Zanimljivosti

Kako naučnici komarcima „pripremaju“ njihov – posljednji obrok

Naučnici imaju radikalan novi plan za kontrolu broja komaraca i borbu protiv malarije: spajanje ljudske krvi lijekom koji je otrovan za insekte, tako da sisanje ove krvi zapravo označava njihov posljednji obrok.
Kako naučnici komarcima „pripremaju“ njihov – posljednji obrok

Prema novim studijama, određeni ljekovi za rijetke bolesti može da pretvori ljudsku krv u otrov za komarce i tako pomogne u njihovom suzbijanju.

Naučnici imaju radikalan novi plan za kontrolu broja komaraca i borbu protiv malarije: spajanje ljudske krvi lijekom koji je otrovan za insekte, tako da sisanje ove krvi zapravo označava njihov posljednji obrok.

U pitanju je nitizinon, a studija koju je sproveo tim iz Liverpulske škole tropske medicine u Velikoj Britaniji otkrila je da bi mogao biti smrtonosan za komarce, ako je prisutan u maloj dozi u ljudskoj krvi.

Kada su se komarci hranili krvlju troje ljudi koji su već uzimali nitizinon za liječenje genetskog poremećaja, insekti su uginuli u roku od 12 sati.

Nitizinon već ima odobrenje  u brojnim državama za liječenje određenih rijetkih, nasljednih bolesti. Djeluje tako što blokira proizvodnju jednog specifičnog proteina, što dovodi do smanjenja toksičnih nusproizvoda bolesti u ljudskom tijelu. Ali kada komarci piju krv sa nitizinonom, brzo umiru.

„Jedan od načina da se zaustavi širenje bolesti koje prenose insekti jeste da se krv životinja i ljudi učini toksičnom za insekte koji se hrane krvlju“, kaže mikrobiolog Li R. Hejns iz Liverpulske škole tropske medicine.

„Naši nalazi sugerišu da bi upotreba nitizinona mogla biti obećavajuće novo komplementarno sredstvo za kontrolu bolesti koje prenose insekti poput malarije“, dodaju istraživači.

Ovakav potencijalni tretman je i dalje u velikoj mjeri tek na nivou ideje, a kritičari koncepta smatraju da na takav način ipak neće biti lako na primer, smanjiti stopu malarije.

U ranijim istraživanjima, stručnjaci su sugerisali da nitizinon ne ubija druge insekte koji imaju važnu ulogu oprašivanja u ekosistemima. Ipak njegovi širi ekološki uticaji nisu dobro proučeni, i postoji šansa da otpornost na insekticide postane problem u budućnosti, ako se ljekovi za ubijanje komaraca počnu masovno primenjivati.

Istraživači su testirali efekte krvi koja sadrži nitizinon na komarce, kao i pomoću matematičkih modela da bi otkrili uticaj različitih doza na ljude. Otkrili su da je lijek efikasan u ubijanju komaraca svih uzrasta – uključujući starije insekte za koje je veća vjerovatnoća da prenose malariju.

Antiparazitski ljekovi poput ovog nisu nova ideja, a tim istraživača je uporedio nitizinon sa ivermektinom, koji se već koristi kao potencijalno sredstvo za ubijanje komaraca dok se hrane krvlju.

Dok ivermektin može da ubije komarce u nižim koncentracijama od nitizinona, novi lijek djeluje brže, često u roku od jednog dana. Takođe se zadržava u krvi duže vrijeme, što povećava vjerovatnoću da će komarci doći u kontakt sa njom.

„Mislili smo da, ako želimo da idemo ovim putem, nitizinon mora da bude bolji od ivermektina. Zaista, učinak nitizinona je bio fantastičan”, kaže parazitolog Alvaro Akosta Serano sa Škole tropske medicine u Liverpulu.

„Ima mnogo duži poluživot u ljudskoj krvi od ivermektina, što znači da njegova aktivnost protiv komaraca ostaje da cirkuliše u ljudskom tijelu mnogo duže. Ovo je važno kada se primjenjuje na terenu iz bezbjednosnih i ekonomskih razloga”, dodao je Serano.

Za razliku od ivermektina, nitizinon ne djeluje na nervni sistem, tako da je manje neurotoksičan. Takođe, studije pokazuju da ivermektin ubija i druge insekte.

Svake godine zbog malarije na svijetu premine pola miliona ljudi

Malarija je i dalje odgovorna za više od pola miliona smrtnih slučajeva svake godine, a napori da se čovječanstvo sa njom uhvati u koštac su zastali suočeni sa rastućom populacijom i bolešću koja razvija veću otpornost na tretmane.

Ovaj novi pristup budi nadu za borbu protiv malarije, a uz dalja istraživanja, mogao bi podržati druge korake za zaustavljanje širenja bolesti – bez rizika od štete po ljude ili druge divlje životinje.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Science Translational Medicine.

Izvor: RTS