Društvo
Korupcija koči obračun sa mafijom
Krađa šljunka ugrožava vodosnabdijevanje primorja a nesposobnost i nečinjenje mnogih u javnoj upravi da to spriječe mirišu i na korupciju. To je “Vijestima” saopštio ekološki aktivista Vuk Vujisić povodom posljednjih akcija državnih organa u pokušaju da zaustave ilegalnu eksploataciju pijeska iz rječnih korita. Vujisić od avgusta 2020. godine istražuje nelegalnu eksploataciju šljunka iz korita crnogorskih rijeka. Svaku
Foto: Luka Zekovic
Krađa šljunka ugrožava vodosnabdijevanje primorja a nesposobnost i nečinjenje mnogih u javnoj upravi da to spriječe mirišu i na korupciju.
To je “Vijestima” saopštio ekološki aktivista Vuk Vujisić povodom posljednjih akcija državnih organa u pokušaju da zaustave ilegalnu eksploataciju pijeska iz rječnih korita.
Vujisić od avgusta 2020. godine istražuje nelegalnu eksploataciju šljunka iz korita crnogorskih rijeka. Svaku krađu koju je dokumentovao prijavio je nadležnima, a devastatori i sa njima povezane osobe prijetile su mu zbog toga, proganjale ga na društvenim mrežama… Nije odustao.
Kaže da je nakon dostavljanja video-materijala sa terena i 28 podnijetih prijava, usljedila akcija policije, ali da je Osnovno državno tužilaštvo odbacio većinu prijava.
”Mislim da jedino, zasada, Specijalno državno tužilaštvo razmatra sve dokaze ozbiljno, tako da sve nade polažem u SDT”, rekao je Vujisić.
On ističe da su njegove prve prijave bile uzaludne, jer Osnovno državno tiužilaštvo nije shvatalo ozbiljno ta krivična djela.
”Međutim, sva postupanja i problematiku, preko zamjenice zaštitnika imovinsko-pravnih odnosa Crne Gore Marije Božović poslata je SDT-u, sa svim snimcima i dokumentima. U tome se vidi činjenje i nečinjenje eksploatatora i djelova institucija. Sa svim novim saznanjima upoznaću SDT, u koje iskreno najviše polažem nade za procesuiranju onih koji su oštetili državu, ali i službenika i funkcionera koji su eventualno dozvoljavali nečinjenjem eksploatatorima da to rade”.
Akcije mješovitih timova koje je formiralo Ministarstvo unutrašnjih poslova već danima su na terenu, a premijer Dritan Abazović najavio je da će država na kritičnim lokacijama postaviti kamere.
Ipak, takav odgovor države stigao je tek prije neki dan, i to nakon što su ekološki aktivisti i mediji obznanili prepisku iz vajber grupe Operativnog tima, a iz koje proizilazi da su pojedinci pregovarali sa devastatorima.
Vujisić objašnjava da je problem sa nelegalnom eksploatacijom šljunka pokazao sve manjkavosti našeg sistema.
”Eksploatacija koja ugrožava jedan od najznačajnih stubova turističke sezone, tj. vodosnabdijevanje primorja, nije prestala ni nakon brojnih akcija policije i apela aktivista i odgovornih pojedinaca iz institucija”.
Dodaje i da su te akcije istjerale na vidjelo nesposobnost i nečinjenje mnogih grana uprave:
”A za neke grane se može reći da imamo naznake i korupcije”.
Ističe i da je jedina procjena, zasada poznata, govori da je samo za par godina ukraden šljunak u vrijednosti od 138.000.000 eura.
”A tu uopšte ne govorimo o šteti koja je nastala po Regionalni vodovod i životnu sredinu, a ta šteta će se nadam se utvrditi u narednom periodu i staviti na teret onima koji su pljačkali i uzurpirali državno”, rekao je Vujisić.
Odgovarajući na pitanje ko je godinama dozvoljavao pojedincima i firmama da devastiraju rijeke, uništavaju vodoizvorište i bogate se, ekološki aktivista objašnjava da je država u početku imala ugovore sa njima.
”Kada je u pitanju eksploatacija i regulacija, moratorijum je uveden 2017. godine, a svaka eksploatacija zabranjena je još 2020. u decembru kada i ‘Bemax’ izlazi iz korita Morače. Nakon toga počinje eksploatacija noću, a mnoge inspekcije nisu radile svoj posao, niti postupale po prijavama građana. Imali smo apsurd da i u slučajevima asfaltnih baza, inspekcija godinama provjerava objekat koji nikada nije dobio građevinsku dozvolu. Mnogi nelegalni objekti na društvenoj svojini, u koritu rijeke,’promicali’ su nadležnim inspekcijama. Narušavan je službeni pečat, ali to nije konstatovano kao u slučaju ‘Tehno puta’… Sve su to krivična djela koja takođe nose i teret nepostupanja kada su u pitanju institucije. Očigledno da postoji sprega trulih dasaka u institucijama i eksploatatora, a otvoreno mogu reći da postoji i politička veza. Nadam se da će to istraživati SDT”, kazao je on.
Vujisić ističe da bivša, a do skoro ni aktuelna vlast, nijesu željele da uspostave bolju kontrolu ekspoatacionog područja, konstatuju nelegalne objekte i sruše ih prije nego što se uzurpatori dosjete pravnih zavrzlama, a da nijesu srušeni ni onima kojima je to moglo biti učinjeno na osnovu pravosnažnih rješenja.
”Takođe, ugovori nisu raskidani na vrijeme, a tek prije par mjeseci Uprava za inspekcijske poslove naložila je Agenciji za zaštitu životne sredine da procijene štetu u životnoj sredini, što je uslov da se počinioci terete za oštećenje životne sredine, za šta je osim naplate štete zaprijećena kazna zatvora do osam godina. Definitivno, akcije suzbijanja nelegalne eksploatacije bile su često kratkog daha i, dok se ne izvrši medijski pritisak, nije bilo ekspresnog djelovanja koje bi suzbilo taj kriminal i devastaciju”.
Upitan da li je nakon poslednjih akcija kucnuo čas da se zaustavi devastacija i krađa, ili je na sceni samo “šminkanje”, rekao je da treba sačekati rezultate novih mjera, započetih nakon što je premijer Abazović preuzeo koordinisanje užim Operativnim timom.
”Prethodni Operativni tim je očigledno imao određena oklijevanja, a zakon je bio na strani države u mnogim slučajevima”.
”Do prije par dana devastatori su bili u svim krajevima zemlje, sada, nakon poslednje emisije ‘Reflektor’ i nakon novih najava Vlade, čini se da imamo tišinu. Naravno, mi ćemo i dalje motriti na rijeke i prikupljati dokaze za procesuiranje eksploatatora i povezanih lica, jer čim se dokaže veza, jasno je da se radi o organizovanom kriminalu”, rekao je Vujisić.
On ističe da akcije policije pokazuju da je trebalo ranije djelovati na ovakav način i da se redovnim akcijama može zaštiti rijeka Morača.
“Bitno je da se akcije nastave sve dok devastatori ne budu procesuirani za uzurpaciju državne imovine, krađu agregata u društvenom vlasništvu i oštećenje životne sredine”, poručuje on.
Duže od dvije godine brani korita crnogorskih rijeka
Vujisić objašnjava da je istraživanje krađe šljunka i devastacije prirode počeo u avgustu 2020. godine, kada je sa kolegom zatekao eksploataciju na tokovima u sjevernoj regiji.
”Tek kasnije, nakon dojave, otkrili smo da se na samo par kilometara od glavnog grada, na području katastarskih opština Mahala i Grbavci šljunak eksploatiše noću. Nakon akcije koja je otkrila slabosti u institucijama, firme su počele da rade i danju. Bili smo šokirani razmjerom eksploatacije i kršenjima zakona”, kazao je on.
Dodaje da je na terenu vidio opšte bezakonje i pljačku državnog:
”Od strane organizovanih grupa radnika i preduzeća”.
”Često su nam prijetili i na nas fizički nasrtali. Sjećam se da su nas jednom jurili sa motkama u rukama i gađali nas kamenjem, a onda nam i prepriječili put kamionima. Taj slučaj je i pokrenuo institucije”, ističe Vujisić.
Novinari, aktivisti i pojedinci iz institucija zaslužni što je slučaj doživio pažnju
Iako je najčešće bio na terenu, Vujisić kaže da su njegove kolege novinari najviše zaslužni što je priča o krađi šljunka i uništenju prirode doživjela potrebnu pažnju. “Oni su često rizikovali svoju bezbijednost samo da bi iznijeli ovu priču, ako se ikada ova priča završi to će biti najviše zahvaljujući kolegama koje su radile svoj posao. Naravno, tu je bilo i aktivista”, kaže Vuk.
Dodaje da, kada su u pitanju institucije, mora istaći rad Marije Božović:
”Koja je najviše doprinijela tome da se mnoge stvari otkriju i da imamo pravnu premisu da krenemo u uklanjanje i procesuiranje eksploatatora, kao i napore Ane Vujošević direktorice Uprave za inspekcijske poslove koja je pokazala rezultate u proteklom periodu, bez obzira na kadrovske manjkavosti ovog organa, tu je Zoran Lakušić koji godinama ukazuje na ovaj problem, bez obzira na potencionalne političke pritiske”.
IZVOR: Vijesti
Aktuelnosti
Sport
Rađenović novi predsjednik Skupštine VPSCG
Prisutni su najprije konstatovali ostavku bivšeg predsjednika UO dr Đura Marića, članova tog tijela, kao i bivšeg predsjednika Skupštine Mirze Krcića.
U prostorijama Vaterpolo plivačkog saveza Crne Gore održana je vanredna Skupština VPSCG.
Prisutni su najprije konstatovali ostavku bivšeg predsjednika UO dr Đura Marića, članova tog tijela, kao i bivšeg predsjednika Skupštine Mirze Krcića.
Na prijedlog PVK Budva, delegati su jednoglasnom odlukom za predsjednika Skupštine VPSCG izabrali Dejana Rađenovića, člana tog kluba, dok je za potpredsjednika Skupštine VPSCG izabran Rajko Ćupić, predsjednik PVK Budućnost.
Od ukupno 17 delegata, glasalo je 10. Među prisutnima nije bilo članova Mladosti, Katara, Starog grada…
Na predlog Rađenovića, što je i jednoglasno prihvaćeno od strane delegata, za Izbornu Skupštinu VPSCG, na kojoj će se birati predsjednik Saveza, određen je 1. novembar, a početak je u 16 časova.
Izvor: RTCG
Svijet
EU uvodi sankcije protiv pet pojedinaca zbog destabilizacije Moldavije
Među osobama kojima su uvedene sankcije je i proruski guverner moldavskog regiona Gagauzija Evgenija Gutul
Evropska unija uvela je restriktivne mjere protiv pet pojedinaca i jednog entiteta zbog akcija koje destabilizuju Moldaviju, prenosi agencija Rojters.
Ta akcija je dio napora EU da se suprotstavi ruskom uticaju u regionu, piše u saopštenju.
Među osobama kojima su uvedene sankcije su i proruski guverner moldavskog regiona Gagauzija Evgenija Gutul, kao i nekoliko zvaničnika povezanih sa separatističkim aktivnostima u tom regionu.
Društvo
Predsjednik Milatović: Put Cetinje – Čevo prilika da se Crna Gora oduži Katunskoj nahiji
Novoizgrađena dionica puta predstavlja izvanredan projekat , koji je i prilika da se konačno Crna Gora barem malo oduži Katunskoj nahiji, imajući u vidu sve ono što je Katunska nahija u istoriji značila za Crnu Goru, kazao je Milatović.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je danas, nakon sjednice Senata Prijestonice, zajedno sa gradonačelnikom Cetinja Nikolom Đuraškovićem i direktorom Uprave za saobraćaj Radomirom Vuksanovićem obišao radove na izgradnji puta koji povezuje Cetinje sa Čevom.
Predsjednik države je istakao da je unaprjeđenje saobraćajne infrastrukture od suštinskog značaja za ekonomski razvoj naše zemlje, saopšteno je iz Kabineta predsjednika.
“Novoizgrađena dionica puta predstavlja izvanredan projekat , koji je i prilika da se konačno Crna Gora barem malo oduži Katunskoj nahiji, imajući u vidu sve ono što je Katunska nahija u istoriji značila za Crnu Goru”, naveo je predsjednik Milatović.
Poručio je da investicije u modernizaciju puteva doprinose boljem povezivanju i podizanju kvaliteta života svih građana.
“Upravo su putevi potrebni da bi naša sela oživjela, da bi dodatno spojili poljoprivredu i razvoj turizma i upravo je ova saobraćajnica odličan primjer kako treba raditi u narednom periodu”, kazao je predsjednik države.
Na kraju, Predsjednik je pohvalio trud i zalaganje Uprave za saobraćaj i Prijestonice Cetinje koji su uložili u izgradnji ovog projekta, koji će, kako je kazao, biti od koristi građanima Prijestonice Cetinje, privredi i ukupnom razvoju ovog dijela zemlje.
Društvo
Očekujemo zatvaranje četiri poglavlja do kraja godine
“Poslije ispunjavanja svih preduslova Vlade i Skupštine od prošle sedmice, očekujemo IGC i zatvaranje četiri poglavlja do kraja ove godine”, naveo je Spajić.
Crna Gora je na Samitu posvećenom desetogodišnjici Berlinskog procesa, dobila pohvale od predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen i premijera Mađarske, Viktora Orbana, čija zemlja sada predsjedava Savjetom EU, saopštio je predsjednik Vlade Crne Gore, Milojko Spajić.
“Poslije ispunjavanja svih preduslova Vlade i Skupštine od prošle sedmice, očekujemo IGC i zatvaranje četiri poglavlja do kraja ove godine”, naveo je Spajić.
Premijer je kazao da su danas potpisali dva sporazuma i jedan akcioni plan, oko zajedničkog regionalnog tržišta, koji je, kako je ocijenio, jako bitan zbog prevelikog čekanja naših građana i robe koja treba da se transportuje iz jedne države u drugu.
“Mislimo da će to ići mnogo brže nego što je do sada bio slučaj, i stvarno se radujemo jednom novom momentu u tom smislu”, istakao je Spajić.
I druga stvar, dodaje, jeste mobilnost studenata.
“Mobilnost će biti mnogo bolja usvajanjem petog paketa mobilnoti koji nadam se da čemo ratifikovati u parlamentu”, poručio je Spajić.
Društvo
Milan Lekić podnio ostavku
“Ovu odluku donosim kao odgovoran čovjek, smatrajući da je, uzevši u obzir sve okolnosti, u ovom trenutku to jedino adekvatno rješenje”
Milan Lekić više nije predsjednik Odbora direktora Rudnika uglja Pljevlja.
On je danas podnio ostavku.
“Ovim putem želim da vas obavijestim da podnosim ostavku na funkciju predsjednika Odbora direktora Rudnika uglja Pljevlja. Ovu odluku donosim kao odgovoran čovjek, smatrajući da je, uzevši u obzir sve okolnosti, u ovom trenutku to jedino adekvatno rješenje”, rekao je Lekić.
Lekić je u 11. oktobra imao udes službenim vozilom “infiniti” u Ulici Volođina u Pljevljima.
Njega je bjelopoljski Sud za prekršaje kaznio 750 eura zbog toga što je pijan izazvao udes u Pljevljima. U udesu je napravljena velika materijalna šteta na automobilu Rudnika.
“Od svog dolaska na ovu poziciju, uvijek sam imao na umu odgovornost koju nosimo prema našim sugrađanima i svim građanima Crne Gore. Svim svojim zalaganjem stremio sam da služim interesima Pljevljaka, njihovom blagostanju i napretku. Tokom mog mandata na mjestu Izvršnog direktora i predsjednika Odbora direktora Rudnik uglja je napravio najbolje rezultate u svojoj istoriji i tome mogu da svjedoče kako građani Pljevalja, tako i cijele Crne Gore”, rekao je Lekić.
Izvor: Vijesti
Prijestonica
Senat Prijestonice usvojio Program razvoja Prijestonice Cetinje za 2025.
Tokom sjednice kojom je predsjedavao predsjednik države Jakov Milatović, upućena je inicijativa Vladi Crne Gore da u Budžetu za 2025. godinu planira sredstva za realizaciju projekta izgradnje žičare od Lovćena do Cetinja, objavljeno je na sajtu Prijestonice Cetinje.
Senat Prijestonice usvojio je na današnjoj sjednici Program razvoja Prijestonice Cetinje za 2025. godinu koji obuhvata razvojne, infrastrukturne projekte, projekte na očuvanju kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, valorizaciju turističkih potencijala i ostale projekte za razvoj Prijestonice.
Tokom sjednice kojom je predsjedavao predsjednik države Jakov Milatović, upućena je inicijativa Vladi Crne Gore da u Budžetu za 2025. godinu planira sredstva za realizaciju projekta izgradnje žičare od Lovćena do Cetinja, objavljeno je na sajtu Prijestonice Cetinje.
„Cijeneći da je projekat izgradnje žičare Kotor – Ivanova korita (Lovćen) – Cetinje jedan od najvažnijih turističkih infrastrukturnih projekata za Crnu Goru, sa aspekta unaprjeđenja turističke ponude, ali i mjerljivih ekonomskih benefita za javni i privatni sektor. Posebno cijeneći da se radi o izgradnji žičare sa gondolama koja će biti jedinstvena u svijetu, kako zbog svoje dužine, tako i zbog činjenice da je riječ o prvoj žičari koja će spajati dva istorijski važna grada u državi – Cetinje i Kotor, a koja će turistima ponuditi izuzetan ugođaj – da sa obale Jadrana, iz jednog od najljepših svjetskih zaliva – Boke Kotorske, uživaju u motivima planine Lovćen, a potom prijestonici Crne Gore – Cetinju, Senat Prijestonice upućuje inicijativu Vladi Crne Gore da u Budžetu Crne Gore za 2025. godinu planira sredstva za realizaciju navedenog projekta, čime se stvaraju zakonske pretpostavke za objavljivanje tenderskog postupka u I kvartalu 2025. godine i konačnu realizaciju ovog značajnog turističkog infrastrukturnog projekta“, poručeno je sa sjednice.
Prijestonica Cetinje, kako su naveli, preuzela je obavezu da u kontaktu sa Ministarstvom turizma i zaštite životne sredine pribavi postojeću projektnu dokumentaciju i ranije urađene geodetske podloge i u daljim koracima analizira predmetno Idejno rješenje u odnosu na predloženu trasu i važeće urbanističko-tehničke uslove, stanje na terenu na predmetnoj trasi žičare u smislu imovinskih odnosa, potrebnih eksproprijacija, uticaj na kulturnu baštinu u saradnji i po procedurama koje naloži Uprava za zaštitu kulturnih dobara i Agencija za zaštitu životne sredine i izradi druge analize koje se pokažu neophodne u pripremnim radnjama za početak realizacije ovog projekta. Sve pripremne radnje potrebno je realizovati najkasnije do januara 2025. godine.
Senat Prijestonice je takođe podržao Inicijativu SUBNOR-a Crne Gore i UBNOR-a Cetinje za podizanje odgovarajućeg spomenika u slavu bitke na Košćelama 15. jula 1941. godine.
„Cijeneći da se jedna od najslavnijih crnogorskih bitaka za slobodu i najslavniji boj u Trinaestojulskom ustanku odigrao 15. jula 1941. godine na Košćelama, na dionici puta Rijeka Crnojevića – Cetinje, kako bi se na pravi način odala počast hrabrosti i žrtvama te bitke, koja predstavlja neizbrisivi dio crnogorske slobodarske istorije, Senat Prijestonice podržava Inicijativu za podizanje odgovarajućeg spomenika. S tim u vezi, obavezuje se Prijestonica da, u saradnji sa SUBNOR-om Crne Gore i UBNOR-om Cetinje, sprovede sve radnje u skladu sa zakonskim propisima koji uređuju predmetnu oblast, i iz Kapitalnog budžeta za 2025. godinu finansira podizanje spomenika u slavu bitke na Košćelama“, poručeno je sa sjednice Senata.
Na današnjoj sjednici, objavili su na sajtu, članovi Senata upoznati su sa Izvještajem o realizaciji Programa razvoja Prijestonice Cetinje za 2023. godinu, kao i o stepenu realizacije Programa razvoja Prijestonice Cetinje za 2024. godinu. Članovi Senata pohvalili su rad gradske uprave i realizaciju kapitalnog budžeta u posljednje tri godine.
Senat Prijestonice dao je punu podršku za realizaciju projekta izgradnje nove sportske dvorane i uputio inicijativu Vladi Crne Gore, Ministartsvu finansija i Ministarstvu sporta i mladih za razmatranje mogućnosti sufinansiranja projekta u iznosu od 50 odsto.
Sjednici Senata prisustvovali su predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković, predsjednik CANU-a Ljubiša Stanković, ministarka kulture Tamara Vujović, ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, sekretarka Senata Olivera Krivokapić, savjetnik predsjednika Crne Gore za pravna pitanja Ivan Šikmanović, savjetnik predsjednika Crne Gore za ekonomiju Mladen Grgić i potpredsjednik SUBNOR-a Stevan Radunović.