Ljudi bježe iz Kijeva; Ukrajina: Najgore je iza nas

Sto osamdeset drugi je dan rata u Ukrajini. Ukrajina danas obilježava Dan nezavisnosti. Ta zemlja na putu je da ovog mjeseca isporuči gotovo onoliko žitarica koliko je to činila prije ruske invazije, u trijumfu međunarodnih napora za ublažavanje nestašice hrane. Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg izjavio je da Ukrajinu čeka teška zima. Ukrajina: Rusija granatira

Foto:EPA

Ukrajina: Rusija granatira “jame pepela” kako bi oslobodila radioaktivnu prašinu

Ukrajinska obavještajna služba tvrdi da Rusija pokušava granatirati “jame pepela” ukrajinske nuklearne elektrane Zaporižja kako bi “podigla oblake radioaktivne prašine”. U ažuriranju objavljenom na službenom Telegram kanalu objavljeno je da su minobacački napadi na okolna predgrađa Energodara imali za cilj gađati “jame pepela” tvornice Zaporižja

“To su mjesta gdje se skladišti pepeo koji nastaje tokom rada termoelektrana. Ovaj otpad ima visoku koncentraciju otrovnih tvari i nivo zračenja koja je najmanje 2.5 puta veća od okoline. Prilikom sušenja stvaraju prašinu koja se može kretati na velike udaljenosti. Od minobacačkih udara po pepelištima stvaraju se oblaci prašine koje vjetar raznosi u okolini Energodara. Praćenje radijacijske pozadine, koje se provodi u blizini nuklearke, ukazuje na povećanje nivoa zračenja. Ove podatke okupatori pokušavaju prikazati kao rezultate mitskih ‘udara Oružanih snaga Ukrajine’”, objavili su.

Ukrajinski ministar obrane: Najgori scenarij je iza nas

“Najgori scenario u ratu s Rusijom već je prošao”, rekao je ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov.

“Mi smo u fazi stabilizacije svih bojišta i bojnih linija s malim pomicanjem jedinica i tu smo napravili puno dobrih mjera odvraćanja”, rekao je u razgovoru za CNN. Reznikov je dodao kako vjeruje da je Ukrajina na rubu nove faze rata te da započinje protivofanzivnu kampanju “u drugom smjeru”.

Na pitanje boji li se da će se međunarodna zajednica početi umarati od rata, Reznikov je rekao da bi “sindrom umora” mogao naštetiti borbi Ukrajine protiv Rusije.

“Ja to zovem sindromom umora i za mene je to jedna od glavnih prijetnji”, rekao je. “Moramo raditi na tome da isključimo tu prijetnju, moramo komunicirati, nemojte biti umorni. Jer to je vrlo, vrlo opasno za nas”, rekao je.

Norveška i Britanija najavile slanje mikro-drona Ukrajini

Norveška i Britanija udružuju snage kako bi nabavile norveški mikro-dron Black Hornet. Paket – po cijeni do 90 milijuna kruna (oko 8 milijuna funti) – uključuje jedinice Black Horneta, rezervne dijelove, prevoz i obuku, a finansira’e ga britanski fond u koji je Norveška uložila 400 miliona, navodi se u saopštenja norveškog ministarstva.

Bespilotna letjelica razvijena u Norveškoj koristi se za izviđanje i identifikaciju ciljeva. Lak je za rukovanje, robustan je, teško ga je otkriti i posebno je pogodan za borbu u urbanim područjima, rekao je norveški ministar obrane Bjørn Arild Gram.

SAD šalje dosad najveći paket vojne pomoći, pomoć šalje i Njemačka

SAD će objaviti novi paket sigurnosne pomoći za Ukrajinu od oko 3 milijarde dolara (2,5 milijardi funti), rekli su dužnosnici, koji će se poklopiti s danom neovisnosti Ukrajine.

Ukupni paket pomoći — koji se daje u okviru Inicijative za sigurnosnu pomoć Ukrajini i najveći je do sada — će uključivati novac za male, ručno lansirane bespilotne letjelice Puma, dugotrajnije nadzorne bespilotne letjelice Scan Eagle, koje se lansiraju katapultom, i, po prvi put, britanski sustav bespilotnih letjelica Vampire, koji se može lansirati s brodova.

Njemačka će takođe isporučiti Ukrajini dodatnih 500 miliona eura vojne pomoći, od čega je većina predviđena za isporuku sljedeće godine, rekao je vladin izaslanik. Oprema će uključivati tri protivvazdušna sustava IRIS-T, “oko desetak naoružanih vozila za spašavanje, 20 bacača raketa, precizno streljivo i opremu protiv dronova”. Većina će biti isporučena 2023. godine, dodao je.

Civili bježe iz Kijeva

Mnogi civili pokušavaju napustiti Kijev zbog straha od ruskog napada, kaže savjetnik ukrajinskog predsjednika. Alex Rodnyansky rekao je da su ljudi zabrinuti i da “svakako postoji određena zabrinutost” da bi napad mogao pogoditi središta donošenja odluka u glavnom gradu Ukrajine.

“Ljudi reaguraju na vijesti. Pokušavaju osigurati da imaju planove za nepredviđene situacije, ne žele provoditi previše vremena u blizini centra u blizini zgrada naše vlade. Postoji rizik da će Rusija pokušati napasti tačno u to vrijeme kako bi kompenzovala svoju nesposobnost da postignu bilo kakav uspjeh na bojnom polju, da postignu bilo kakav uspjeh u pokoravanju Ukrajine i zapravo sve neuspjehe koje su pretrpjeli u posljednjih šest mjeseci”, rekao je.

Ukrajina se priprema za ruske napade na Dan nezavisnosti

Ukrajina se priprema za moguće brutalne udare dok obilježava 31 godinu otkako se zemlja oslobodila Sovjetskog Saveza i šest mjeseci rata s Rusijom.

“Danas je važan dan za sve nas. I zato je ovaj dan, nažalost, važan i za našeg neprijatelja. Moramo biti svjesni da su moguće gnjusne ruske provokacije i brutalni napadi”, rekao je predsjednik Volodimir Zelenskij. Vlasti su zabranile masovna okupljanja u Kijevu, jer zapadni i ukrajinski izaslanici upozoravaju da se Rusija sprema ponovno napasti glavni grad.

Krv, bijeda i kaos. Ovo su glavne posljedice rata koji je počeo prije 6 mjeseci

Smrt

Od 24. februara poginulo je 5587 civila, a 7890 je povrijeđeno, no stvarni broj žrtava je puno viši, objavila je kacelarija Visokog povjerioca Ujedinjenih naroda za ljudska prava (OHCHR) 22. avgusta. Većina poginulih ili povrijeđenih žrtve su topničkih, raketnih ili vazdušnih napada, navodi OHCHR.

General Valerij Zalužnji, rekao je 22. avgusta da je u ratu poginulo gotovo 9000 ukrajinskih vojnika, što je prvi put da je ukrajinski vojni vrh objavio te podatke od invazije.

Rusija nije objavila koliko je izgubila vojnika

Američke obavještajne službe procjenjuju da je u Ukrajini do sada poginulo 15.000 ruskih vojnika i da ih je tri puta više povrijeđeno, što odgovara ukupnom broju sovjetskih žrtava tijekom ruske okupacije Afganistana od 1979. do 1989. godine.

Sukob u Donbasu počeo je još 2014. nakon rušenja s vlasti proruskog ukrajinskog predsjednika i ruske aneksije Krima.

U borbama snaga koje je podržavala Rusija i ukrajinskih oružanih snaga do kraja 2021. poginulo je oko 14.000 ljudi, uključujući 3106 civila, po podacima OHCHR-a.

Bijeda

Od početka invazije trećina stanovnika Ukrajine, od ukupno više od 41 miliona, morala je napustiti svoje domove, najviše u svijetu u ovom trenutku, po podacima UNHCR-a, UN-ove agencije za izbjeglice. U Evropi je trenutno više od 6.6 miliona registrovanih izbjeglica iz Ukrajine, najviše u Poljskoj, Rusiji i Njemačkoj, po podacima UN-ove agencije.

Ukrajina

Osim ljudskih žrtava, Ukrajina je izgubila oko 22 posto teritorije od ruske aneksije Krima 2014., po procjenama Reutersa.

Ostala je bez velikog dijela obale, gospodarstvo joj je osakaćeno, a neki gradovi pretvoreni su u pustoš ruskim granatiranjem. Tačna cijena rata u američkim dolarima ne zna se. Ukrajinski premijer Denis Šmihalj rekao je u maju da će poslijeratna obnova koštati oko 750 milijardi američkih dolara. Moglo bi biti i puno više. Ne zna se koliko je Ukrajina potrošila na borbe.

Rusija

Rat je skup i za Rusiju premda ona ne otkriva koliko. Ratni troškovi državna su tajna. Osim vojnih troškova, Zapad je pokušao kazniti Moskvu strogim sankcijama, što je najveći šok za rusko gospodarstvo od raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine.

Ruska središnja banka sada predviđa da će rusko gospodarstvo, vrijedno 1.8 biliona američkih dolara, pasti 4 do 6 posto 2022., dok je u aprilu prognozirala pad od 8 do 10 posto.

Rusija prošli mjesec nije platila inostrani dug, prvi put od Oktobarske revolucije 1917. godine.

Cijene

Ruska invazija i zapadne sankcije nametnute Rusiji izazvali su veliko povećanje cijena gnojiva, pšenice, metala i energije, što je dovelo do prehrambene krize i inflatornog vala koji potresa globalno gospodarstvo.

Rusija je drugi najveći svjetski izvoznik nafte nakon Saudijske Arabije i najveći svjetski izvoznik prirodnog plina, pšenice, dušičnih gnojiva i paladija. Ubrzo nakon ruske invazije na Ukrajinu međunarodne cijene nafte dosegle su najviše razine od rekordne 2008. godine.

Pokušaji da se smanji zavisnost o ruskoj nafti, plinu i naftnim derivatima ili da se ograniče njihove cijene pogoršali su već ionako najgoru energetsku krizu od arapskog naftnog embarga 1970-ih. Pošto je Rusija obustavila dotok plina putem plinovoda Sjeverni tok 1 do Njemačke, veleprodajne cijene plina u Europi poletjele su u nebo.

Potpuni prekid isporuke plina izazvao bi recesiju u evrozoni, što bi jako pogodilo Njemačku i Italiju, po Goldman Sachsu.

Izvor: Agencije, Index

Aktuelnosti

Neobjavljeni demo snimci Džimija Hendriksa na aukciji u novembru

Više djelova grada u utorak bez struje

I stranci određuju rezultate popisa

Centar grada bez vode od 11 časova

Sjutra pretežno sunčano

Brojne nedoumice u vezi sa zabranom upotrebe plastičnih kesa

Društvene mreže

Zabava

Neobjavljeni demo snimci Džimija Hendriksa na aukciji u novembru

Džimi Hendriks se smatra jednim od najznačajnijih gitarista u istoriji muzike, čiji stil u kojem je spajao rok, soul, bluz i džez imao veliki uticaj na muzičare širom svijeta.

Magnetofonske trake sa dosad neobjavljenim demo i drugim snimcima pokojnog američkog muzičara Džimija Hendriksa naći će se 15. novemba na aukciji u zajedno sa mnogim Hendriksovim ličnim predmetima poput odjeće, saopšteno je aukcijske kuće “Prop Store”.

Među snimcima koji će se naći na aukciji su i demo snimci pjesama “Up From The Skies”, “Ain‘t No Telling” i “Little Miss Lover”, koje su se našle na drugom albumu Hendriksovog benda “The Jimi Hendrix Experience”, “Axis: Bold as Love”, kao i demo verzija “Stone Fre” koja je objavljena na B strani singla “Hey Joe”, piše “Guardian”, a prenosi Tanjug.

Ove verzije nikada ranije nijesu emitovane, publika ih nije čula i nijesu kružili okolo – rekao je Mark Hohman, muzički konsultant aukcijske kuće “Prop Store”. Istakao je da se demo verzije koje će se naći na aukcijskoj prodaji razlikuju od ranije objavljenih po dužini i po zvuku.

Mnogo su črvšće i tečnije. Možete čuti više gitare, po čemu je Hendriks, očigledno, bio poznat. Stručnjaci koji su čuli ove snimke slažu se da su oni superiorniji u odnosu na sve druge verzije tih pjesama – pojasnio je Hohman.

Dodao je da će onaj ko bude kupio trake moži da se pohvali “da ima sopstvene pjesme Džimija Hendriksa koje samo on može da sluša”.

Kako navodi “Guardian”, očekuje se da će samo traka koja sadrži demo snimke biti prodata za do 200 hiljada funti.

Kolekciju prodaje Patriša Triksi Saliven, koja je bila lična asistentkinja Hendriksovog menadžera Majkla Džefrija u periodu između 1966. i 1973. godine, i koja je sarađivala sa muzičarima, najčešće tako što je rezervisala termine u studijima i kreirala rasporede turneja.

Ona je nakon Džefrijeve smrti 1973. godine prikupila materijale iz njegove kancelarije, a na aukciji će prodavati i mnoge lične predmete Hendriksa i članova njegovog benda.

Riječ je o računu za hemijsko čišćenje za zelenu somotsku jaknu, zlatno odijelo i narandžaste pantalone koji su pripadali Hendriksu, platni listovi članova njegovog benda, kao i prvi ugovor benda.

Među ličnim predmetima su i obrazac SAD koji je Hendriks popunio kako bi zatražio izvod iz matične knjige rođenih koji mu je bio potreban za dobijanje pasoša, planovi putovanja i pojedini papiri sa ličnim finansijama.

Potencijalni kupac moraće da pregovara sa prodavcem ukoliko bude poželio da demo snimke negdje objavi.

Džimi Hendriks se smatra jednim od najznačajnijih gitarista u istoriji muzike, čiji stil u kojem je spajao rok, soul, bluz i džez imao veliki uticaj na muzičare širom svijeta.

Među njegovim najčuvenijim pjesmama su ”Purple Haze”, ”Foxey Lady”, ”All Along the Watchtower”, ”Castles Made of Sand” i druge.

Izvor: Tanjug

Društvo

I stranci određuju rezultate popisa

U Crnoj Gori krajem prošle godine bilo registrovano više od 94.000 tuđih državljana

U Crnoj Gori je 31. decembra prošle godine, samo tri dana nakon što je završen popis stanovništva, domaćinstava i stanova, bilo registrovano 94.098 stranaca koji su po različitim osnovama zakonito boravili u našoj zemlji.

Kako je rečeno Pobjedi iz sektora zaduženog za odnose s javnošću Ministarstva unutrašnjih poslova, oni nemaju preciznu statistiku za 31. oktobar 2023, referentni datum na koji se odnose svi podaci prikupljeni tokom prošlogodišnjeg popisa, ali i ovi svakako dobro ilustruju odnose snaga i poziciju domicilnog stanovništva u tom periodu. Podaci ukazuju da je tada privremeni boravak imalo 36.655 stranaca, produženi privremeni boravak još 27.630, a stalno je bilo nastanjeno njih 29.813.

PODACI MUP-A

U susret sjutrašnjem objavljivanju prvih konačnih podataka, koje će Uprava za statistiku prezentovati javnosti u 11 sati, iz MUP-a smo potražili preciznije podatke iz njihovih registara o državljanima stranih zemalja koji su oko popisa i u njegovo vrijeme (zakonito) boravili u Crnoj Gori.

Podsjećamo da su do sada jedini i ujedno preliminarni rezultati popisa objavljeni 25. januara ove godine. Prema njima, u Crnoj Gori su bile popisane 673.203 osobe, od čega je 633.158 stanovnika naše zemlje, bez obzira na njihovo državljanstvo, zatim 217.441 domaćinstvo, 396.873 stana i 1.400 naselja. Najveći broj građana imali su Podgorica, Nikšić, Bar i Bijelo Polje, u kojima živi više od polovine crnogorskog stanovništva.

Zakon o popisu definiše da je trebalo da podaci budu prikupljeni od svih crnogorskih državljana koji imaju prebivalište ili boravište u Crnoj Gori, uključujući i one koji privremeno borave na nekom drugom mjestu, ali i strance sa odobrenim privremenim ili stalnim boravkom, te one kojima je naša zemlja uobičajeno mjesto boravka. To znači da bi svi koji su popunili popisne obrasce ujedno trebalo da pripadaju ovim grupama ljudi koji legalno borave u našoj zemlji.

S obzirom na to da je razlika između ukupno popisanih i popisanih stanovnika 40.045, to bi moglo značiti ili da je među anketiranima čak šest odsto onih čije je regulisanje zakonitog boravka tada bilo u toku (što je malo moguće), ili da su to oni koji pod (zakonom) nedefinisanim uslovima borave na teritoriji Crne Gore.

Kada je riječ o domaćim i stranim državljanima koji imaju zakoniti boravak u Crnoj Gori, pa se, samim tim, smatraju stanovnicima naše zemlje, bilo ih je 633.158. Ako bismo, bez kalkulacija o mogućim greškama i procentu stanovništva koje nije popisano, iskoristili podatak MUP-a da su u vrijeme popisivanja njih 94.096, ili 14,86 odsto, bili strani državljani, došli bismo do i do podatka da je među popisanim osobama samo 539.062 onih koji imaju crnogorski pasoš.

Naravno, statistika nikada nije tako prosta, te se uvijek mora uzeti u obzir i mogući stepen greške, kao i mnoge druge okolnosti koje su pratile popisno anketiranje. Ipak, i ovako okvirno upareni podaci ukazuju na eventualne posljedice promjene zakona o državljanstvu, koji bi omogućio desetinama hiljada stranaca (možda čak i za svih 94.096) već odomaćenih u Crnoj Gori da dobiju njeno državljanstvo. A koliko bi ih tek bilo ako bi ga zatražili i ljudi koji ne žive u Crnoj Gori…

RUSIJA, SRBIJA, TURSKA…

Posebno su interesantni podaci koji se odnose na broj stranaca koji su krajem prošle godine imali privremeni boravak ili bili stalno nastanjeni u našoj zemlji.

Očekivano, najviše ih je bilo iz Ruske Federacije – 26.104 njihova državljanina su bila registrovana u Crnoj Gori, dok ih je iz Ukrajine bilo 2.337, a stranaca s turskim državljanstvom još 10.421. Od zemalja sa kojima se naša država graniči (na kopnu), sa Kosova je bilo 3.672, a iz Albanije 2.994 osobe sa pasošima ovih zemalja.

Prema istim podacima, blizu 30.000 ljudi, koji su tada (prvremeno ili trajno) bili nastanjeni u Crnoj Gori, bilo je iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Konkretno, bilo je registrovano 21.850 onih sa pasošem Srbije i još 7.556 sa pasošem Bosne i Hercegovine. Iako je ovih stranaca manje od pet odsto među ukupno popisanim stanovništvom, oni i dalje mogu uticati – čak i značajno – na konačne podatke u mnogim kategorijama. To se, prije svega, odnosi na etničko-kulturološke karakteristike građana izražene odgovorima na pitanja o nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, zatim vjeri, maternjem jeziku, te jeziku kojim lice uobičajeno govori. Upravo ti podaci, uz one o broju stanovnika, polu, starosti i državljanstvu, biće sjutra objavljeni.

Neće biti dodatnih provjera

Nikola Zirojević iz SD-a zatražio je od Monstata prošle sedmice da omogući korišćenje softvera za kontrolu podataka sa popisa i 15 dana nakon objave rezultata.

Kao razlog je naveo prilično kratak period od samo sedam dana tokom kojih su građani to mogli uraditi, te probleme sa pristupom i pronalaženjem lica koja su identifikovana.

Za danas je zakazana posljednja 11. sjednica Odbora za praćenje popisa stanovništva, kao i praćenje sprovođenja procesa, čiji je član i Zirojević. Kako je kazao za Pobjedu, na njoj neću ponavljati zahtjev za produženje roka za provjeru podataka putem softvera, jer je već dobio odgovor Monstata.

Rečeno mi je da je interesovanje za korišćenje softvera bilo prilično nisko, te da se, nakon objave, rezultati popisa ni u kojem slučaju ne mogu korigovati. Pošto sam usmenim putem već dobio odgovor na zahtjev, ne vidim potrebu da isto pitanje ponovo pokrećem – precizirao je Zirojević.

Izvor: Pobjeda

Društvo

Brojne nedoumice u vezi sa zabranom upotrebe plastičnih kesa

Privredna komora Crne Gore

Crnogorski privrednici imaju brojne nedoumice u vezi sa sprovođenjem odredbi Zakona o upravljanju otpadom koje se odnose na zabranu upotrebe plastičnih kesa, saopšteno je na okruglom stolu koji je organizovala Privredna komora Crne Gore (PKCG).

Iz PKCG su kazali da su okrugli sto na temu Zakon o upravljanju otpadom – zabrana upotrebe plastičnih kesa i plastike za jednokratnu upotrebu organizovali u saradnji sa Ministarstvom ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.

Kako su naveli, skup je organizovan kako bi se pojasnile nove obaveze za privredu koje Zakon predviđa, mogućnosti prilagođavanja tržišta, kao i koji su to konkretni koraci koje kompanije mogu preduzeti u cilju usklađivanja sa zakonskim obavezama koje stupaju na snagu 20. oktobra.

Privrednici smatraju da postoje brojne nedoumice u vezi sa sprovođenjem odredbi Zakona o upravljanju otpadom koje se odnose na zabranu upotrebe kesa debljine između 15 i 50 mikrona, kao i određenih proizvoda od plastike za jednokratnu upotrebu – kaže se u saopštenju.

Načelnik Direkcije za upravljanje otpadom i komunalne usluge Ivan Stanišić kazao je da je Zakon o upravljanju otpadom usvojen u aprilu ove godine, a da je u pripremi od 2018.

Stanišić je podsjetio da je Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera organizovalo višenedjeljnu kampanju predstavljanja Zakona i podzakonskih aktata, osmišljenu u cilju što detaljnijeg upoznavanja javnosti i svih subjekata na koje se Zakon odnosi sa propisanim normama.

Međutim, kako je naveo, svjesni su da postoje određene nejasnoće u vezi sa implementacijom pojedinih zakonskih odrebi i spremni su da ih razjasne.

Tako je pojašnjeno da su kese debljine od 15 do 50 mikrona zabranjene, dok su kese za pakovanje do 15 mikrona i preko 50 mikrona i dalje dozvoljene, uz napomenu da se za kese deblje od 50 mikrona plaća naknada – kaže se u saopštenju PKCG.

Navodi se da je Vlada 10. oktobra usvojila Uredbu koja predviđa da naknada za kese debljine preko 50 mikrona bude 0,03 centa.

Privrednicima je preporučeno i da od svojih dobavljača zatraže deklaraciju o materijalu od kojeg je pakovanje izrađeno, kako bi bili sigurni da li je zabranjen za upotrebu u skladu sa zakonom.

Jasmina Janković Mišnić iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera istakla je da je cilj kojem se teži primjenom tih zakonskih odredbi smanjenje, a zatim postupno i potpuno eliminisanje plastike za te potrebe i prelazak na održive alternative.

Privrednici su posebno istakli da bi usklađivanje sa evropskom praksom, koja podrazumijeva i zabranu uvoza, značajno pojednostavilo sprovođenje zakona i otklonilo mnoge nedoumice – kaže se u saopštenju.

Takođe su, kako se navodi, skrenuli pažnju i da bi taj zakonski akt trebalo uskladiti sa Zakonom o akcizama I jasno definisati da kese debljine od 50 mikrona budu klasifikovane kao kese za višekratnu upotrebu.

Tokom trajanja okruglog stola privrednici su dobili odgovore na pitanja i nedoumice koje se tiču primjene Zakona, kao i obaveza koje imaju u tom dijelu – dodaje se u saopštenju.

Izvor: MINA