Društvo

Kalezić: Posao na zaštiti kulturnih dobara je dugotrajan, mukotrpan i zahtijeva veliku posvećenost

Trenutno obezbeđijemo savremena tehničko tehnološka rešenja u oblasti arheologije i konzervacije kao što su kupovina savremenih dronova, GPS sistema  kao i porudžbina ovih dana i savremenog lasera za konzervaciju kamena, keramike i donekle stakla, kazao je Kalezić.
Kalezić: Posao na zaštiti kulturnih dobara je dugotrajan, mukotrpan i zahtijeva veliku posvećenost

Foto: Privatna arhiva

Crna Gora je bogata kulturno – istorijskim blagom koje se mora čuvati i restaurirati kako bi se izbjeglo njegovo propadanje i nestajanje što je jedna od djelatnosti JU Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore.

Oni su zaduženi i za obavljanje poslova u konzervatorskoj djelatnosti koji se odnose na: prikupljanje dokumentacije, arheološka i konzervatorska istraživanja, laboratorijska ispitivanja i ekspertize, obilježavanje kulturnih dobara, izradu studija zaštite, menadžment planova, konzervatorskih projekata i sprovođenje konzervatorskih mjera na kulturnim dobrima i dobrima.

Direktor Centra diplomirani konzervator i restaurator, Željko Kalezić za RTV Cetinje govorio je o poslu kojim se bave u ovoj instituciji i izazovima s kojima se susrijeću.

Podsjetio je da je Centar za konzervaciju i arheologiju osnovan 2011. godine s ciljem unaprjeđenja i efikasnije zaštite kulturnog nasljeđa Crne Gore.

Centar je nastao fuzijom tri državne institucije i to: Centrom za arheologiju Crne Gore iz Podgorice, Zavodom za zaštitu spomenika Crne Gore sa Cetinja  i Regionalnim zavodom za zaštitu spomenika iz Kotora. Formirane su dvije ustanove Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore i Uprava za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore sa ciljem unapređenja i efikasnije zaštite kulturnog nasleđa Crne Gore – kazao je Kalezić.

Istakao je da je Centar usko specijalizovana institucija za oblast konzervacije i restauracije kulturnih dobara, kao i za arheološka istraživanja u našoj državi, izuzetno kompleksne i zahtjevne poslove za koje je potrebno kako vrijeme tako i stručnost ali i novac. Budžet za 2024. godinu bio 1.242.546 eura, rekao je on i dodao da je za same projekte negdje predviđeno oko 220.000 eura. 

Posao na zaštiti kulturnih dobara je dugotrajan, mukotrpan i zahtijeva veliku posvećenost ovom poslu. Naravno potrebna su i odgovarajuća finansijska sredstva. Novca za konzervatorsko-restauratorske radove kao i za arheološka istraživanja nikada nije dovoljno, zbog specifičnosti i karaktera samog posla. Materijali za konzervatorsko-restauratorsku djelatnost su dosta skupi i teško se dobavljaju u Crnoj Gori, tako da smo prinuđeni da sarađujemo sa institucijama i privatnim provjerenim firmama iz inostranstva, ali sve u svemu za sada uspješno se snalazimo – objasnio je direktor Centra.

Kalezić je rekao da su radni i prostorni kapaciteti u Centru relativno dobri, ali da uvijek postoji potreba za proširenjem i unapređenjem institucije.

Svjedočimo svakodnevnom napretku savremenih tehnologija i materijala i moramo biti u korak sa njima. Trenutno obezbeđijemo savremena tehničko tehnološka rešenja u oblasti arheologije i konzervacije kao što su kupovina savremenih dronova, GPS sistema  kao i porudžbina ovih dana i savremenog lasera za konzervaciju kamena, keramike i donekle stakla – najavio je

Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore u ovoj godini ima oko 30. projekata, većeg ili manjeg obima.

Svakom projektu se prilazi sa podjednakom ozbiljnošću, profesionalizmom. Stručna osposobljenost zaposlenih i njihov odgovoran odnos prema poslu su garant efikasnosti naše institucije. Zbog velikog obima posla prosto je nemoguće obaviti sve odmah i sad. Za sve postoji vrijeme i strpljenje zbog izuzetne zahtijevnosti ove vrste posla. Naravno trudimo se da sve bude na vrijeme kako je to planom i programom predviđeno. Uvijek postoji i hitnost u našem poslu i prioritetnost, ali za sada sve pratimo i postižemo na vrijeme – naglasio je on.

Njihova kancelarija je čitava Crna Gora a samo neke od lokacija na kojima su se izvodili ili izvode radovi su: Upravo završena zgrada Engleskog poslanstva – Cetinje, Vrbička pećina – Nikšić,  Zaton – Bijelo Polje, Sećci – Pljevlja, Crkva Sv. Nikole – Grbalj, Crkva Sv. Jovana Svač – Ulcinj…

Ukazujući na važnost međuinstitucionalne podrške istakao je dobru saradnju sa Ministarstvom kulture koja je, kako je rekao, na izuzetno visokom nivou.

Ministarka kulture dr.Tamara Vujović i direktorica Direktorata za zaštitu kulturne baštine mr. Dobrila Vlahović redovno obilaze naše terene i prate naš rad što govori o tome da Vlada i resorno Ministarstvo kulture pridaju veliki značaj zaštiti kulturne baštine u Crnoj Gori – kazao je Kalezić.

Izuzetnu međunarodnu saradnju, kako kaže, imaju sa stručnjacima iz oblasti arheologije i konzervacije-restauracije iz cijele Evrope i svijeta.

Oni pod našim nadzorom i rukovodstvom učestvuju u istraživanju i zaštiti kulturnih dobara Crne Gore. Mnogi naučni i stručni radovi se objavljuju širom planete gdje su zastupljeni i predstavljeni stručnjaci Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore – naglasio je direktor Centra.

On je objasnio da ono što karakteriše Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore su visoko stručna osposobljenost, posvećenost poslu i profesionalizam svih zaposlenih.

U okviru ove javne ustanove radi šest stručnih odeljenja i jedno odeljenje administrativne struke (računovodstvo, pravna služba), kao i Područno odeljenje Centra u Kotoru sa istom organizacionom šemom.

Od 2022. godine od kada sam ja na čelu Centra zaposleno je 10-ak ljudi. Uglavnom specijalisti konzervacije-restauracije i arheologije i nekoliko ljudi je na probnom radu na određeno u zavisnosti kom dijelu organizacione jedinice treba struke. Nikog nijesmo otpustili – rekao je Kalezić

Ono na čemu treba stalno raditi i unapređivati, istakao je, jeste zaštita na radu, jer zaposleni rade sa vrlo opasnim hemikalijama i supstancama kao i materijalnim sredstvima.

S. Lagator