Autor 
Sto osamdeset drugi je dan rata u Ukrajini. Ukrajina danas obilježava Dan nezavisnosti. Ta zemlja na putu je da ovog mjeseca isporuči gotovo onoliko žitarica koliko je to činila prije ruske invazije, u trijumfu međunarodnih napora za ublažavanje nestašice hrane. Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg izjavio je da Ukrajinu čeka teška zima.
Ukrajina: Rusija granatira “jame pepela” kako bi oslobodila radioaktivnu prašinu
Ukrajinska obavještajna služba tvrdi da Rusija pokušava granatirati “jame pepela” ukrajinske nuklearne elektrane Zaporižja kako bi “podigla oblake radioaktivne prašine”. U ažuriranju objavljenom na službenom Telegram kanalu objavljeno je da su minobacački napadi na okolna predgrađa Energodara imali za cilj gađati “jame pepela” tvornice Zaporižja
“To su mjesta gdje se skladišti pepeo koji nastaje tokom rada termoelektrana. Ovaj otpad ima visoku koncentraciju otrovnih tvari i nivo zračenja koja je najmanje 2.5 puta veća od okoline. Prilikom sušenja stvaraju prašinu koja se može kretati na velike udaljenosti. Od minobacačkih udara po pepelištima stvaraju se oblaci prašine koje vjetar raznosi u okolini Energodara. Praćenje radijacijske pozadine, koje se provodi u blizini nuklearke, ukazuje na povećanje nivoa zračenja. Ove podatke okupatori pokušavaju prikazati kao rezultate mitskih ‘udara Oružanih snaga Ukrajine’”, objavili su.
Ukrajinski ministar obrane: Najgori scenarij je iza nas
“Najgori scenario u ratu s Rusijom već je prošao”, rekao je ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov.
“Mi smo u fazi stabilizacije svih bojišta i bojnih linija s malim pomicanjem jedinica i tu smo napravili puno dobrih mjera odvraćanja”, rekao je u razgovoru za CNN. Reznikov je dodao kako vjeruje da je Ukrajina na rubu nove faze rata te da započinje protivofanzivnu kampanju “u drugom smjeru”.
Na pitanje boji li se da će se međunarodna zajednica početi umarati od rata, Reznikov je rekao da bi “sindrom umora” mogao naštetiti borbi Ukrajine protiv Rusije.
“Ja to zovem sindromom umora i za mene je to jedna od glavnih prijetnji”, rekao je. “Moramo raditi na tome da isključimo tu prijetnju, moramo komunicirati, nemojte biti umorni. Jer to je vrlo, vrlo opasno za nas”, rekao je.
Norveška i Britanija najavile slanje mikro-drona Ukrajini
Norveška i Britanija udružuju snage kako bi nabavile norveški mikro-dron Black Hornet. Paket – po cijeni do 90 milijuna kruna (oko 8 milijuna funti) – uključuje jedinice Black Horneta, rezervne dijelove, prevoz i obuku, a finansira’e ga britanski fond u koji je Norveška uložila 400 miliona, navodi se u saopštenja norveškog ministarstva.
Bespilotna letjelica razvijena u Norveškoj koristi se za izviđanje i identifikaciju ciljeva. Lak je za rukovanje, robustan je, teško ga je otkriti i posebno je pogodan za borbu u urbanim područjima, rekao je norveški ministar obrane Bjørn Arild Gram.
SAD šalje dosad najveći paket vojne pomoći, pomoć šalje i Njemačka
SAD će objaviti novi paket sigurnosne pomoći za Ukrajinu od oko 3 milijarde dolara (2,5 milijardi funti), rekli su dužnosnici, koji će se poklopiti s danom neovisnosti Ukrajine.
Ukupni paket pomoći — koji se daje u okviru Inicijative za sigurnosnu pomoć Ukrajini i najveći je do sada — će uključivati novac za male, ručno lansirane bespilotne letjelice Puma, dugotrajnije nadzorne bespilotne letjelice Scan Eagle, koje se lansiraju katapultom, i, po prvi put, britanski sustav bespilotnih letjelica Vampire, koji se može lansirati s brodova.
Njemačka će takođe isporučiti Ukrajini dodatnih 500 miliona eura vojne pomoći, od čega je većina predviđena za isporuku sljedeće godine, rekao je vladin izaslanik. Oprema će uključivati tri protivvazdušna sustava IRIS-T, “oko desetak naoružanih vozila za spašavanje, 20 bacača raketa, precizno streljivo i opremu protiv dronova”. Većina će biti isporučena 2023. godine, dodao je.
Civili bježe iz Kijeva
Mnogi civili pokušavaju napustiti Kijev zbog straha od ruskog napada, kaže savjetnik ukrajinskog predsjednika. Alex Rodnyansky rekao je da su ljudi zabrinuti i da “svakako postoji određena zabrinutost” da bi napad mogao pogoditi središta donošenja odluka u glavnom gradu Ukrajine.
“Ljudi reaguraju na vijesti. Pokušavaju osigurati da imaju planove za nepredviđene situacije, ne žele provoditi previše vremena u blizini centra u blizini zgrada naše vlade. Postoji rizik da će Rusija pokušati napasti tačno u to vrijeme kako bi kompenzovala svoju nesposobnost da postignu bilo kakav uspjeh na bojnom polju, da postignu bilo kakav uspjeh u pokoravanju Ukrajine i zapravo sve neuspjehe koje su pretrpjeli u posljednjih šest mjeseci”, rekao je.
Ukrajina se priprema za ruske napade na Dan nezavisnosti
Ukrajina se priprema za moguće brutalne udare dok obilježava 31 godinu otkako se zemlja oslobodila Sovjetskog Saveza i šest mjeseci rata s Rusijom.
“Danas je važan dan za sve nas. I zato je ovaj dan, nažalost, važan i za našeg neprijatelja. Moramo biti svjesni da su moguće gnjusne ruske provokacije i brutalni napadi”, rekao je predsjednik Volodimir Zelenskij. Vlasti su zabranile masovna okupljanja u Kijevu, jer zapadni i ukrajinski izaslanici upozoravaju da se Rusija sprema ponovno napasti glavni grad.
Krv, bijeda i kaos. Ovo su glavne posljedice rata koji je počeo prije 6 mjeseci
Smrt
Od 24. februara poginulo je 5587 civila, a 7890 je povrijeđeno, no stvarni broj žrtava je puno viši, objavila je kacelarija Visokog povjerioca Ujedinjenih naroda za ljudska prava (OHCHR) 22. avgusta. Većina poginulih ili povrijeđenih žrtve su topničkih, raketnih ili vazdušnih napada, navodi OHCHR.
General Valerij Zalužnji, rekao je 22. avgusta da je u ratu poginulo gotovo 9000 ukrajinskih vojnika, što je prvi put da je ukrajinski vojni vrh objavio te podatke od invazije.
Rusija nije objavila koliko je izgubila vojnika
Američke obavještajne službe procjenjuju da je u Ukrajini do sada poginulo 15.000 ruskih vojnika i da ih je tri puta više povrijeđeno, što odgovara ukupnom broju sovjetskih žrtava tijekom ruske okupacije Afganistana od 1979. do 1989. godine.
Sukob u Donbasu počeo je još 2014. nakon rušenja s vlasti proruskog ukrajinskog predsjednika i ruske aneksije Krima.
U borbama snaga koje je podržavala Rusija i ukrajinskih oružanih snaga do kraja 2021. poginulo je oko 14.000 ljudi, uključujući 3106 civila, po podacima OHCHR-a.
Bijeda
Od početka invazije trećina stanovnika Ukrajine, od ukupno više od 41 miliona, morala je napustiti svoje domove, najviše u svijetu u ovom trenutku, po podacima UNHCR-a, UN-ove agencije za izbjeglice. U Evropi je trenutno više od 6.6 miliona registrovanih izbjeglica iz Ukrajine, najviše u Poljskoj, Rusiji i Njemačkoj, po podacima UN-ove agencije.
Ukrajina
Osim ljudskih žrtava, Ukrajina je izgubila oko 22 posto teritorije od ruske aneksije Krima 2014., po procjenama Reutersa.
Ostala je bez velikog dijela obale, gospodarstvo joj je osakaćeno, a neki gradovi pretvoreni su u pustoš ruskim granatiranjem. Tačna cijena rata u američkim dolarima ne zna se. Ukrajinski premijer Denis Šmihalj rekao je u maju da će poslijeratna obnova koštati oko 750 milijardi američkih dolara. Moglo bi biti i puno više. Ne zna se koliko je Ukrajina potrošila na borbe.
Rusija
Rat je skup i za Rusiju premda ona ne otkriva koliko. Ratni troškovi državna su tajna. Osim vojnih troškova, Zapad je pokušao kazniti Moskvu strogim sankcijama, što je najveći šok za rusko gospodarstvo od raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine.
Ruska središnja banka sada predviđa da će rusko gospodarstvo, vrijedno 1.8 biliona američkih dolara, pasti 4 do 6 posto 2022., dok je u aprilu prognozirala pad od 8 do 10 posto.
Rusija prošli mjesec nije platila inostrani dug, prvi put od Oktobarske revolucije 1917. godine.
Cijene
Ruska invazija i zapadne sankcije nametnute Rusiji izazvali su veliko povećanje cijena gnojiva, pšenice, metala i energije, što je dovelo do prehrambene krize i inflatornog vala koji potresa globalno gospodarstvo.
Rusija je drugi najveći svjetski izvoznik nafte nakon Saudijske Arabije i najveći svjetski izvoznik prirodnog plina, pšenice, dušičnih gnojiva i paladija. Ubrzo nakon ruske invazije na Ukrajinu međunarodne cijene nafte dosegle su najviše razine od rekordne 2008. godine.
Pokušaji da se smanji zavisnost o ruskoj nafti, plinu i naftnim derivatima ili da se ograniče njihove cijene pogoršali su već ionako najgoru energetsku krizu od arapskog naftnog embarga 1970-ih. Pošto je Rusija obustavila dotok plina putem plinovoda Sjeverni tok 1 do Njemačke, veleprodajne cijene plina u Europi poletjele su u nebo.
Potpuni prekid isporuke plina izazvao bi recesiju u evrozoni, što bi jako pogodilo Njemačku i Italiju, po Goldman Sachsu.
Izvor: Agencije, Index
