tom nivou i više se nisu vratila na pređašnje stanje”.

To su pregovaračka poglavlja 6 (privredno pravo), 9 (finansijske usluge), 11 (poljoprivreda i ruralni razvoj), 16 (porezi), 19 (socijalna politika i zapošljavanje) – ističe sagovornica.

Bajramspahić naglašava da Crna Gora ima “još jedan mali prozor” da nešto uradi u pregovorima, i da on traje do izbora za Evropski parlament, koji bi trebalo da se održe od 6. do 9. juna 2024. Kaže da država ima šest mjeseci da ispuni prelazna mjerila za poglavlja 23 i 24 i pokuša da napravi zapažene rezultate u nekoliko poglavlja, koja bi mogla da kandiduje za zatvaranje.

Da bi vlast uvela Crnu Goru u EU u roku koji je objavila (do kraja mandata nove Vlade), morali bi godišnje da zatvaramo u prosjeku deset poglavlja. To je veoma ambiciozno, ali bi bio veliki uspjeh da dobijemo završna mjerila za poglavlja o vladavini prava i zatvorimo nekoliko do juna. To bi obnovilo energiju i vratilo nas ključnim pitanjima – podvlači ona.

Bajramspahić kaže da izvještaj EK sadrži ocjene, preporuke i smjernice koje treba što prije prevesti u akcioni plan i usmjeriti kapacitete Vlade i društva u cjelini na rad na reformama pod evropskim okriljem i u saradnji s evropskim ekspertima.

Za rad na reformama je neophodna profesionalizacija javne uprave, primjena principa meritokratije, tj. imenovanja i postavljenja na osnovu zasluga, znanja, vještina i sposobnosti. Samo takvi ljudi će moći da pokrenu, osmisle i dosljedno sprovedu sistemska unapređenja – poručuje sagovornica.

Prvi put o korupciji državnih struktura

Iz Instituta alternativa (IA) juče su takođe saopštili da je prosječna ocjena izvještaja 3,12, navodeći da se izostanak napretka u integracijama odražava i u ponavljanju starih preporuka, ali i direktnijoj formulaciji nekih, naročito u onim oblastima gdje, kako su rekli, već duže vrijeme izostaju odlučniji koraci, kao u slučaju izmjene medijskog zakonodavstva.

Ističu da je EK očekivano, i slično ranijim ocjenama iz nezvaničnog dokumenta (non-pejper) za poglavlja 23 i 24, prepoznala agilnost u iniciranju slučajeva visoke korupcije i organizovanog kriminala pod novim glavnim specijalnim tužiocem.

Ipak, ukazano je i na kontrast u broju pokrenutih slučajeva u odnosu na skoro nepostojeći bilans pravosnažnih presuda – podvukli su iz te NVO.

Izvor: Vijesti