Sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost je pauzirana i biće nastavljena kada to dozvole agende članova, saopšteno je iz kabineta predsjednika države Jakova Milatovića.

Ministar odbrane Dragan Krapović uputio je ranije dopis za hitno zakazivanje sjednice Savjeta.

Krapović je 28. avgusta dostavio Savjetu predlog o smjeni načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore (VCG) Zorana Lazarevića zbog procjene da je potrebna smjena generacija i podmlađivanje oficirskog kadra u Vojsci, ali je Milatović to zaustavio.

Milatović je poručio da nije saglasan sa odlukom da Lazarević bude smijenjen i poručio da neće dozvoliti politizaciju VCG.

Lazarević je uputio zahtjev Milatoviću da “prihvati i potpiše” odluku o njegovom razrješenju sa čela VCG.

On je uputio i pismo članovima Savjeta za odbranu i bezbjednost, Milatoviću, predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću i premeriju Milojku Spajiću, u kojem objašnjava koje probleme ima u saradnji sa Krapovićem i kakve štetne posljedice iz toga proističu.

Lazarević je poručio da Krapović urušava borbenu gotovost VCG.

Prema Zakonu o VCG načelnika Generalštaba postavlja i razrješava Savjet, na predlog ministra vojnog.

Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici predata je danas optužnica Specijalnog državnog tužilaštva protiv bivšeg GST-a Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Zorana Lazovića, potvrđeno je “Vijestima”.

Katnić i Lazović okrivljeni su za stvaranje kriminalne organizacije i zloupotrebu službenog položaja.

Kako se i očekivalo, SDT je u zakonskom roku od šest mjeseci, okončalo istragu protiv Katnića i Lazovića, koji su uhapšeni 14. aprila ove godine.

Lazović se tereti da je formirao kriminalnu organizaciju, čiji su članovi osim Katnića i specijalni tužilac Saša Čađenović i sin Lazovića, agent Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović.

Izvor: Vijesti

Engleska rok grupa ‘The Rolling Stones’ jedan je od najznačajnijih rokenrol bendova svih vremena.

Bend je nastao 1962. godine u Londonu, a ostao je aktivan sve do danas. Kao i većina ranih britanskih rok grupa, oni su bili pod uticajem drugih britanskih i američkih muzičkih pravaca, posebno električnog bluza i ranog rokenrola.

Polovinom šezdesetih, Rolingstonsi su spojili ove uticaje u sebi svojstven gitarski zvuk koji je afirmisan kao prototip bluz roka. Po popularnosti odmah iza Bitlsa, Stonsi su imali imidž pobunjenika i „loših momaka“, koji im je pomogao u preobražaju od energične i moderne bluz grupe do jednog od najvećih i najuticajnijih rok grupa na svijetu.

Do kraja šezdesetih, Rolingstonsi su izdali veliki broj ploča, od kojih je svaka pokazivala brzinu muzičkog razvoja. Do danas je prodato 200 miliona kopija njihovih ploča. Njihova muzika se nikad nije daleko udaljila od bluza, a od 1969. su se trijumfalno vratili hard roku zasnovanom na bluzu, krenuvši na američku turneju na kojoj su označeni kao ”najveći rokenrol bend na svijetu”.

Njihove pjesme (I Can’t Get No) Satisfaction, Jumpin’ Jack Flash i Brown Sugar smatraju se svojevrsnim himnama rokenrola.

The Rolling Stones je najveći rock and roll bend na svijetu i uvijek će to biti. Najveći i posljednji. Sve što je došlo poslije njih – metal, rap, punk, new wave, pop-rock, što god – sve to ima korijene u Rolling Stonesima. Oni su prvi, posljednji i najbolji – rekao je Bob Dilan.

Slušaoci Radio Cetinja večeras od 23 sata mogu uživati u jednom od najupečatljivijih nastupa u istoriji benda snimljenom 15. decembra 2012. u Prudential Centru u Njuarku, Nju Džersi. Na koncertu Grrr Live!, koji je dio turneje benda 50 & Counting, gostovali su Lejdi Gaga, Džon Majer, Geri Klark mlađi, The Black Keys, Brus Springstin i bivši gitarista Stounsa Mik Tejlor.

U Crnoj Gori od karcinoma dojke godišnje oboli oko 400 pacijenata, a ta bolest najčešći je uzrok smrti u ženskoj populaciji, saopšteno je na predavanju u crnogorskom parlamentu povodom Ružičastog oktobra – mjeseca borbe protiv raka dojke.

Direktorica Instituta za onkologiju Sanja Lekić kazala je da se na globalnom nivou godišnje otkrije dva do tri miliona slučajeva od karcinoma dojke, da muškarci obolijevaju u jedan odsto slučajeva i da svake godine od te bolesti umre pola miliona žena.

Ona je rekla da će prema statistici svaka osma žena dobiti karcinom dojke.

Od svih žena koje se liječe od neke vrste karcinoma, jedna od četiri žene ima karcinom dojke, jedna od šest sa karcinom dojke umre od te bolesti. Te brojke opominju da radimo na prevenciji – kazala je Lekić.

Ona je, govoreći o situaciji u Crnoj Gori, kazala je da, prema podacima iz 2020. godine, taj karcinom na drugom mjestu po učestalosti, a da je na prvom karcinom pluća.

Ne postoji dobra kontrola pušenja. Globalno, taj malignitet je na drugom a dojka unazad dvije godine na prvom mjestu – kazala je Lekić.

Ona je navela da u Crnoj Gori godišnje oboli oko 400 pacijenata, te da je karcinom dojke značajan javno-zdravstveni problem i da u svijetu godišnje oboli 2,2 miliona žena.

Prema njenim riječima, liječenje zavisi od stadijuma bolesti i odluka se donosi isključivo na multidisciplinarnom konzilijumu.

Lekić je kazala da ljekari insistiraju na samopregledu.

Dokazano je da 80 odsto žena samopregledom uoči promjene na dojci ali on ne smije biti zamjena za radiološki pregled – kazala je Lekić.

Govoreći o faktorima rizika, Lekić je rekla da postoje oni na koje se može uticati – ishrana, pušenje, upotreba alkohola, fizička aktivnosti, nedojenje, nerađanje.

Imali smo to često kao faktor rizika da se nerađanje ubraja u faktore rizika. Danas smo svjedoci da se dobna granica dodatno spustila, to što žena nije rađala nije faktor rizika, da imamo i trudnice koje su dobile ovu bolest – rekla je Lekić.

Kako je navela, važno je da se stilovima života svi štetni faktori rizika svedu na minimum.

Lekić je kazala da su među stalnim faktorima rizika pol i nasljedni karicinomi.

Ona je, govoreći o sekundarnoj prevenciji, rekla da se kombinacija strategija pokazala efikasnom u proširenju skrininga i ranoj dijagnozi.

Prema njenim riječima, u obavezni skrining, osim na karcinom dojke, debelog crijeva i grlića materice, preporučuju se i skrining karcinoma prostate i želuca.

Lekić je kazala da je neophodno ulagati u kampanje podizanja javne svijesti.

Ona je rekla da bi preventivni pregledi kod žena bez simptoma trebalo da počnu sa 25 godina.

Lekić je dodala da bi kod žena sa pozitivnih porodičnom anamnezom sa preventivnim pregledom trebalo početi deset godina u odnosu na dob oboljelog u trenutku dijagnoze.

Izvor: Mina

Početkom nove školske godine počela je i jesenja kampanja vakcinacije protiv HPV-a, podsjećaju iz JZU Dom zdravlja Cetinje.

U posljednje dvije godine, od početka uvođenja HPV vakcine u redovan kalendar vakcinacije, aplicirano je oko 300 doza uzrasta od 9 do 26 godina, uglavnom djevojčica i djevojaka. Napominjemo da je uzrast od 9 do 14 godina najbolji za aplikaciju HPV vakcine, što je nedavno pokazala škotska studija. Na njihovom uzorku od 165.000 djevojčica koje su vakcinisane sa navršenih 12 i više godina u kasnijem životnom dobu nijedna nije razvila rak grlića materice – navodi se u saopštenju.

Ono što raduje, kako ističu, je fantastičan odziv prošlog vikenda kada su se prvi put pojavili i zainteresovani dječaci.

HPV vakcina štiti i od drugih oblika raka penisa, vulve, vagine, usne duplje i ždrijela. Sa istom praksom ćemo nastaviti i ovoga vikenda, 12.i 13. oktobra, u već dobro poznatom terminu od 8 do 12 sati, a svi zainteresovani roditelji mogu da se jave na brojeve telefona 041/231-464 i 067/096-088 – poručuju iz Doma zdravlja.

U Crnoj Gori većina osoba sa invaliditetom (OSI) smatra da izborna tijela ne pružaju dovoljnu podršku, zbog čega se birači sa invaliditetom osjećaju zanemareno, pokazao je izvještaj Misije Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS).

Misija OEBS-a u Crnoj Gori objavila je izvještaj „Osobe s invaliditetom – glasanje na izborima“, pripremljen nakon predsjedničkih i parlamentarnih izbora prošle godine.

Kako je saopšteno iz Misije OEBS-a, izvještaj ispituje stavove i iskustva 94 birača sa invaliditetom, koji su saglasni da se mora učiniti više da izbori budu pristupačniji.

Iz Misije su rekli da je 54 odsto birača kazalo da su se suočili sa preprekama dok su glasali na prošlogodišnjim izborima.

Takođe, 45 odsto birača smatra da birački odbori nijesu bili sigurni kako da im priđu i razgovaraju sa njima na biračkom mjestu – navodi se u saopštenju.

Na pitanje kako se stvari mogu promijeniti na bolje, neki ispitanici su kazali da osobe sa invaliditetom treba da se upoznaju sa svojim biračkim pravima.

Neki od njih smatraju da bi trebalo uspostaviti registar osoba sa invaliditetom, dok su neki predložili da se unesu izmjene izbornog zakonodavstva u cilju poboljšanja njihovog iskustva kao birača, što uključuje i to da OSI imaju svog predstavnika u Skupštini – dodali su iz Misije.

Vršilac dužnosti šefa Misije OEBS-a u Crnoj Gori Đovani Gabasi, kazao je da izvještaj pruža korisne sugestije o tome šta se može učiniti kako bi se pomoglo OSI da imaju pozitivnije izborno iskustvo.

Uklanjanje barijera je od suštinskog značaja, kako bi se osiguralo da svako može slobodno da koristi svoje ustavno pravo da glasa nezavisno i tajno – istakao je Gabasi.

On je rekao da OSI ne osjećaju podršku prilikom glasanja i kandidovanja i da se bore sa pristupom političkim i glasačkim informacijama.

Misija je odlučna u pružanju podrške izbornim tijelima i nevladinim organizacijama koje se bave praivma osoba sa invaliditetom u poboljšanju pristupačnosti izbora – naveo je Gabasi.

Iz Misije OEBS-a u Crnoj Gori zahvalili su svim biračima sa invaliditetom koji su govorili o svom iskustvu glasanja na izborima prošle godine, kao i Udruženju mladih sa hendikepom (UMHCG) i Savezu slijepih na dugogodišnjem partnerstvu i doprinosu u izradi izvještaja.

Izvor: Mina