Dok je broj poljoprivrednika u Kanadi, koji je 2001. godine iznosio 346.000, pao na 262.000 za 20 godina, poljoprivredna zemljišta se takođe smanjuju, Foto:Reuters
Kanadi je potrebno 30.000 novih farmera do 2033. godine da bi održala svoj poljoprivredni sektor, pokazala je studija, prenosi agencija Anadolija.
Više od 40 posto kanadskih poljoprivrednika će se penzionisati u roku od 10 godina, navodi se u studiji provedenoj u saradnji sa Univerzitetom Guelph, Boston Consulting Group i Royal Bank of Canada.
U istom periodu, očekuje se da će se pojaviti manjak od 24.000 radnika na farmama, rasadnicima i staklenicima, a Kanada bi se suočila s glađu ako se praznina ne popuni, istaknuto je u studiji.
Kako bi nadoknadili kratkoročnu krizu vještina, moraćemo da prihvatimo 30.000 stalnih imigranata u narednoj deceniji da osnuju vlastite farme i staklenike ili preuzmu postojeće – navedeno je.
Dok je broj poljoprivrednika u Kanadi, koji je 2001. godine iznosio 346.000, pao na 262.000 za 20 godina, poljoprivredna zemljišta se takođe smanjuju, objavljeno je u najnovijoj studiji. Ukazali su i na to da će kanadski poljoprivredni sektor morati da proizvodi znatno više hrane za rastuću svjetsku populaciju.
Kanada je u 2022. primila rekordnih 430.000 novih stanovnika koji će ispuniti “osnovnu ulogu” u popunjavanju manjka radne snage. Kanada ima za cilj da u 2023. primi 465.000 imigranata.
Kanadske vlasti nastoje do 2025. godine prime 500.000 novih stanovnika koji imaju odgovarajuće radne vještine i iskustvo za ulazak na kanadsko tržište rada.
Vlada predviđa da će do 2036. godine imigranti činiti 30 posto stanovništva Kanade, koje je u 2022. iznosilo 38 miliona.
Izvor: Al Jazeera
U prostorijama Vaterpolo plivačkog saveza Crne Gore održana je vanredna Skupština VPSCG.
Prisutni su najprije konstatovali ostavku bivšeg predsjednika UO dr Đura Marića, članova tog tijela, kao i bivšeg predsjednika Skupštine Mirze Krcića.
Na prijedlog PVK Budva, delegati su jednoglasnom odlukom za predsjednika Skupštine VPSCG izabrali Dejana Rađenovića, člana tog kluba, dok je za potpredsjednika Skupštine VPSCG izabran Rajko Ćupić, predsjednik PVK Budućnost.
Od ukupno 17 delegata, glasalo je 10. Među prisutnima nije bilo članova Mladosti, Katara, Starog grada…
Na predlog Rađenovića, što je i jednoglasno prihvaćeno od strane delegata, za Izbornu Skupštinu VPSCG, na kojoj će se birati predsjednik Saveza, određen je 1. novembar, a početak je u 16 časova.
Izvor: RTCG
Evropska unija uvela je restriktivne mjere protiv pet pojedinaca i jednog entiteta zbog akcija koje destabilizuju Moldaviju, prenosi agencija Rojters.
Ta akcija je dio napora EU da se suprotstavi ruskom uticaju u regionu, piše u saopštenju.
Među osobama kojima su uvedene sankcije su i proruski guverner moldavskog regiona Gagauzija Evgenija Gutul, kao i nekoliko zvaničnika povezanih sa separatističkim aktivnostima u tom regionu.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je danas, nakon sjednice Senata Prijestonice, zajedno sa gradonačelnikom Cetinja Nikolom Đuraškovićem i direktorom Uprave za saobraćaj Radomirom Vuksanovićem obišao radove na izgradnji puta koji povezuje Cetinje sa Čevom.
Predsjednik države je istakao da je unaprjeđenje saobraćajne infrastrukture od suštinskog značaja za ekonomski razvoj naše zemlje, saopšteno je iz Kabineta predsjednika.
“Novoizgrađena dionica puta predstavlja izvanredan projekat , koji je i prilika da se konačno Crna Gora barem malo oduži Katunskoj nahiji, imajući u vidu sve ono što je Katunska nahija u istoriji značila za Crnu Goru”, naveo je predsjednik Milatović.
Poručio je da investicije u modernizaciju puteva doprinose boljem povezivanju i podizanju kvaliteta života svih građana.
“Upravo su putevi potrebni da bi naša sela oživjela, da bi dodatno spojili poljoprivredu i razvoj turizma i upravo je ova saobraćajnica odličan primjer kako treba raditi u narednom periodu”, kazao je predsjednik države.
Na kraju, Predsjednik je pohvalio trud i zalaganje Uprave za saobraćaj i Prijestonice Cetinje koji su uložili u izgradnji ovog projekta, koji će, kako je kazao, biti od koristi građanima Prijestonice Cetinje, privredi i ukupnom razvoju ovog dijela zemlje.
Crna Gora je na Samitu posvećenom desetogodišnjici Berlinskog procesa, dobila pohvale od predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen i premijera Mađarske, Viktora Orbana, čija zemlja sada predsjedava Savjetom EU, saopštio je predsjednik Vlade Crne Gore, Milojko Spajić.
“Poslije ispunjavanja svih preduslova Vlade i Skupštine od prošle sedmice, očekujemo IGC i zatvaranje četiri poglavlja do kraja ove godine”, naveo je Spajić.
Premijer je kazao da su danas potpisali dva sporazuma i jedan akcioni plan, oko zajedničkog regionalnog tržišta, koji je, kako je ocijenio, jako bitan zbog prevelikog čekanja naših građana i robe koja treba da se transportuje iz jedne države u drugu.
“Mislimo da će to ići mnogo brže nego što je do sada bio slučaj, i stvarno se radujemo jednom novom momentu u tom smislu”, istakao je Spajić.
I druga stvar, dodaje, jeste mobilnost studenata.
“Mobilnost će biti mnogo bolja usvajanjem petog paketa mobilnoti koji nadam se da čemo ratifikovati u parlamentu”, poručio je Spajić.
Milan Lekić više nije predsjednik Odbora direktora Rudnika uglja Pljevlja.
On je danas podnio ostavku.
“Ovim putem želim da vas obavijestim da podnosim ostavku na funkciju predsjednika Odbora direktora Rudnika uglja Pljevlja. Ovu odluku donosim kao odgovoran čovjek, smatrajući da je, uzevši u obzir sve okolnosti, u ovom trenutku to jedino adekvatno rješenje”, rekao je Lekić.
Lekić je u 11. oktobra imao udes službenim vozilom “infiniti” u Ulici Volođina u Pljevljima.
Njega je bjelopoljski Sud za prekršaje kaznio 750 eura zbog toga što je pijan izazvao udes u Pljevljima. U udesu je napravljena velika materijalna šteta na automobilu Rudnika.
“Od svog dolaska na ovu poziciju, uvijek sam imao na umu odgovornost koju nosimo prema našim sugrađanima i svim građanima Crne Gore. Svim svojim zalaganjem stremio sam da služim interesima Pljevljaka, njihovom blagostanju i napretku. Tokom mog mandata na mjestu Izvršnog direktora i predsjednika Odbora direktora Rudnik uglja je napravio najbolje rezultate u svojoj istoriji i tome mogu da svjedoče kako građani Pljevalja, tako i cijele Crne Gore”, rekao je Lekić.
Izvor: Vijesti
Senat Prijestonice usvojio je na današnjoj sjednici Program razvoja Prijestonice Cetinje za 2025. godinu koji obuhvata razvojne, infrastrukturne projekte, projekte na očuvanju kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, valorizaciju turističkih potencijala i ostale projekte za razvoj Prijestonice.
Tokom sjednice kojom je predsjedavao predsjednik države Jakov Milatović, upućena je inicijativa Vladi Crne Gore da u Budžetu za 2025. godinu planira sredstva za realizaciju projekta izgradnje žičare od Lovćena do Cetinja, objavljeno je na sajtu Prijestonice Cetinje.
„Cijeneći da je projekat izgradnje žičare Kotor – Ivanova korita (Lovćen) – Cetinje jedan od najvažnijih turističkih infrastrukturnih projekata za Crnu Goru, sa aspekta unaprjeđenja turističke ponude, ali i mjerljivih ekonomskih benefita za javni i privatni sektor. Posebno cijeneći da se radi o izgradnji žičare sa gondolama koja će biti jedinstvena u svijetu, kako zbog svoje dužine, tako i zbog činjenice da je riječ o prvoj žičari koja će spajati dva istorijski važna grada u državi – Cetinje i Kotor, a koja će turistima ponuditi izuzetan ugođaj – da sa obale Jadrana, iz jednog od najljepših svjetskih zaliva – Boke Kotorske, uživaju u motivima planine Lovćen, a potom prijestonici Crne Gore – Cetinju, Senat Prijestonice upućuje inicijativu Vladi Crne Gore da u Budžetu Crne Gore za 2025. godinu planira sredstva za realizaciju navedenog projekta, čime se stvaraju zakonske pretpostavke za objavljivanje tenderskog postupka u I kvartalu 2025. godine i konačnu realizaciju ovog značajnog turističkog infrastrukturnog projekta“, poručeno je sa sjednice.
Prijestonica Cetinje, kako su naveli, preuzela je obavezu da u kontaktu sa Ministarstvom turizma i zaštite životne sredine pribavi postojeću projektnu dokumentaciju i ranije urađene geodetske podloge i u daljim koracima analizira predmetno Idejno rješenje u odnosu na predloženu trasu i važeće urbanističko-tehničke uslove, stanje na terenu na predmetnoj trasi žičare u smislu imovinskih odnosa, potrebnih eksproprijacija, uticaj na kulturnu baštinu u saradnji i po procedurama koje naloži Uprava za zaštitu kulturnih dobara i Agencija za zaštitu životne sredine i izradi druge analize koje se pokažu neophodne u pripremnim radnjama za početak realizacije ovog projekta. Sve pripremne radnje potrebno je realizovati najkasnije do januara 2025. godine.
Senat Prijestonice je takođe podržao Inicijativu SUBNOR-a Crne Gore i UBNOR-a Cetinje za podizanje odgovarajućeg spomenika u slavu bitke na Košćelama 15. jula 1941. godine.
„Cijeneći da se jedna od najslavnijih crnogorskih bitaka za slobodu i najslavniji boj u Trinaestojulskom ustanku odigrao 15. jula 1941. godine na Košćelama, na dionici puta Rijeka Crnojevića – Cetinje, kako bi se na pravi način odala počast hrabrosti i žrtvama te bitke, koja predstavlja neizbrisivi dio crnogorske slobodarske istorije, Senat Prijestonice podržava Inicijativu za podizanje odgovarajućeg spomenika. S tim u vezi, obavezuje se Prijestonica da, u saradnji sa SUBNOR-om Crne Gore i UBNOR-om Cetinje, sprovede sve radnje u skladu sa zakonskim propisima koji uređuju predmetnu oblast, i iz Kapitalnog budžeta za 2025. godinu finansira podizanje spomenika u slavu bitke na Košćelama“, poručeno je sa sjednice Senata.
Na današnjoj sjednici, objavili su na sajtu, članovi Senata upoznati su sa Izvještajem o realizaciji Programa razvoja Prijestonice Cetinje za 2023. godinu, kao i o stepenu realizacije Programa razvoja Prijestonice Cetinje za 2024. godinu. Članovi Senata pohvalili su rad gradske uprave i realizaciju kapitalnog budžeta u posljednje tri godine.
Senat Prijestonice dao je punu podršku za realizaciju projekta izgradnje nove sportske dvorane i uputio inicijativu Vladi Crne Gore, Ministartsvu finansija i Ministarstvu sporta i mladih za razmatranje mogućnosti sufinansiranja projekta u iznosu od 50 odsto.
Sjednici Senata prisustvovali su predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković, predsjednik CANU-a Ljubiša Stanković, ministarka kulture Tamara Vujović, ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, sekretarka Senata Olivera Krivokapić, savjetnik predsjednika Crne Gore za pravna pitanja Ivan Šikmanović, savjetnik predsjednika Crne Gore za ekonomiju Mladen Grgić i potpredsjednik SUBNOR-a Stevan Radunović.