Crnogorska ekonomija će zadržati snažan rast ove godine od 4,8 odsto, koji će iduće godine pasti na 3,2, a 2025. godine na 3,1 odsto, kazao je ekonomista Svjetske banke za Crnu Goru Milan Lakićević na jučerašnjoj prezentaciji najnovijeg izvještaja na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore.
Godišnja inflacija je, kako je kazao, ublažena, dijelom i zbog ograničavanja cijena u trgovačkim lancima snabdijevanja, ali je i dalje visoka – 9,9 odsto u prvih devet mjeseci.
U prvih osam mjeseci prosječne mjesečne zarade su porasle 11 odsto, što je dovelo do realnog povećanja od 0,5 odsto. Ovo se povećanje objašnjava rastom zarada u javnom sektoru, dok su u ostalim sektorima smanjene, osim u ICT-u, rudarstvu i građevinarstvu – naveo je Lakićević.
Ukazao je da je fiskalni učinak bio bolji od očekivanog, dok je javni dug pao na najniži nivo od 2014, zbog negativnog neto zaduživanja, visoke inflacije i dobre naplate prihoda. U junu je iznosio 61 odsto BDP-a.
U uslovima visokih troškova finansiranja i otplata euroobveznica koje Crnu Goru čekaju 2025. i 2027. godine potrebno je pažljivo fiskalno upravljanje dugom, gdje će država morati da se okrene međunarodnom finansijskom tržištu za finansiranje svojih obaveza – ocijenio je Lakićević i dodao da je preporuka SB da Crna Gora zbog nadolazećih rata duga povede konzervativnu fiskalnu politiku u smislu smanjenja primarnog deficita radi lakše otplate duga i njene pozicije.
Crnogorsko tržište rada ostaje otporno i snažno u skladu sa jakom ekonomskom aktivnošću. Stopa zaposlenosti u prvoj polovini godine je dostigla nove maksimume u drugom kvartalu, a nezaposlenost 14,2 odsto što je najniži nivo za Crnu Goru otkad se prati anketa o radnoj snazi – rekao je Lakićević i naglasio da je broj registrovanih zaposlenih dostigao najviši nivo ikada u julu u svim sektorima, a ICT je doživio najjači rast u odnosu na prošlu godinu, potpomognut i migrantskim radnicima.
Ukazao je i na blagi pad neto doznaka u platnom bilansu i neto stranih direktnih investicija (SDI), koje su opale u prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na isti period prošle. Finansijski sektor, kako je ocijenio, održava jake rezerve kapitala i likvidnosti, a uočava se porast depozita i kredita na nivou sistema.
Lakićević nije mogao da, na pitanje novinara, prokomentariše program ,,Evropa sad 2“, koji je najavio mandatar Milojko Spajić jer, kako je objasnio, nema detalje programa.
Izvor: Mina bussiness