Kultura
Lompar: Bez biblioteka nema napretka jednog društva
Nacionalna biblioteka, kao nosilac bibliotečko-informacionog sistema Crne Gore, posvećeno radi na uključivanju svih crnogorskih biblioteka u sistem COBISS.CG.
Dragica Lompar (foto: ZUNS)
Bez razmjene znanja, iskustava, bez čitanja, bez stvaranja čitalačkih navika ne možemo govoriti o intelektualnom napretku na kom se bazira sveukupni napredak naše zemlje. Bez biblioteka nema napretka jednog društva, poručila je direktorica Nacionalne biblioteke Crne Gore „Đurđe Crnojević“ mr Dragica Lompar.
Biblioteke, prema njenim riječima, izlaze iz okvira tradicije, iz tih tradicionalnih zatvorenih prostora i postaju sve više prisutne.
Bibliotečki sistem je veoma složen sistem u smislu savremenih standarda i potreba savremenih korisnika. Živimo u jednom „brzom“ vremenu, vremenu koje zahtijeva stalnu prisutnost u tom informacionom okruženju i biblioteke, kako bi bile i dalje vidljive, tome prilagođavaju svoje poslovanje. Nacionalna biblioteka, u smislu savremenog poslovanja, može da se mjeri sa svakom nacionalnom bibliotekom u regionu, pa i u Evropi, zato što su međunarodni standardi jedinstveni za sve biblioteke u svijetu i samo je na bibliotekama u kojoj će mjeri te standarde da primjenjuju i usklađuju sa informacionim potrebama. Taj bibliotečko-informacioni sistem koji NBCG organizuje i razvija, svake godine je sve veći, odnosno svake godine se učlanjuje još poneka crnogorska biblioteka. U tom sistemu je trenutno 51 crnogorska biblioteka svih tipova, dakle fakultetske, specijalne, školske, u posljednje vrijeme imamo i neke NVO. Posljednja biblioteka koja je učlanjena je biblioteka Bošnjačkog vijeća iz Rožaja. Tradicionalne biblioteke, naravno, postoje i dalje, jer ne može svako nabaviti opremu niti ima adekvatan kadar da može obavljati sve ove poslove – objašnjava Lompar u razgovoru za Radio Cetinje.
Elektronski katalozi Nacionalne biblioteke, kao i svih biblioteka koje su trenutno u bibliotečko-informacionom sistemu, dostupni su online 24 časa. Mogućnost pretraživanja baze po raznim parametrima, kako objašnjava Lompar, je velika, a dobijeni podaci su precizni i relevantni.
Ta vidljivost na internetu otvara naše ustanove prema Evropi, prema svijetu, prikazuje kulturnu baštinu svijetu, a Crna Gora treba da se ponosi, naročito pisanom baštinom, pisanom tradicijom, izdavačko-štamparskom tradicijom – ističe naša sagovornica.
Crnogorska kulturna baština je, napominje Lompar, svuda rasuta, a naša država je, prema njenom mišljenju, tokom minulih decenija propustila da makar napravi evidenciju o tome gdje se nalazi građa nastala u Crnoj Gori.
Brojne studije pišu i pisaće o tome da je jedna država, ovako malena, u 15. vijeku štampala Oktoih, toliko malo godina nakon pronalaska štampe. Pored toga, Crna Gora je prije Oktoiha štampala i latinske knjige. Mi smo u proceduri kupovine tri inkunabule Andrije Paltašića, štampara koji je radio u Veneciji. Riječ je o knjigama od izuzetnog kulturnog značaja i za našu biblioteku i za Kotor i za Crnu Goru. Paltašić je 1477. štampao svoju prvu knjigu, a njegove tri inkunabule sada su na tržištu. Dobili smo saglasnost Ministarstva kulture i nadam se da ćemo u ovoj godini završiti cijelu proceduru njihovog otkupa. To je nešto čemu država mora posebnu pažnju da posveti, da pokuša da pronađe i kupi sve te stare prvoštampane knjige i da ih vrati u državu nastanka – istakla je Lompar.
NBCG u saradnji sa Maticom crnogorskom realizuje projekat koji se odnosi na objavljivanje reprint izdanja, fototipskog izdanja Cetinjskog psaltira.
Cetinjski psaltir je rukopisna knjige nastala na jednom od ostrva na Skadarskom jezeru, a čuva se u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci u Zagrebu. Posredstvom Matice crnogorske i uz našu pomoć došli smo do skena te rukopisne knjige, koja će ubrzo, nadam se, ugledati svjetlost dana kao suizdavački projekat, makar da ga u tom obliku vratimo našoj zemlji – kazala je Lompar za Radio Cetinje.
Fond Biblioteke sadrži preko dva i po miliona jedinica raznovrsne bibliotečke grade.
To nije konačna cifra jer neka vrsta građe još uvijek nije do kraja prebrojana, a moramo imati u vidu i tekući priliv od oko 5 hiljada novih jedinica svake godine. Pored sedam legata i rukopisne građe, fond čini i zbirka stare i rijetke knjige, zbirka minijatura, pozivnice, razglednice, čestitke, kasete, ploče… To su zbirke od kojih je svaka, sama po sebi, biblioteka u malom i za svaku treba imati izvršioca osposobljenog za tu vrstu građe. Moram istaći i pohvaliti kolege u bivšem Francuskom poslanstvu, u kojem su smješteni naši najznačajniji fondovi, da su odradili lavovski posao u smislu obrade vrijednih legata i kompletne građe u legatima, tako da su i legati dostupni u elektronskom katalogu. Nemamo dovoljan broj ljudi, inače bi katalog bio mnogo veći, ali nije ni ovo zanemarljivo – naglašava Lompar.
Postojeći broj zaposlenih, kako navodi, otprilike je broj koji je Nacionalna biblioteka imala osamdesetih godina.
To je nešto što je stvarno alarmantno ako želimo da sve ovo što posjedujemo retroaktivno unesemo u bazu, a sve ono što uđe u bazu vidljivo je čitavom svijetu. To je slika Crne Gore, to je taj specifikum sa kojim mi treba da se pokažemo, a svakako se imamo čime i pokazati i ponositi. Ta tradicija štamparska, izdavačka pa, ako hoćete i ta prepisivačka i rukopisna koja je mnogo starija od štamparske, je nešto što je tradicija Crne Gore i duh Crne Gore – kazala je Lompar.
Nacionalna biblioteka, kao nosilac bibliotečko-informacionog sistema Crne Gore, posvećeno radi na uključivanju svih crnogorskih biblioteka u sistem COBISS.CG.
Mi smo preko Ministarstva kulture prema Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija pokrenuli projekat kako bi u narednom dvogodišnjem periodu učlanili sve školske biblioteke, odnosno biblioteke osnovnih i srednjih škola. To bi bio jedan veliki poduhvat, ne samo za bibliotečko-informacioni sistem Crne Gore nego i za prosvjetno-informacioni sistemu Crnoj Gori, jer znamo koliko je školska biblioteka kao središte jedne škole važna za prosvjetno-pedagoški rad, za edukaciju učenika, ali i za pomoć toj edukaciji koju te školske biblioteke treba da pruže i nastavnom osoblju – objasnila je Lompar.
Biblioteke danas, kako ističe, nijesu statične, one moraju da se prilagođavaju vremenu, moraju biti prisutne, vidljive, moraju imati savremene oblike predstavljanja kao što su portali, moraju biti na društvenim mrežama „i sve to sa snagom koju crpite od postojećeg bibliotečkog kadra“.
Naš bibliotečko-informacioni sistem je izuzetno zahtjevan, u njemu moraju raditi bibliotekari, koji osim stručnog ispita za bibliotekara, moraju posjedovati licencu. Svi se oni edukuju kod nas, ovdje organizujemo kurseve za rad u tom sistemu. To je izuzetno zahtjevan posao sa ovako malim brojem izvršilaca, ali i taj segment uspješno realizujemo, s tim što su naši sistem inžinjeri zaduženi za održavanje kompletnog sistema, što na daljinu koliko mogu odavde, što obilaskom terena i rješavanjem problema na licu mjesta. Naš elektronski katalog, po zvaničnoj statistici, prošle godine bilježi oko 70 hiljada pretraživanja, što je značajan podatak za ovako malu zemlju. To je ujedno i pokazatelj koliko su naši korisnici zapravo edukovani. Nedavno smo pokrenuli i elektronsku pozajmicu, što znači da je zaduživanje i razduživanje moguće putem elektronskih čitača. Neke biblioteke u Crnoj Gori već rade na taj način, nadamo se da i ostale početi, jer je veoma razvijen sistem i pruža bezbroj mogućnosti ne samo za pretraživanje, nego i da vas opomene kad kasnite, da vam rezerviše publikacije ako je već zadužena… – objašnjava Lompar.
Sve biblioteke u Crnoj Gori prikupljaju istu vrstu građe, ali je svaka posebna jer, kako ističe naša sagovornica, svaka ima svoje posebne fondove od značaja.
Nama je veoma važno da se različiti tipovi biblioteka uključuju u taj sistem, poput biblioteke Narodnog muzeja koja ima svoj izuzetno vrijedan specifičan fond, zatim biblioteka Istorijskog instituta, da su u sistemu visokoobrazovne institucije, fakultetske biblioteke, koje opet imaju specifičnu građu za taj studijski program. Svaka biblioteka nosi svoju specifičnost a Nacionalna biblioteka je ta koja ih umrežava, koja obučava bibliotekare za rad u tom sistemu, koja dodjeljuje licence za rad i koja koordinira radom svih tih biblioteka – ističe Lompar.
Ona je ukazala i na važnost tzv. zavičajnih fondova.
Nacionalna biblioteka ne mora da posjeduje svu građu nastalu npr. na teritoriji Opštine Plužine ili Bara, ali bi njihova zavičajna biblioteka trebalo da ima. Posao narodnih biblioteka je da prikupe i da sa tim, prevashodno i primarno zavičajnim fondom, budu zastupljene u našem bibliotečko-informacionom sistemu. Važno je da se uključi što više biblioteka, da ti fondovi iz Nacionalne i ostalih biblioteka budu jednako dostupni, jer je važno da te biblioteke sa svojim specifičnim, nekad vrlo rijetkim izdanjima, budu vidljive – istakla je Lompar.
NBCG dvoje djelatnosti obavlja unutar objakata nekadašnjeg Francuskog i Italijanskog poslanstva.
Veoma je teško održavati dva objekta koja su u arhitektonskom smislu spomenici kulture. Osim njih imamo i ogromni depo u parku Italijanskog poslanstva, koji je takođe na različite načine ugrožen i kojemu je potrebna jedna sveobuhvatna sanacija. Urađeno je prilično u smislu obezbjeđenja fondova i započeti su radovi na rekonstrukciji fasadne stolarije na oba objekta. Moram reći da ti radovi dosta sporo teku zato što je evidentno da u našoj zemlji nema mnogo firmi koje posjeduju konzervatorske licence – objasnila je Lompar dodavši da su u toku radovi na Francuskom poslanstvu.
Ono što smo dobili kao realizovani dio posla, iako smo dinamikom nezadovoljni, jesu kvalitetni prozori. Svaki prozor je autentično posebnih dimenzija, što je bilo problematično budući da se ne mogu serijski izrađivati. Kad je u pitanju Italijansko poslanstvo, radovi su zastali upravo zbog problema različitih dimenzija prozora. Za trinaest novih prozora ispostavilo se da ne mogu da se postave. Vratili smo ih na doradu i očekujemo da će do sredine sljedećeg mjeseca biti završeni i dopremljeni – kazala je Lompar.
Pored rada na uređenju parkova, u NBCG je u minulom periodu puno urađeno na zaštiti građe u depou.
Kompletnu rasvjetu, koja je bila neonska, zamijenili smo led rasvjetom. Ta neonska rasvjeta je uvijek predstavljala potencijalnu opasnost za papir, opasnost od izbijanja požara, tako da je taj problem, čini mi se trajno riješen. Unaprijedili smo sistem videonadzora, kao i protivpožarni i alarmni sistem. Sve je zamijenjeno, funkcionalno. Uspjeli smo da sredimo rasvjetu u parku Italijanskog poslanstva. Nabavili smo nove stubove za rasvjetu i kompletirali taj dio u cjelini – dodala je Lompar.
U toku su i radovi na uređenju staza u parku.
Jedan dio staza uređen je zahvaljujući donaciji Prijestonice, a sada iz svojih sredstava uređujemo staze prema Lovćenskoj ulici, koje su potpuno bile obrasle travom. U narednom periodu uredićemo i ostale staze koje se nalaze iza samog objekta i koje su potpuno nevidljive, a bile su nekada ukras ovog dvorišta. U tom duhu smo od Prijestonice dobili donaciju u vidu parkovnog mobilijara koji ćemo, nadam se, na proljeće postaviti. Kako su otvorene čitaonice, tako je i park otvoren do 7 sati uveče – podsjetila je Lompar.
U okviru svojih aktivnosti, Biblioteka će, prema njenim riječima, 12. decembra održati naučni skup povodom 110 godina od rođenja utemeljivača savremenog crnogorskog bibliotekarstva dr Nika Simovog Martinovića.
Vrijeme je da Nacionalna biblioteka jednim ovakvim događajem ukaže poštovanje ličnosti koja je postavila temelje crnogorskog bibliotekarstva na način da biblioteka i danas funkcioniše na tim čvrstim osnovama, dalje se nadograđujući. Neke od procedura koje je on uveo i dan-danas se sprovode u biblioteci. Mislim da smo to dužni Niku Simovom Martinoviću – zaključuje Lompar.
M. Sekulić
Aktuelnosti
Region
Plenković ostaje premijer Hrvatske
Nije prošao opoziv
Hrvatski premijer Andrej Plenković ima povjrenje Hrvatskog sabora i stabilnu većinu, potvrdilo je glasanje o njegovom opozivu koji je tražio SDP nakon hapšenja Vilija Beroša dok je bio ministar zdravlja.
Za opoziv je ruku podiglo 64 poslanika hrvatskog Sabora, a 76 ih je bilo protiv, javlja HRT.
Da bi bi Plenković bio opozvan opozicija je trebalo da sakupi 76 glasova.
Opozicija je prije glasanja još jednom ponovila zašto premijer Plenković mora da ode.
Božo Petrov (Most) je rekao da postoje određeni trenuci i situacije u životu kada, iako možda niste krivi, zbog ljudi za koje ste odgovorni, odstupite sa funkcije i ponudite ostavku.
„To se nije dogodilo, a on nije rekao ni izvini. On se obrušio i na SDP, koji istovremeno pokreće impičment dok pregovara o ustavnim sudijama, nazivajući sve političkom farsom i trgovinom“, rekao je Petrov.
Peđa Grbin (SDP) je uzvratio da je njihova dužnost da kao odgovorna strana pokrenu impičment kada znaju da se krađa dešava i da je to samo „vrh ledenog brega“.
Izvor: RTCG
Društvo
Najveću platu primio državljanin Crne Gore, 140 hiljada eura
U top deset najvećih zarada nalaze se četiri naša državljanina i šest stranaca.
Podaci o najvećim zaradama u Crnoj Gori za 2024. godinu, koje je Poreska uprava dostavila portalu Bankar, pokazuju da su najveće plate u sektorima nespecijalizovane trgovine na veliko, nekretnina, hotelijerstva i trgovine gorivima. Najveća obračunata bruto zarada premašila je iznos od 187.000 eura.
Među deset najplaćenijih osoba, četiri su crnogorski državljani, dok šest visokih plata pripada strancima koji su dominantno angažovani u sektorima iznajmljivanja nekretnina i hotelijerstva.
Najveća bruto zarada obračunata ove godine u Crnoj Gori iznosi 187.308,22 eura. Prema podacima koje je portalu Bankar dostavila Poreska uprava, riječ je o crnogorskom državljaninu kojem je, kada se odbiju porezi, na račun leglo nešto manje od 140 hiljada eura. Sektor u kojem je obračunata i isplaćena ova zarada vodi se pod šifrom „nespecijalizovana trgovina na veliko“. Zbog poreske tajne nije moguće dobiti više informacija o ovoj zaradi, a s obzirom na to da se ovaj iznos pojavljuje samo jednom tokom godine, vjerovatno je riječ o zaradi koja je uključivala bonus.
Da se jednom našem sugrađaninu isplatilo raditi ove godine, najbolje ilustruje činjenica da je on za mjesec primio čak 148 prosječnih zarada, koja je prema posljednjim podacima Monstata u oktobru iznosila 944 eura. To znači da zaposleni sa prosječnom zaradom za ovaj iznos mora raditi više od 12 godina. Ako se uzme u obzir da značajan broj građana u Crnoj Gori prima minimalac od 600 eura, oni za ovaj iznos moraju raditi skoro 20 godina, odnosno pola radnog vijeka. Visokoškloci sa minimalcem od 800 eura za ovaj iznos treba da rade gotovo 15 godina.
U top deset najvećih zarada nalaze se četiri naša državljanina i šest stranaca. Međutim, zbog poreske tajne nije moguće dobiti više informacija osim iznosa i sektora. Prema podacima koje je portalu Bankar dostavila Poreska uprava, čak četiri zaposlena su ove godine primila zarade veće od 100 hiljada eura.
Tako se, pored trgovine, najviše isplati raditi u sektoru nekretnina, ali i sa novcem i u hotelijerstvu. Oko 130 hiljada eura leglo je na račun jednog stranca koji se bavi iznajmljivanjem vlastitih ili iznajmljenih nekretnina. Njegova bruto zarada iznosila je oko 176 hiljada eura.
Na trećem mjestu je državljanin Crne Gore koji se bavi monetarnim posredovanjem s bruto zaradom od 152.456 eura, odnosno s neto iznosom od oko 113 hiljada eura. Oko tri i po hiljade manje leglo je na račun jednog stranca za posao koji se odnosi na hotele i sličan smještaj. Njemu je obračunata zarada od 147.749 eura, odnosno isplaćeno mu je oko 110 hiljada kada se odbiju porezi.
I sljedeća najveća zarada je u ovom sektoru. Takođe je u pitanju stranac s bruto zaradom od 126.474 eura, odnosno oko 94 hiljade neto.
U top 10 najvećih zarada našla se još jedna zarada našeg državljanina, koji je za svoj rad nagrađen s oko 90 hiljada eura. Oko 85 hiljada leglo je na račun još jednog stranca koji je zaposlen u sektoru koji se odnosi na hotele i sličan smještaj, a oko 81 hiljadu iznosi plata takođe jednog stranca koji se bavi iznajmljivanjem vlastitih ili iznajmljenih nekretnina.
Takođe, isplati se raditi u trgovini na veliko čvrstim, tečnim i gasovitim gorivima. Jednom strancu obračunata je zarada od 93.707 eura, što znači da mu je na račun leglo oko 70 hiljada eura. Deseto mjesto po visini zarada je u trgovini na malo u nespecijalizovanim prodavnicama, pretežno hranom i pićem. Jednom našem sugrađaninu na račun je leglo nešto manje od 70 hiljada eura, dok je njegova bruto plata obračunata u iznosu od 93.493 eura.
Za 10 najvećih zarada u 2024. godini obračunati su porezi u iznosu od oko 200 hiljada eura.
Izvor: Bankar
Zabava
Koncert petkom na 94,5: Simon & Garfunkel – The Central Park Concert (1981)
Slušaoci Radio Cetinja večeras od 23 sata mogu uživati u materijalu snimljenom 19. septembra 1981. na besplatnom dobrotvornom koncertu u Central parku u Njujorku, gdje je duo nastupio pred 500.000 ljudi.
Američki kantautorski duo Sajmon & Garfankel, jedni od najpopularnijih izvođača tokom 1960-ih, postali su ikone kontrakulture u deceniji socijalne revolucije, uz umjetnike kao što su Bitlsi i Bob Dilan.
Muzičari Pol Sajmon i Art Garfankel osnovali su 1957. godine grupu Tom & Jerry. Prvi uspjeh postigli su manjim hitom “Hey, Schoolgirl”. Kao Sajmon & Garfankel, sastav je postigao slavu 1965. hit singlom “The Sounds of Silence”. Njihova muzika korišćena je u čuvenom filmu Diplomac (1967), što je dodatno učvrstilo njihov status značajnih muzičara.
Poznati su po svojim suzdržanim vokalnim harmonijama i ponekad nestabilnom profesionalnom odnosu. Njihov posljednji album Bridge over Troubled Water, više je puta odgađan radi umjetničkih razilaženja.;
Osim “The Sounds of Silence”, među velikim hitovima ističu se “I Am a Rock”, “Homeward Bound”, “A Hazy Shade of Winter”, “Mrs. Robinson”, “Bridge over Troubled Water”, “The Boxer”, “Cecilia”, i “Scarborough Fair/Canticle”. Osvojili su nekoliko nagrada Gremija, a 2007. godine uvršteni su u Kuću slavnih rokenrola i Kuću slavnih muzike Long Ajlenda.
Slušaoci Radio Cetinja večeras od 23 sata mogu uživati u materijalu snimljenom 19. septembra 1981. na dobrotvornom koncertu u Central parku u Njujorku, gdje je duo nastupio pred 500.000 ljudi. Prihod je išao za obnovu i održavanje parka, koji je propao zbog nedostatka opštinskih sredstava. Koncert i album označili su početak trogodišnjeg okupljanja Pola Sajmona i Arta Garfankela.
Pored hitova iz godina kada su nastupali kao duo, set lista od 21 pjesme uključivala je materijale iz njihovih solo karijera i obrade. Među njima su bili “The Sound of Silence”, “Mrs. Robinson”, “The Boxer” i Sajmonova “Late in the Evening”.
Koncert u Central parku prvi je live album američkog folk rok dua Simon & Garfunkel, koji je 16. februara 1982. objavio Vorner Bros.
Prijestonica
Vozilo za prevoz penzionera u ponedjeljak počinje sa radom
“Električno vozilo prevoziće penzionere do ključnih gradskih lokacija, poput zdravstvenih ustanova, prodavnica i drugih važnih tačaka u gradu, saopšteno je iz gradske uprave.
Besplatno vozilo za prevoz penzionera počeće sa radom u ponedjeljak 9. decembra. Vozilo će imati tri orijentacione rute i stajališta koja će obilaziti tokom dana, a penzioneri će sve informacije moći da dobiju i pozivom na broj telefona 067003771, saopšteno je iz gradske uprave.
Kako navode, električno vozilo prevoziće penzionere do ključnih gradskih lokacija, poput zdravstvenih ustanova, prodavnica i drugih važnih tačaka u gradu.
Rute kojima će se kretati vozilo:
Ruta 1 – zgrada Opštine, Štamparija „Obod“, zgrada penzionera, bolnica „Danilo I“.
Ruta 2 – Balšića pazar, Bajova ulica, Gipos, Mojkovačka ulica, Ulica Sava Burića, Željezara, Autobuska stanica, Bolnica „Danilo I“, zgrada Opštine.
Ruta 3 – zgrada Opštine, Balšića pazar, Bulevar Crnogorskih heroja, Humci, Bajice (kod spomenika herojima Božićnog ustanka) – Bulevar Crnogorskih heroja, Balšića pazar, zgrada Opštine.
Iz gradske uprave podsjećaju, da je Prijestonica Cetinje, u cilju unapređenja kvaliteta života starijih građana, nabavila električno vozilo namijenjeno za besplatan prevoz penzionera. Ovo savremeno i ekološki prihvatljivo vozilo omogućiće veću mobilnost penzionera i olakšati njihov svakodnevni život. Pored socijalne komponente, ovaj projekat doprinosi i očuvanju životne sredine, jer koristi tehnologiju koja smanjuje emisiju štetnih gasova.
Društvo
Crna Gora – zemlja sa najboljom pršutom na svijetu
Na listi zemalja sa najboljom pršutom su i Grčka, Rusija, Bosna i Hercegovina, Maroko, Turska, Slovenija, Rumunija, Španija…
Crna Gora ima najbolju pršutu na svijetu, zanimljiv je podatak koji kruži društvenim mrežama. Naša zemlja se našla na prvom mjestu po kvalitetu pršute, a konkurencija je bila jaka: tu su Hrvatska, Srbija i Italija.
Naša zemlja imala je ocjenu 4,81, dok susjedne države Hrvatska i Srbija imaju 4,73 i 4,65.
Na listi zemalja sa najboljom pršutom su i Grčka, Rusija, Bosna i Hercegovina, Maroko, Turska, Slovenija, Rumunija, Španija…
U Crnoj Gori njeguški pršut je zaštićeni proizvod, pored Crnogorskog pršuta.
Tu je i Pljevaljski sir, Crnogorska goveđa pršuta, Crnogorska stelja, Durmitorski skorup i Kolašinski lisnati sir sa oznakom porijekla, pšenično pivo Čista desetka i Cvijetni med sa oznakom viši kvalitet, te Bamija na ulcinjski način i Peraška torta sa oznakom garantovanog tradicionalnog specijaliteta.
Pršuta, pljevaljski sir, kačamak, jagnjetina, cicvara i Balšića tava nedavno su osvojili čuveni sajt o gastronomiji TasteAtlas.
Na ovom sajtu crnogorska kuhinja predstavljena je u najboljem svjetlu, a o našoj zemlji ovaj prestižni portal navodi da je Crna Gora zadivljujuća destinacija koja očarava posjetioce svojim srdačnim ljudima, prirodnim ljepotama, tradicijom i primamljivom kuhinjom.
Od morskih plodova sa bijelim lukom, pa sve do jake, planinske hrane kalorične hrane svaki dio Crne Gore ima svoje osobenosti.
Tako je u sjevernim krajevima Crne Gore, obilna planinska hrana je na prvom mjestu, osmišljena da zadovolji apetite vrijednih ratara i poljoprivrednika.
Interesantno je da se na top listi najpopularnijih crnogorskih jela na prvom mjestu nalazi cicvara. Zatim, slijede priganice, pa čorba od koprive, a Balšića tava je na četvrtom mjestu.
Peto mjesto zavrijedio je smočani kačamak, a tu su i paštrovački makaruli, čobanska čorba od vrganja, kuvani krompir i crnogorska pogača.
Pljevaljski sir među najboljima na planeti
Podsjetimo, TasteAtlas je početkom ove godine objavio listu najboljih sireva na svijetu, a pljevaljski sir se tada našao na 27. mjestu, ispred mnogih poznatih svjetskih sireva: italijanske mocarele i švajcarskog grijera.
Na prvom mjestu su, očekivano, italijanski parmezan, gorgonzola i burata, a pljevaljski sir je zavrijedio ocjenu 4,6 na prestižnom sajtu.
TasteAtlas je tada pisao da je pljevaljski sir osnovna namirnica mnogih jela u Crnoj Gori.
Ovaj bijeli sir se tradicionalno proizvodi od sirovog kravljeg mlijeka, a sir karakteriše jak ukus i kremasta tekstura.Crna Gora do sada je brendirala 11 proizvoda, a posljednja na listi je poznata Peraška torta.
Brendiranjem je, kako kažu iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, država napravila značajan iskorak u oblasti unaprijeđenja kvaliteta domaćih proizvoda, kroz zaštitu i registraciju naziva.
Izvor: RTCG
Društvo
Odloženo suđenje bageristi sa Adžića krivine
Prema saznanjima Radio Cetinja suđenje je odloženo jer policijski službenik nije dostavio snimke koji su mu traženi.
Pred Osnovnim sudom na Cetinju danas je odloženo suđenje Miroslavu Vukoviću koji se tereti za krivično djelo uništenje tuđe stvari prilikom upravljanja bagerom tokom razbijanja barikade na magistralnom putu Cetinje-Budva. Prema saznanjima Radio Cetinja suđenje je odloženo jer policijski službenik nije dostavio snimke koji su mu traženi.
Glavni pretres protiv okrivljenog Vukovića održan je 18 oktobra 2023.godine u Osnovnom sudu na Cetinju, kada je sudija Branislav Leković pored optuženog, saslušao i ostale svjedoke događaja.
Okrivljenom Vukoviću na teret se stavlja da je 5. septembra 2021. godine, tokom razbijanja barikade koju su postavili građani na Adžića krivini, oštetio više putničkih i teretnih vozila, upravljajući bagerom kompanije ”Car invest”. Ukupna šteta prema navodima iz optužnog predloga je 7.925,23 eura.
Bagerista Vuković negirao je krivicu navodeći da je dobio usmeni nalog od Marka-Bata Carevića, vlasnika firme u kojoj je godinama zaposlen, da spremi mašinu, takozvanu utovarnu lopatu kojom bi se deblokirao put Budva-Cetinje. On je tada kazao da ga je „telefonom pozvao Carević i rekao da krenemo iz Budve prema Cetinju, pa sam to i učinio, uz pratnju policije, a takođe je u drugom vozilu u pratnji bio Carević i Dragan Božović. Kada smo došli na Obzovicu, zaustavili smo se na proširenju, te ovu moju radnu mašinu istovarili sa kamiona koji je tu došlepao, jer je Carević rekao da će doći pripadnici SAJ-a koji će dalje usmjeravati radnje. Tom prilikom Carević mi je rekao da posao izvršim sa što manje štete. Tu su bili prisutni policajci Šćekić i policajac Bojić koji je snimao istovaranje mašine i isti snimak poslao na društvene mreže.“
Suđenje je nastavljeno 18. januara naredne godine kada su u svojstvu svjedoka saslušani je policijski službenici Milan Bojić i Marinko Šćekić koji su, kako su izjavili, bili prisutni čitavo vrijeme tokom rušenja barikada.
Šćekić je pred sudom opisao akciju rušenja barikada, navodeći da je način na koji je to uradio bagerista Vuković nemoralan.
Bojić je takođe naveo da je snimao većinu ovog događaja, ističući da posjeduje video snimak.
Na ročištu koje je održano 26. februara 2024.g. saslušani su policijski službenika Miodrag Drobac i Cetinjanin Boris Latković čije vozilo je oštećeno tokom razbijanja barikada.
Drobac je tada kazao da „nije vidio da li su se neka od vozila prevrtala, niti da je vidio da je on(Vuković) neka od vozila podizao u vis.“
Razočaran sam izjavama mojih kolega koji su pomenuli da posjeduju snimak. Volio bih da vidimo taj snimak i da se tačno utvrdi šta se desilo – izjavio je tada Drobac.
Trećeg aprila 2024.g. pretres nije nastavljen jer je sudija Branislav Leković konstatovao da policijski službenik Milan Bojić nije dostavio snimak događaja sa Adžića krivine na koji se poziva u svom iskazu pred sudom na Cetinju. Sudija je ponovo naložio da Bojić dostavi snimak sa pomenutog događaja.
Na ranijem pretresu, policajac Milan Bojić kazao je pred sudom da je snimao većinu ovog događaja, ističući da posjeduje video snimak.
Na pretresu koji je održan 5.novembra 2024.g. izvršen je pregled video snimaka koje je sudu dostavio svjedok odnosno policijski službenik Milan Bojić.
Zastupnica optužnice Sanja Radunović saopštila je da se iz Bojićevih snimaka vidi kako okrivljeni Vuković ulazi u radnu mašinu i upravlja istom, ali se ne vide konkretne radnje koje je u nastavku događaja isti preduzimao sa tom radnom mašinom u pravcu pričinjavanja štete na vozilima oštećenih.
Branilac okrivljenog bageriste, Dejan Komnenović nije imao prigovor na sadržinu snimaka.
Svjedoku je tada naloženo da dostavi nove snimke ukoliko ih posjeduje. Kako se to danas nije dogodilo suđenje je odloženo.
Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju je 7. juna 2021.g. podnijelo optužni prijedlog Osnovnom sudu na Cetinju protiv Miroslava Vukovića iz Budve zbog krivičnog djela „uništenje i oštećenje tuđe stvari“ prilikom razbijanja blokade na Adžića krivini jer je upravljao radnom mašinom, utovarivačem, uoči ustoličenja mitropolita Srpske crkve Joanikija.
Radio Cetinje je ranije javio da je Osnovno državno tužilaštvo u Cetinju u predmetno krivično – pravnoj stvari prikupilo obavještenja od tadašnjeg predsjednika opštine Budva Marka Carevića i od deset drugih lica u svojstvu svjedoka.
Marko Bato Carević 7.oktobra 2021. godine je saslušan u Osnovnom državnom tužilaštvu na Cetinju.
On je, kako je ranije pisao Cetinjski list, saslušan zbog upotrebe mehanizacije, koja je njegovo vlasništvo, a koja je korišćena tokom razbijanja građanskih barkada 5. septembra 2021. g. u Prijestonici Crne Gore.
Tokom naredne sedmice biće saopšteno kada će se suđenje nastaviti.