Noćas se opet pomjera sat. Prije pet godina 84 odsto građana EU glasalo je za ukidanje te dokazano nezdrave stvari. Ali – džabe. A ko je uopšte došao na “genijalnu” ideju da se uvede ljetnje i zimsko računanje vremena?
Unutar EU se promjena vremena primjenjuje u svim državama članicama od 1996. (osim prekomorskih teritorija) za oko 512 miliona građana i za milione susjeda u Evropi.
Diskusije za i protiv se vode od samog početka, a još 2018. u online anketi Evropske komisije 84 odsto ispitanih glasalo za ukidanje pomjeranja sata. Od tada se – ništa nje promijenilo. A evo kako je to počelo… sa pomjeranjem sata, prenosi DW.
Uvođenje ljetnjeg računanja vremena je daleke 1784, u šali, predložio 75-godišnji Bendžamin Franklin (1706-1790) jedan od očeva SAD koji se bavio raznim stvarima. U to vrijeme je bio ambasdor SAD u Parizu već osam godina, volio da igra šah do ranih jutarnjih sati i obično spavao do podne.
U jednom članku je opisao kako se slučajno probudio u 6 ujutro i vidio – Sunce. I onda je izračunao koliko svijeća i ulja za svjetiljke se može uštedjeti ako se pomjeri sat. A budući da je poznato da Parižani nerado mijenjaju svoje navike i ustaju ranije, moraju se preduzeti drastične mjere, smatrao je veseli Franklin te takođe predložio da bi Pariz trebalo da oporezuje roletne, i budi stanovništvo topovskim plotunima. Francuzima je to takođe bilo vrlo zabavno, a predložena promjena vremena je pala u zaborav.
No, 100 godina kasnije dvojica naučnika, nezavisno jedan do drugog, predložili su sezonsko pomjeranje sata: 1895. novozelandski astronom Džordž Vernon Hadson i 1907. britanski pronalazač Vilijam Vilet. Takođe su pažljivo izračunali koliko bi moglo da se uštedi na rasvjeti pomjeranjem sata. Samo je Vinston Čerčil bio oduševljen tom idejom.
Šale su se sjetili u ratovima i krizama
Tek kada su 1916. usred Prvog svjetskog rata, Njemačka i Austro-Ugarska neočekivano uvele ljetnje računanje vremena, to su učinili i ratni protivnici Velika Britanija i Francuska kao i neke druge evropske zemlje. Kada je rat izgubljen, Njemačka je 1919. ukinula i nepopularni ratni relikt.
U Francuskoj su seljaci protestima uspjeli da postignu da se i tamo 1922. ukine ljetnje vreme. Međutim, promjena vremena je ponovo uvedena 1923. Velika Britanija je, pak, jedina zemlja koja se kontinuirano pridržavala ljetnjeg računanja vremena.
Kad je ponovno počeo Drugi svjetski rat, Njemačka se sjetila ideje o štednji energije i ponovo uvela ljetnje računanje vremena 1940. Berlinsko računanje vremena moralo je da važi i na okupiranim područjima. Njemačka e ponovo izgubila rat i promjena računanja vremena je ukinuta 1949. u obje Njemačke.
Kada je naftni šok 1973. gurnuo Evropu u duboku krizu i kada su uvedene zabrane vožnje, ljudi su se sjetili i pomjeranja sata. Francuska je bila prva zapadnoevropska zemlja koja je ponovno uvela ljetnje računanje vremena 1976. Od 1980. su to učinile i obje Njemačke.
Izvor: DW
