Ljubomir Mudreša na FCJK: Ne dajte da vam niko oduzima jezik, kulturu i istoriju
Promocija romana „Tron“ crnogorskog književnika, novinara i akademika Ljubomira Mudreše, održana je danas u Svečanoj sali Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK) na Cetinju.
Govoreći o simbolici romana i mjestu na kojem se promoviše, književnik Slobodan Vukanović naglasio je da promocija „Trona“ na FCJK predstavlja susret sa posljednjim bastionom koji čuva istinu o Crnoj Gori.
Ovo djelo, nastalo iz pera akademika Ljuba Mudreše koji je cijeli svoj život disao za ovu zemlju, predstavlja istorijsku čitanku i lijek protiv zaborava u vremenu kada se ponovo crtaju mape i pokušavaju zatrti temelji našeg postojanja – poručio je Vukanović.
Suočeni sa novim iskušenjima, pritiscima i pokušajima brisanja crnogorskog identiteta, prema riječima Vukanovića, poruka sa ove promocije je jasna – narod ne smije da spava niti da pristaje na tuđe laži.
,,Tron” ostaje trajni dokument bunta, svjedočanstvo o paćeničkom, ali hrabrom narodu koji je sam sebe stvarao, sa jasnim pozivom da se sačuvaju institucije, jezik i nacionalna kultura. Budimo dio trona, dio zida ovog hrama. Probudimo se! – naglasio je Vukanović.
Spoj istorijske građe, ličnog iskustva i poezije
Profesorica Svetlana Čabarkapa analizirala je žanrovsku slojevitost i književnu vrijednost novog Mudrešinog romana,ističući da autor na upečatljiv način spaja faktografiju i emociju.
„Tron“ je mozaički koncipirano djelo – istorijsko, lično, emotivno doživljeno i poetski zapisano. Njegova struktura suštinski je uvezana sudbinskim odrednicama Crne Gore. Ovo je knjiga ljubavi prema Crnoj Gori i čuvanja istine o njoj – istakla je Čabarkapa.
Analizirajući višedecenijski autorov rad i njegovu dosljednost od kraja 80-ih godina do danas, profesorica Čabarkapa naglasila je da naziv knjige nosi duboku simboliku.
Naziv knjige ističe veličanstvenost Crne Gore i posebnost njenih vjekova, ali u simboličnom smislu ,,Tron” pripada i časnima koji ga brane bez straha i bez zastajkivanja – svojim znanjem, radom i odlučnošću. Iz ove knjige naučićemo mnogo jer nas podsjeća da čuvanje te moćne svjetlosti treba da bude glavna odrednica našeg života – kazala je Čabarkapa.
Mudreša: Ne dajte da vam niko oduzima jezik i istoriju
Obraćajući se prisutnima, autor Ljubomir Mudreša uputio je direktnu poruku studentima i mlađim generacijama, pozivajući ih na neprestanu borbu za istinu i očuvanje nacionalnog identiteta.
Nije ovo obična promocija, već promocija u domu tišine, kulture i znanja. Zato poruka mojim studentima: Vi ste srećna generacija, ali na ova naša istraživanja nemojte stati, idite dalje. Stari Latini su rekli – ako ćete da uništite jednu državu, onda joj uzmite jezik, kulturu i istoriju, onda je državu lako osvojiti… Branite ono što vam profesori predaju na ovom fakultetu, što je istina, što je konstantna crnogorska istorija. Ne dajte da vam niko soli pamet – poručio je autor.
Motive za pisanje „Trona“ Mudreša crpi iz višedecenijskog novinarskog rada u velikim redakcijama koje su bile stjecište balkanskih previranja, što mu je dalo širu sliku o stalnim aspiracijama da Crna Gora nestane. Osvrćući se na istorijske falsifikate i osporavanje crnogorske nacije, autor naglašava da crnogorska samobitnost i državnost imaju neprekidni kontinuitet dug više od hiljadu godina.
Dugo sam radio u redakcijama koje su nekad bile svjetske redakcije i te redakcije su bile vrtište svih ideja koje su se odvijale na ovom prostoru… To mi je dalo šire znanje kako da spoznajem što je to Crna Gora, koliko je nameta tuđinskih,odnosno komšijskih aspiracija da je nema, da nestane. Ali naša istorija ima konstantu u neprekidnom trajanju – 1100 i nekoliko godina crnogorske samobitnosti, crnogorske države i crnogorske riječi – zaključio je Mudreša.
Događaj su organizovali Crnogorski PEN centar i FCJK, dok je program moderirala Ivana Mugoša.
Ljubomir M. Mudreša diplomirao je na Pravnom fakultetu, a Novinarsku školu završio na Jugoslovenskom institutu za novinarstvo u Beogradu. Tokom dugogodišnje karijere radio je kao urednik, komentator i saradnik brojnih medija u regionu. Autor je deset zbirki poezije, među kojima su „Suza“, „Cetinjski kolopleti“, „Sjaj stare krune“, „Zapis na kamenu“, „Kameni prijesto“ i „Neka mi sude“. Član je Matice crnogorske, Crnogorskog društva nezavisnih književnika,Crnogorskog PEN centra, Društva crnogorskih novinara i Međunarodne asocijacije slobodnih reportera.
J. Drašković
Obavezno je navođenje izvora, autora i veze (“linka”) na izvorni sadržaj u novinarskom prilogu u kojem se poziva na autorski sadržaj s Cetinjskilist.com.
Veze (“linkovi”) na autorski sadržaj, pripadajući naslovi i eventualno drugi djelovi opreme teksta mogu se slobodno objavljivati ali bez ikakvih izmjena. Nije dopušteno mijenjanje smisla citata izvan konteksta, niti korištenje sadržaja u reinterpretiranom obiku. Ova pravila važe i za prenošenje sadržaja na Facebook i drugim platformama.
Cetinjskilist.com ne preuzima bilo kakvu odgovornost s obzirom na korištenje sadržaja od trećih osoba.
Pogledajte još iz rubrike "Kultura"
