Još nema briselskog “da”, ali su vrata širom otvorena

Crna Gora je u završnici evropskih pregovora, a pred njom je period u kojem će se odlučivati da li će napraviti novi veliki korak ka Evropskoj uniji.

U Briselu se sve više gleda ne samo šta piše u zakonima, već i da li država ima političku snagu i kapacitet da usvojene reforme sprovede u praksi. Iako je proces trenutno usporen, u Evropskoj komisiji i dalje postoji optimizam da Crna Gora može ostvariti značajan napredak do kraja godine.

Dok se u crnogorskim političkim krugovima očekivalo da već u septembru budu zatvorena četiri poglavlja, iz Evropske komisije zasad nema potvrde takvog scenarija. Ipak, razgovori o tome traju, a dogovor o narednom koraku i dalje je moguć.

Prema nezvaničnim saznanjima “Dana”, u Evropskoj komisiji traje usaglašavanje oko potvrđivanja da su poglavlja 12, 14, 18 i 19 spremna za privremeno zatvaranje, kao i oko zakazivanja međuvladine konferencije na kojoj bi to trebalo da bude formalizovano.

Iako postoji načelna saglasnost svih 27 država članica i, kako se navodi, preostaje da se dogovor tehnički realizuje, posljednja dešavanja usporila su proces. Prema istim informacijama, Holandija se trenutno zalaže za oprezniji pristup, uz podršku Hrvatske, baltičkih država, Belgije i još nekih članica.

To, kako se objašnjava, nije formalna blokada. Vrata su, dakle, i dalje otvorena, ali je za konačni korak potrebno dodatno usaglašavanje. Proces nije zaustavljen, već se nastavlja uz nešto oprezniji tempo nego što je Podgorica očekivala.

Vrijeme je pritom važno. Evropska komisija nastoji da do 16. septembra, kada će predsjednica Komisije Ursula fon der Lajen u Strazburu predstaviti rezultate i ocjene, ima što više konkretnih rezultata koje može pokazati kao potvrdu napretka politike proširenja. Zbog toga se danima pokušava pronaći kompromis i zakazati međuvladina konferencija.

Sa crnogorske strane, prema nezvaničnim saznanjima, najangažovaniji u pokušaju da se pronađe rješenje je glavni pregovarač Predrag Zenović. Međutim, ni posjeta ministarke evropskih poslova Maide Gorčević Irskoj nije donijela pomak. Ipak, u Komisiji i dalje postoji optimizam da bi dogovor o četiri poglavlja mogao biti postignut u narednih nekoliko dana.

Mnogo je važnije, međutim, šta će se dešavati nakon toga.

Prema ocjenama koje stižu iz evropskih krugova, u značajnom broju država članica – oko dvije trećine, prema nezvaničnim procjenama – postoji zabrinutost da su posljednja dešavanja ozbiljno narušila unutrašnju koheziju i političko jedinstvo u Crnoj Gori.

Najviše zabrinjavaju različiti pogledi na vrijednosna pitanja unutar vladajuće koalicije. Za evropske partnere to nije tek još jedan spor na crnogorskoj političkoj sceni. Pitanje je može li država koja pretenduje na članstvo u EU obezbijediti jedinstven politički pravac kada je riječ o temeljnim evropskim vrijednostima.

U Briselu se, prema tim ocjenama, sve otvorenije smatra da Crna Gora dosadašnjim tempom teško može dostići postavljene ciljeve. Glavni izazovi su nedostatak političkog konsenzusa, sporost reformi i potreba da se znatno unaprijedi primjena već usvojenih zakona.

Posebno je problematična javna uprava, koja se, prema ocjenama iz evropskih krugova, nije pomjerila sa mrtve tačke. Negativnu reakciju izazvao je i novi predlog zakona o državnim službenicima i namještenicima. Umjesto da, u skladu sa preporukama Evropske komisije, podigne kriterijume i profesionalne standarde, njime se, prema tim ocjenama, oni dodatno snižavaju.

Problem nije samo u novim propisima. Brisel očekuje da se sprovedu i oni koji su već usvojeni.

Posebnu osjetljivost izazvale su reakcije pojedinih crnogorskih političara nakon dešavanja u vezi sa sahranom Ratka Mladića. Prema nezvaničnim ocjenama, države članice očekuju jasan otklon i nedvosmisleno distanciranje od svakog oblika relativizacije ratnih zločina. U dijelu članica to se već doživljava kao pitanje povjerenja neophodnog za nastavak procesa privremenog zatvaranja poglavlja.

Na listi očekivanja EK do kraja 2026. godine zato su usvajanje zakona o Vladi i o Skupštini, završetak neophodnih imenovanja, plan reforme javne uprave za period 2027–2032. godine, sa jasnim kriterijumima zapošljavanja, postupanje po sudskim i inspekcijskim odlukama u slučajevima nezakonitih imenovanja, nastavak borbe protiv kriminala i korupcije i ozbiljne promjene u javnim preduzećima koja bilježe rezultate ispod očekivanja.

Tu su i preostali zakoni neophodni za privremeno zatvaranje poglavlja, Zakon o morskom dobru, završetak izmjena zakona o ANB-u i o unutrašnjim poslovima, kao i okončanje izborne reforme.

Najveći posao očekuje ministarstva ekonomije, pravde i ekologije. Ali nijedno ministarstvo ne može nadoknaditi ono što nedostaje na političkom nivou. Upravo zato će sposobnost vlasti da postigne dogovor i obezbijedi jasniji politički pravac biti jedan od ključnih uslova za ubrzanje evropskog puta.

Zato je jedna od ključnih poruka iz Brisela da Crna Gora ne smije, umjesto evropske države, graditi partijsku ili nacionalnu državu. Strateški cilj – članstvo u EU – mora biti iznad partijskih interesa i pojedinačnih političkih računica.

Ipak, najvažnija poruka iz Evropske komisije je da optimizam još postoji. Crna Gora i dalje ima realnu šansu da stigne do cilja do kraja godine, ali će za to biti potrebno odmah ubrzati i promijeniti dosadašnji tempo rada.

Šta treba uraditi do kraja godine?

Od crnogorske vlade očekuje se usvajanje zakona o Vladi i o Skupštini, završetak neophodnih imenovanja, reforma javne uprave i jasniji kriterijumi zapošljavanja. Na stolu su i izborna reforma, izmjene zakona o ANB-u i o unutrašnjim poslovima, Zakon o morskom dobru, borba protiv korupcije i kriminala, te postupanje po odlukama sudova i inspekcija u slučajevima nezakonitih imenovanja. Posebno se insistira na primjeni već usvojenih zakona i profesionalizaciji javne uprave. Evropska komisija očekuje i jasan politički otklon od relativizacije ratnih zločina.

U tom kontekstu posebno je zanimljiva izjava Maide Gorčević od 9. septembra za “Kyiv independent”. Ona je kazala da Crna Gora želi da do kraja ove godine zatvori sva preostala poglavlja, podsjetivši da je do sada zatvoreno 18 od 33. Govoreći o reformama, priznala je da su neke od njih nepopularne i teške za razumijevanje.

A onda je iznijela rok koji je posebno važan u svjetlu aktuelnih očekivanja: cilj je da još jedno poglavlje bude zatvoreno u septembru, a preostalih 14 do kraja decembra.

Do sada se, međutim, u crnogorskim političkim krugovima govorilo o zatvaranju četiri poglavlja u septembru. Takav plan je, kako saznaje “Dan”, dostavljen i Evropskoj komisiji.

Međutim, odgovor Brisela još nije stigao.

Ipak, naredni dani mogli bi biti odlučujući. Ukoliko bude postignut dogovor o četiri poglavlja i zakazana međuvladina konferencija, Crna Gora bi već u septembru mogla napraviti važan evropski iskorak.

A čak i ukoliko se taj korak ne realizuje u planiranom roku, evropska perspektiva Crne Gore ostaje otvorena. Brisel i dalje očekuje rezultate, ali istovremeno ostavlja prostor za napredak.

Zato će naredni dani pokazati da li će septembar biti mjesec u kojem će Crna Gora napraviti veliki evropski korak. Zasad je izvjesno da prilika postoji, da razgovori traju i da u Evropskoj komisiji još vjeruju da Crna Gora može stići do cilja do kraja godine.

Izvor: DAN