Kurs dolara prema euru je ove sedmice pao, jer je američka centralna banka smanjila kamatne stope agresivnije nego što se očekivalo.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, oslabio je 0,4 odsto na 100,74 boda, blizu najniže vrijednosti za period od godinu.

Pritom je kurs dolara prema euru pao 0,8 odsto, pa je cijena eura dostigla 1,1160 USD, prenosi Hrportfolio.

No, američka valuta je ojačala prema japanskom jenu, 2,1 odsto, pa je njen kurs kočio na 143,85 jena (JPY).

Kurs dolara prema euru značajno je pao, jer su Federalne rezerve (Fed), u prvom popuštanju monetarne politike nakon četiri godine, smanjile kamate više nego što se očekivalo.

Na tržištu se, naime, procjenjivalo da će centralna banka kamate smanjiti 0,25 procentnih poena, no njeni čelnici odlučili su cijenu novca srezati za agresivnih 0,5 procentnih poena, u rasponu od 4,75 do pet odsto.

Čelnici Fed-a poručili su nakon redovne sjednice da se inflacija postupno spušta prema planiranoj vrijednosti od dva odsto i da su sada rizici po njihove ciljeve u vezi sa tržištom rada i inflacijom uravnoteženi.

Nakon što su godinama povećavali kamatne stope kako bi suzbili inflaciju, čelnici Feda procjenjuju da će, nakon ovog agresivnog reza, do kraja godine dodatno smanjiti kamate 0,5 procentnih poena, a u narednoj godini za cijeli procentni poen.

I dok je prema euru oslabio, dolar je prema japanskom jenu snažno porastao.

Japanska valuta našla se pod pritiskom, jer je centralna banka te zemlje ostavila kamatne stope nepromijenjene, dok je dio ulagača očekivao dalje zaoštravanje monetarne politike, zbog jačanja inflacije.

Izvor: MINA

Nekadašnji predsjednik UEFA i bivši francuski reprezentativac Mišel Platini predložio da bi trebalo da fudbalski tim ima igrača manje, umjesto 11, samo 10.

Platini, bivši predsjednik Evropske fudbalske unije, ocijenio je da bi utakmice bile privlačnije za gledaoce da ima samo deset igrača u timu i da bi to stvorilo više prostora za igru.

Možda bi trebalo povući jednog igrača i imati tim sa deset ljudi. Tim od 11 igrača bio je 1900. godine, ali se tada manje trčalo. Igrači nisu bili tako krupni i igrali su sporije – rekao je Platini, bivši kapiten francuske reprezentacije koji je nosio dres sa brojem 10.

Platini je izrazio žaljenje trenutnim razvojem fudbala.

Ljudi moje generacije više ne gledaju mnogo fudbal jer se ne nalaze u takvoj igri. Danas ima više dodavanja naprijed nego unazad, i u posjedu lopte ima mnogo dodavanja. Ne kritikujem. Ali ljudi moje generacije koji su iskusili više ofanzivni fudbal, više se tu ne nalaze – dodao je slavni Platini.

Vozač Meklarena Lando Noris slavio je u trci Formule 1 voženoj danas za Veliku nagradu Singapura.

Noris je startovao sa pol pozicije i slavio ispred aktuelnog trostrukog šampiona Maksa Ferstapena iz Red Bula.

Za Britanca je ovo bila treća pobjeda u tekućoj sezoni i ujedno u karijeri, a prvi put kada je imao pol poziciju.

Treće mjesto zauzeo je vozač Meklarena, Oskar Pjastri.

Četvrti je završio vozač Mercedesa Džordž Rase, peti je bio Šarl Lekler iz Ferarija, šesti Luis Hamilton iz Mercedesa.

Prvih deset redom kompletiraju: Karlos Sajns (Ferari), Fernando Alonso (Aston Martin), Niko Hulkenbeg (Has) i Serhio Peres (Red Bul).

Premijer Milojko Spajić poručio je da će Crna Gora imati crnogorski san, dodajući da će državljanin ove zemlje biti privilegija.

Projekat radnog naziva ‘Velje brdo’ ponudiće građanima stan po cijeni od 1000 eura po metru kvadratnom, sa prosječnom izvedenom kamatom oko 1,2 odsto i rokom otplate na 30 godina bez učešća – navodi Spajić na Fejsbuku.

Preprodaja je moguća, dodaje Spajić, isključivo državi i to po kupovnoj cijeni plus inflacija.

Stan mora biti dostupan svima jer krov nad glavom nije luksuz već potreba svakog ljudskog bića – naveo je premijer Crne Gore Milojko Spajić.

Ovog vikenda se održava dvodnevna obuka za NTC sistem učenja pod nazivom ,,Razvoj ukupnih sposobnosti djeteta” na Cetinju za više od 100 učitelja i vaspitača sa Cetinja i iz Podgorice.

Organizator obuke je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija u saradnji sa Prijestonicom Cetinje uz podršku Zavoda za školstvo Crne Gore. Obuku realizuju dr Ranko Rajović i Vuk Rajović – saopšteno je iz MPNI.

Kako se navodi, NTC program učenja predstavlja inovativan pristup učenju, osmišljen kako bi stimulisao razvoj dječjeg mozga kroz igru i kreativne aktivnosti. Program se temelji na naučnim istraživanjima o funkcionisanju mozga i usmjeren je na podsticanje kognitivnog razvoja kod djece kroz igre i aktivnosti koje su posebno osmišljene da podstaknu rad mozga na višem nivou.

Ključni aspekt ovog sistema je igra, koja predstavlja osnovnu unutrašnju motivaciju kod djece, omogućavajući im da kroz zabavu razvijaju kritičko mišljenje, logiku, motoriku i kreativnost – navodi se u saopštenju.

Cilj ove obuke je osposobiti učitelje i vaspitače za primjenu NTC metoda u nastavi. Učitelji koji prođu ovu obuku steći će vještine i znanja kako da kroz igru i raznovrsne aktivnosti usmjere djecu da bolje usvajaju gradivo, razvijaju socijalne i kognitivne sposobnosti, kao i da poboljšaju koncentraciju i motivaciju za učenje.

Brojni su razlozi zbog kojih ove godine 630 djece nije upisano u prvi razred, a najčešći je kašnjenje u razvoju jezika i govora. To potvrđuju stručnjaci i nadležni u obrazovnom sistemu sa kojima smo razgovarali o problemu odgađanja upisa u prvi razred osnovne škole.

Statistika Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija pokazuje da ove godine nije upisano 630 prvaka, a lani ih je bilo 628. Iz ovog resora podsjećaju da Zakon o osnovnom obrazovanju i vaspitanju propisuje da se u školu upisuju djeca koja će u kalendarskoj godini, u kojoj počinju da pohađaju školu, navršiti šest godina.

Izmiču im vršnjaci, problem se ne rješava

Anita Marić, logoped i savjetnica za inkluzivno obrazovanje u Zavodu za školstvo, prati tok ovih izazova. Ona za Pobjedu kaže da iako je najčešći razlog odgađanja upisa kašnjenje u razvoju jezika i govora – nije jedini. Saopštava podatak i da roditelji odluku o odgađanju donose zato što smatraju da dijete nije emocionalno zrelo.

Vraćanje u predškolsku ustanovu još jednu godinu, bez vršnjaka s kojima je ranije bilo, ponavljanjem aktivnosti od prethodne godine, neće nadograditi niti unaprijediti dijete, naprotiv, često dovodi do regresije – poručuje Marić.

Zabrinjavajuće je nepovjerenje koje roditelji pokazuju prema djeci, a moguće i nepovjerenje u sopstvene roditeljske kompetencije i ono što su im pružili da bi dostigli određenu zrelost – kaže ona.

Ističe i da se djeca ne upisuju u prvi razred zato što kratko borave u školi, samo tri i po sata, a da roditelji često nemaju mogućnost da obezbijede čuvanje nakon škole, jer su na poslu. Marić podsjeća da je za prvi razred zakonom samo uređeno jutarnje čuvanje djece, te da je to jedina podrška koju roditelji imaju.

Iz Ministarstva nijesu odgovorili kako se može riješiti pojava odgađanja upisa u prvi razred. Pozivaju se na propise, te ističu da saglasno odredbama Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju, djetetu se može odgoditi početak školovanja za jednu školsku godinu, ako se

utvrdi da dijete nije spremno za polazak u školu, na prijedlog komisije ili roditelja. Prilikom upisa u prvi razred obavlja se testiranje kroz razgovor sa psihologom ili pedagogom.

Roditelj ne može samoinicijativno odlučiti da se dijete ne upiše u školu, već o tome, ukoliko postoji konkretan razlog, mišljenje daje Komisija za upis djece u školu, uz mišljenje pedagoga i psihologa – rekli su oni.

Socijalna radnica Lepa Žunjić iz Udruženja Roditelji upozorava da se povećava broj djece s razvojnim poteškoćama i teškoćama u govoru. Kaže da svake godine to potvrđuju stručnjaci iz oblasti logopedije, psihologije…

Ovaj problem upućuje na hitnu potrebu da se preduzmu odgovarajuće mjere kako bismo na najbolji mogući način pomogli djeci u njihovom razvoju – kaže Žunjić.

Rješenje

Pojedini roditelji vide rješenje u vraćanju osmogodišnjeg sistema školovanja. Komunicirali su sa Udruženjem Roditelji i traže da se ukine aktuelni devetogodišnji model obrazovanja, a kao glavni razlog navode da je djeci oduzeta godina djetinjstva, jer smatraju da prerano ulaze u obrazovni sistem.

Polaskom u školu, igra i učenje prilagođeno dječjem uzrastu ne bi smjeli prestati, ali su iskustva roditelja po ovom pitanju različita. Tu možda i jeste problem našeg obrazovnog sistema, jer je iskopiran dio u broju godina od zapadnih sistema, ali je način rada drugačiji i nije ujednačen. Sve se svodi na pojedince, odnosno nastavnike kako organizuju način rada i kakav pristup imaju. Osim toga, ni logistika nije prilagođena, nema produženih boravaka i komplikuje se porodična organizacija – kaže Žunjić.

Dodaje da se postavlja pitanje, a iskustva iz regiona nijesu naročito ohrabrujuća, da li bi kasniji polazak u školu zaista doveo do smanjenja govorno-jezičkih smetnji. Ključno je, ističe, i kako bi roditelji iskoristili tu dodatnu godinu – da li bi ona zaista doprinijela boljem razvoju djece ili bi samo odgodila suočavanje sa izazovima koji se javljaju u procesu obrazovanja.

Nijesmo sigurni da govorno-jezičke smetnje treba direktno povezivati sa činjenicom da imamo devetogodišnji sistem osnovnog obrazovanja. Razvoj djeteta i njegove govorno-jezičke sposobnosti se prate kroz razvojne mape koje stručnjacima omogućavaju da ocijene napredak i eventualne poteškoće. Sam razvoj djece, uključujući i sve veći problem govorno-jezičkih smetnji kod nas i u regionu, treba sagledati kao ozbiljan signal, bez obzira na to da li je u pitanju osmogodišnji ili devetogodišnji obrazovni sistem – rekla je Žunjić.

Anita Marić iz Zavoda za školstvo smatra da se vraćanjem na osmogodišnji model školovanja ne može riješiti izazov odgađanja polaska u osnovnu školu.

I akademik Crnogorske akademije nauka prof. dr Slobodan Backović kaže da se smanjenjem trajanja osnovnog obaveznog školovanja za jednu godinu i vraćanjem na osmogodišnje sigurno ne bi poboljšao i unaprijedio kvalitet osnovnog obrazovanja.

O tome ne treba razmišljati. Naprotiv, treba povećati vrijeme boravka djece u školama (nedjeljna norma časova) za vrijeme obaveznog devetogodišnjeg obrazovanja. Treba znati da podaci EU (Eurydice) pokazuju da je Crna Gora na posljednjem mjestu, od sedamnaest evropskih zemalja sa devetogodišnjim obaveznim obrazovanjem, po broju sati koje provode djeca u školi u toku svog obaveznog redovnog obrazovanja. Od trideset devet evropskih zemalja, samo je u tri zemlje obavezno obrazovanje osmogodišnje – rekao je Backović.

Marić je objasnila i zašto se držimo devetogodišnjeg sistema školovanja. Podsjeća da je osnovnoškolsko obrazovanje obavezno, dok predškolsko još nije. Da bi se obrazovno-vaspitnim procesom obuhvatio što veći broj djece, devetogodišnji model osmišljen je s ciljem ranijeg uključivanja u sistem, kako bi na jednak i odgovoran način pružio obrazovanje i vaspitanje svim šestogodišnjacima. Navodi da se tokom prvog razreda snaže razvojne i socijalne vještine: podstiče adekvatna komunikacija, ostvaruje adaptacija na školsko okruženje, razvijaju socijalne i emocionalne vještine, odgovornosti, empatija….

Što se tiče akademskih vještina u I razredu, akcenat je na razvoj fonološke svijesti, razbrajanju riječi na glasove i slogove, kao temelj ovladavanja bazičnim vještinama čitanja i pisanja, razvoju slušne pažnje, usmjeravanju pažnje i održavanju fokusa na date aktivnosti, ovladavanju grafomotorike, uvježbavanju crtanja preskriptualnih oblika, kao osnova za pisanje, usvajanju količine broja, sabiranju i oduzimanju u okviru prve desetice i tako dalje. U suštini, prvi razred je priprema za dalji, vrlo zahtjevan rad kada je riječ o sticanju akademskih znanja. I dalje, nažalost, najviše se njima bavimo, dok razvojne sposobnosti, bez kojih nema valjanog učenja, stavljamo u drugi plan, potcjenjujemo ih – ističe Marić.

Zaključila je da se vraćanjem na osmogodišnji model školovanja ne može riješiti izazov odlaganja polaska u osnovnu školu.

Neophodne škole roditeljstva, društvo potcjenjuje potrebe djece

Anita Marić iz Zavoda za školstvo smatra da sistem treba da obezbijedi škole roditeljstva kako bi profesionalci iz oblasti stimulacije, habilitacije i rehabilitacije tokom ranog razvoja podučavali roditelje o načinima stimulacije i igre koje pospješuju rani razvoj. Kaže da nedostatak prostora i nedovoljno razvijena infrastruktura utiču na kvalitet pružanja usluga iz ovog domena – rekla je ona.

Dodaje da zdravstveni sistem u nedovoljnoj mjeri pruža usluge u okviru domova zdravlja. Samo jedan, koji se nalazi u Podgorici, ima Centar za podršku djeci s posebnim obrazovnim potrebama.

Naše društvo nekako tradicionalno potcjenjuje potrebe mališana na ranom uzrastu do šest godina, a znamo da je to najintenzivniji period učenja ljudske jedinke. Sva ulaganja u rani razvoj su višestruko isplativa – kazala je Marić.

Izvor: Pobjeda