Radna grupa za izradu Zakona o oružju i municiji je nakon višemjesečnog rada pripremila Nacrt ovog zakona, koji je od danas na javnoj raspravi, saopštio je Danilo Šaranović ministar unutrašnjih poslova.

Kako ističe važeći Zakon o oružju donijet je 2015. godine, ali u proteklih 10 godina uočeni su brojni nedostaci, kako u pogledu praktične primjene, tako i u pogledu usklađenosti sa pravnim propisima Evropske unije.

Kroz unapređenje postojećih i propisivanjem novih zakonskih odredbi prvenstveno će se omogućiti efikasna kontrola posjedovanja i prometa oružja, u cilju sprečavanja njegove zloupotrebe i poboljšanja bezbjednosti građana Crne Gore.S tim u vezi, Ministarstvo unutrašnjih poslova, od danas daje na javnu raspravu Nacrt zakona o oružju i municiji u tekstu u kojem su obuhvaćeni zaključci Vijeća za nacionalnu bezbjednost, svi predlozi iz inicijative “Markov i Mašanov zakon” i brojne druge – kazao je Šaranović.

Podsjeća da su neke od glavnih novina podizanje starosne granice za podnošenje zahtjeva za oružje sa dosadašnjih 18 na 25 godina života.

Ova odredba se neće odnositi na lica koja su posebnim propisima ovlašćena za držanje i nošenje oružja.  Smanjen je i period važenja oružnih listova sa 10 godina na 5 godina, a predviđeno je ismanjenje perioda važenja odobrenja za nabavku oružja i ovo odobrenje važiće 6 mjeseci, bez mogućnosti produženja za još 6 mjeseci što je bilo propisano važećim zakonom. Jedna od najvažnijih izmjena je proširen opseg krivičnih djela i prekršaja koji se smatraju smetnjom za posjedovanje oružja – navodi se u saopštenju.

U cilju sprečavanja zloupotreba prilikom izdavanja dokumentacije za podnošenje zahtjeva za držanje oružja, kao i samog izdavanja oružnih listova predvidjeli smo uspostavljanje komisije Ministarstva zdravlja, koja će jedina biti biti nadležna za izdavanje ljekarskih uvjerenja za posjedovanje oružja i psihološku i psihijatrijsku procjenu, odnosono sveobuhvatnu procjenu zdravstvenog stanja podnosioca zahtjeva.

Uvodi se i centralizacija postupaka za rješavanje zahtjeva za držanje i nošenje oružja, što znači da če se ubuduće o svim zahtjevima odlučivati isključivo u organizacionoj jedinici koja se nalazi u sjedištu MUP-a (Direkcija za vozače, vozila i oružje).Kako bi građani koji legalno posjeduju oružje bili adekvatno obučeni za upotrebu istog, novi zakon predviđa da osposobljavanje vrši samo Policijska akademija, umjesto pravnih lica, preduzetnika, lovačkih i streljačkih organizacija, koje su prema važećem zakonu osposobljavali građane. Policijska akademija će po usješno završenoj obuci fizičkim licima izdavati potvrdu – ističe se u saopštenju

Kako dodaju iz MUP-a javna rasprava će trajati 30 dana, a tokom iste planirano je održavanje tri okrugla stola (sjever, centar i jug) o čijim terminima održavanja ćemo naknadno informisati zainteresovanu javnost. Pozivam sva zainteresovana pravna i fizička lica da se priključe javnoj raspravi i daju svoj doprinos slanjem predloga i sugestija, kako bismo zajedničkim naporima, nakon svih sugestija koje budu dostavljene tokom trajanja javne rasprave, zajednički došli do kvalitetnog, održivog i zakona koji štiti bezbjednost građana.

Imajući u vidu složenost materije, rokove za izradu ovog zakona, potrebu da hitno odreagujemo, Ministarstvo će sa izuzetnom pažnjom pratiti javnu raspravu, uzeti u obzir predloge, kritike i sugestije javnosti, inkorporirati u tekst zakona, te zajedničkim naporima doći do najboljeg zakonskog projekta – poručio je Šaranović.

Na inicijativu predsjednika države Jakova Milatovića, na Cetinju je održana 12. Sjednica trećeg saziva Senata Prijestonice na temu trenutne sitacije u tom gradu, a povodom tragedije od 1. januara 2025. godine.

Kako je saopšteno iz Kabineta predsjedniksa, Sjednica je počela minutom ćutanja kojim je odata počast nevino stradalim žrtvama tragedije.

Gradonačelnik Prijestonice Nikola Đurašković upoznao je članove Senata sa zaključcima koje je donijela Skupština Prijestonice 10.01.2025. godin – navodi se u saopštenju.

Na sjednici je analizirana aktuelna situacija u gradu, kao i mjere i aktivnosti koje preduzimaju svi nadležni organi.

Senat će nastaviti da prati realizaciju programa psihosocijalne podrške, unaprjeđenja mentalnog zdravlja, kao i aktivnosti koje imaju za cilj unaprjeđenje bezbjednosne situacije u Prijestonici – zaključuje se u saopštenju.

Ostvarenje zagrebačkog reditelja Nebojše Slijepčevića o otmici u Štrpcima nominovano je za još jedno veliko filmsko priznanje.

Ovog puta, za ono najveće, najznačajnije u svijetu filma – Oskar.

Film “Čovjek koji nije mogao šutjeti” nominovan je u kategoriji najbolji igrani film.

Podsjetimo, pomenuto ostvarenje je komisija Filmskog centra Crne Gore odbila da sufinansira. Tako je naša država propustila veliku šansu da bude među koprodukcijama, zajedno sa Hrvatskom, Slovenijom, Bugarskom i Francuskom.

“Čovjek koji nije mogao šutjeti” prethodno je nagrađen na Kanskom festivalu i prilikom dodjele Evropskih filmskih nagrada, a bio je i u užem krugu kandidata za Zlatni globus.

Radnja filma dobro nam je poznata – voz koji je 1993. godine putovao na relaciji Beograd – Bar zaustavili su naoružani članovi srpskih paramilicija u Štpcima. U prisustvu više stotina putnika, iz voza je izvedeno 19 putnika muslimana, čemu se niko nije suprotstavio. Niko osim nekadašnjeg oficira JNA Toma Buzova. Upravo on je – čovjek koji nije mogao šutjeti.

U tom ostvarenju uloge tumače Goran Bogdan, Alexis Manenti, Dragan Mićanović, Silvio Mumelaš, Lara Nekić, Priska Ugrina, Dušan Gojić, Nebojša Pop Tasić, Mijo Pavelko, Martin Kuhar, Jakov Zovko i Robert Ugrina. Scenario je takođe napisao Slijepčević.

Priliku da pogleda pomenuti film, nedavno je imala publika u Domu kulture u Bijelom Polju, pri čemu je u tom gradu upriličen i dijaloški forum pod nazivom “Čovjek koji nije mogao šutjeti”.

Izvor: Portal Analitika

Kardiolozi Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) uspješno su ugradili najsavremeniji LBB pejsmejker kod četiri pacijenta, saopšteno je iz te zdravstvene ustanove.

Iz KCCG su kazali da su procedure obavljene bez komplikacija i da su pacijenti u dobrom opštem stanju.

U pitanju je nova vrsta pejsmejkera, sprovodnog sistema srca. Ovi aparati srčanom mišiću isporučuju električne impulse na način koji mnogo više odgovara prirodnom srčanom radu u odnosu na standardne pejsmejkere – objasnili su iz KCCG.

Kako su rekli, pejsmejker se ugrađuje ispod kože u grudnom dijelu, kod pacijenata koji imaju ekstremno usporen srčani rad.

Navodi se da su proceduru izveli kardiolozi Odjeljenja za poremećaje srčanog ritma i elektrofiziologiju srca KCCG, Nikola Pavlović, Stojana Brašanac i Milan Popivoda, uz podršku stručnog konsultanta Svetoslava Kurteva iz Sofije i osoblja angio sale.

Iz KCCG su naglasili da se ugradnja te vrste pejsmejkera prvi put radi u Crnoj Gori.

U pitanju je napredna vrsta aparata od koje će pacijenti imati veću korist u smislu što će se sačuvati što prirodnije funkcionisanje srca u odnosu na aparate koji su do sada ugrađivani – kaže se u saopštenju.

Navodi se da se taj pejsmejker za sada ugrađuje pacijentima koji imaju određene specifične indikacije za tu vrstu pejsmejkera.

Očekujemo da će u perspektivi svi pacijenti, kod kojih postoji indikacija za ugradnju pejsmejkera, dobijati ovakve uređaje – kazali su iz KCCG.

Imajući u vidu potrebu optimizacije javne uprave uz istovremeno dodatno smanjivanje budžetskih rashoda za potrebe državne administracije na inicijativu šefa Kabineta premijera Branka Krvavca Vlada će razmatrati Informaciju o potrebi smanjenja broja angažovanja po ugovoru o djelu kod potrošačkih jedinica koje se finansiraju iz Budžeta Crne Gore, saopšteno je iz Kabineta premijera Milojka Spajića.

Cilj ove mjere je da, kako je rečeno, do kraja godine broj ovih ugovora bude smanjen za 20%.

Na toj liniji, a radi potrebe zaključivanja eventualnih novih ugovora o djelu, Vladi će biti predloženo formiranje petočlane komisije u kojoj će između ostalih biti resorni ministar javne uprave, kao i ministri finansija i pravde. Za izradu i vođenje registra ugovora o djelu biće zadužen Kabinet predsjednika Vlade – navodi se u saopštenju.

Riječ je o prvoj od brojnih mjera koje će, kako se navodi, uslijediti, a koje imaju za cilju racionalizaciju potrošnje i optimizaciju javne uprave.

Američki predsjednik Donald Tramp naredio je zvaničnicima da naprave planove za skidanje tajnosti sa dokumenata koji se odnose na tri najvažnija ubistva u istoriji SAD – ubistva Džona Kenedija, njegovog brata Roberta Kenedija i Martina Lutera Kinga.

“Mnogi ljudi na ovo čekaju dugo, godinama, decenijama”, rekao je Tramp novinarima u Ovalnom kabinetu u Bijeloj kući.

“I sve će sada biti otkriveno”, kazao je.

Naredbom se nalaže najvišim zvaničnicima administracije da u roku od 15 dana podnesu plan za skidanje tajnosti sa dokumenata.

Predsjednik SAD Džon Kenedi ubijen je u Dalasu 1963.godine. 

Njegov brat Robert Kenedi ubijen je dok se kandidovao za predsjednika u Kaliforniji 1968. godine, samo dva mjeseca nakon što je Martin Luter King, najpoznatiji američki vođa za ljudska prava, ubijen u Memfisu u Tenesiju.

Godinama od tada, objavljeni su mnogi dokumenti iz istrage, iako su mnogi prepravljani, posebno u vezi sa ubistvom Džona Kenedija.

Prema zvaničnoj verziji, Džona Kenedija je ubio Li Harvi Osvald, marinac veteran, koji je prebjegao u Sovjetski Savez i kasnije se vratio u Sjedinjene Države.

Vladina komisija, zvana Vorenova komisija, utvrdila da je Osvald djelovao sam.

Međutim, pitanja bez odgovora dugo su pratila slučaj i dovela do alternativnih teorija o umiješanosti vladinih agenata, mafije i drugih, a istovremeno su se pojavile i moge neobične teorije zavjere.

Istraživanja javnog mnjenja tokom decenija pokazala su da većina Amerikanaca ne vjeruje da je Osvald jedini ubica.

Američki Kongres je 1992. godine usvojio zakon prema kojem je u roku 25 godina trebalo da budu objavljeni svi dokumenti u vezi sa istragom o ubistvu Džona Kenedija.

I Tramp je u njegovom prvom mandatu, kao i doskorašnji predsjednik Džozef Bajden objavili su gomile dokumenata u vezi sa ubistvom Džona Kenedija, ali hiljade – od ukupno nekoliko miliona – i dalje su djelimično ili potpuno tajni.

Tokom prvog mandata od 2016. godine do 2020. godine, Tramp je obećao da će skinuti tajnost sa svih dosijea, ali je odustao od toga nakon što su ga zvaničnici Centralne informativne agencije (CIA) i Federalnog istražnog biroa (FBI) ubijedili da neki dokumenti ostanu tajni.

U novoj izvršnoj naredbi Trampa navedeno je da nastavak čuvanja tajnosti “nije u skladu sa javnim interesom”.

“Sjajno je što je predsjednik obećanje prenio na papir. To je važno”, rekao je Džeferson Morli, bivši novinar Vašington posta, stručnjak za slučaj ubistva Džona Kenedija i urednik onlajn biltena “Činjenice o Džonu Ficdžeraldu Kenediju” (JFK Facts).

“Međutim, ovaj proces tek počinje. Kako će se to tačno sprovesti, uopšte nije jasno”, rekao je on.

Nedavna objavljivanja dokumenata otkrila su nove detalje o okolnostima oko ubistva, između ostalog i da su agenti CIA opsežno pratili Osvalda.

Pol Landis, 88-godišnji bivši agent Tajne službe koji je bio svjedok atentata iz neposredne blizine, rekao je 2023. godine da je uzeo metak iz automobila nakon što je Kenedi upucan.

Stručnjaci kažu da taj detalj komplikuje zvaničnu priču da je jedan metak pogodio i predsjednika i guvernera Teksasa Džona Konlija, koji se vozio u koloni i preživio je pucnjavu.

Morli kaže da su nove informacije dovele u sumnju teoriju da je Osvald djelovao sam.

Predviđa da bi potpuno objavljivanje svih redigovanih dokumenata moglo značajno da doprinese saznanjima o ubistvu.

Ali, primijetio je, da će CIA i drugi bezbjednosni zvaničnici nastojati da održe određeni nivo tajnosti.

“Ova priča nije završena”, rekao je on.

Tokom ceremonije potpisivanja naredbe u Bijeloj kući u četvrtak, Tramp je zatražio da se olovka kojom je potpisao dokument preda Robertu Kenediju Mlađem, sinu Roberta Kenedija i bratancu Džona Kenedija.

Tramp je imenovao Roberta Kenedija Mlađeg, koji ga je podržao u predsjedničkoj kampanji, za državnog sekretara za zdravstvo.

Robert Kenedi Mlađi dugo godina dovodi u sumnju zvaničnu priču o ubistvu njegovog strica, kao i o ubistvu njegovog oca, Roberta Kenedija.

On tvrdi da CIA stoji iza ubistva i njegovog strica i njegovog oca.

Roberta Kenedija ubio je u plesnoj dvorani u Los Anđelesu Sirhan Sirhan, Palestinac ljut zbog američke podrške Izraelu.

Robert Kenedi Mlađi razgovarao je sa Sirhanom u zatvoru i izjavio je da ne vjeruje da je on ubio njegovog oca, iako drugi članovi porodice Kenedi odbacuju tu tvrdnju.

Martina Lutera Kinga ubio je bijeli nacionalista Džejms Erl Rej.

Članovi porodice King tvrde da Rej nije djelovao sam i da je bio dio veće zavjereničke grupe.

IZVOR: RTCG