Velika je radost predstavljati knjigu na Cetinju, gradu legendi, besmrtnih junaka i ratnika bez mane i straha, koji su u ovoj dolini zagrljeni kamenim rukama odlazili u borbu za slobodu, kazala je Stanislava Krivokapić, na večerašnjem predstavljanju svoje knjige „Ilirske i rimske legende”, u Narodnoj biblioteci i čitaonici „Njegoš”.
Jeste da su bili ratnici bez mane i straha. Međutim, u Crnoj Gori daleke 1493. Đurđe Crnojević donese prvu štampariju. Crnogorci nijesu ratovali samo puškom i sabljom, već i slovima, kulturom. Upravo ovdje, nastala je prva knjiga kod Južnih Slovena, tu na Obodu u blizini Cetinja. Zar to nije ponos jedne države, jednog naroda koji ima hiljadugodišnju istoriju.
Cetinje je Prijestonica, duša i srce Crne Gore. Ja, kao i mnogi pisci, pjesnici koji su se divili ljepoti Cetinja, uvijek sam o njemu pisala s ljubavlju i velikim poklanjanjem. U Crnoj Gori se uvijek poštovala čast i obraz. Bili su svetinja. Moram reći, u ovom gradu, ovoj Prijestonici u kojoj sam večeras, samo čovječnost ima svoju vječnost do današnjih dana – poručila je Krivokapić.
Prema riječima recezenta knjige, književnika Miraša Martinovića, autorka je temu pronašla u antičkom periodu Risna, grada u kojem 47 godina živi i stvara.
Njene priče, kazao je Martinović, svojevrstan su vodič kroz istoriju, memoriju i mitologiju.
Nekada ambijenti bude stvaraoca. Ali stvaralac prepoznaje sebe u ambijentu. Ne možemo oživjeti kamenje, ruševine, zapise, tragove. Mi to možemo artikulisati kroz sebe, svojim senzibiltetom probuditi, i učiniti da traje. Stanislava je imala tu privilegiju da bude na licu mjesta. Ona je umjela da prepoznaje i čita civilizacijske tragove koji se nude. Risan je ta markantna civilizacijska tačka na prostoru Crne Gore. Antički Risan je njena neiscrpna likovna i literarna inspiracija. Prvo je slikala mitske i stvarne ličnosti, Ilire, Rimljane pa je onda pribjegla pisanju legendi, nečemu što je natrajnije, nešto što ne umire – kazao je Martinović.
U recenziji za knjigu, navodi da je Stanislava Krivokapić osjetila duh i dušu Risna, mjesta gdje je ilirska kraljica Teuta stolovala.
Onaj neuništivi genius ili duh mjesta, ili duh ličnosti, dubinski se saživjela sa njim, artkulisala ga na platna, vrijednu kolekciju slika, vizuelno dočaravajući Teutu, njen karakter, njeno vrijeme, a svako vrijeme je njeno kada je u pitanju njena ličnost i umjetnička inspiracija – naveo je Martinović.
Stanislava Krivokapić amaterski se bavi slikarstvom, a inspiracija su joj Ilirski period Risna. Istine i legende o kraljici Teuti pretočila je na platno i imala četiri samostalne izložbe.
Ona je za svoj umjetnički izraz i poštovanje prema mitskom narodu Ilira dobila i regionalnu „Teutinu nagradu” u Ulcinju 2018. godine.
N. Kašćelan
