Čitalac Cetinjskog lista poslao nam je fotografiju koju je večeras snimio, a na kojoj se vidi kako jedna osoba obavlja nuždu uz objekat novog gradskog stadiona.

Taj prostor je i inače „napadnut“ raznim smećem, ostacima hrane, odbačenim limenkama…

Ovakvo ponašanje nije samo neprimjereno već i narušava javni red i čistoću u ovom dijelu grada.

Trebalo bi da nadležne službe više obrate pažnju na ovakve situacije i da preduzmu odgovarajuće mjere, kako bi se očuvala opšta kultura i urednost javnih prostora na Cetinju.

Ovakvo ponašanje je za svaku osudu.

Koalicije Za budućnost Šavnika (NSD, SNP, DNP) i “ldemo ljudi” (DCG, UCG i  PES) donijele su odluku da od četvrtka, 27. februara, svakodnevno organizuju proteste, od 13 sati i 45 minuta do 15 sati, zbog, kako su naglasili, svih kriminalnih odluka vlasti u Šavniku u protekle dvije i po godine, a i pasivnosti aktuelne izvršne i zakonodavne vlasti.   

Kako navode u saopštenju, crnogorska i međunarodna javnost je upoznata sa izbornim turizmom i zloupotrebama biračkog prava u Šavniku.

Nesporne činjenice su da je broj stanovnika u Šavniku uvećan za preko 20 odsto neposredno pred izbore 2022. godine. Od tog broja preko 200 “birača” se doselilo iz Nikšića koji u Šavniku nemnaju nikakvu imovinu i nikakvo zaposlenje, a čim se završio izborni dan većina se “odselila”.

“Da napomenemo da u Šavniku nikada nijesu živjeli Nikolići, Erakovići, Dukanovići, Milatovići, Raičevići, Vujovići, Nikčevići, Saleri, Ferizi i mnoga druga prezimena. Popis iz 2023. godine je ogolio izborni  inženjering DPS Šavnika, po kojem je  stanovnika u ovom gradu 380 manje od broja birača”, navode u saopštenju ove dvije koalicije.

Dodaju da su prošle dvije i po godine od početka izbornog procesa, a da nadležni državni organi (zakonodavna i izvršna vlast) nijesu preduzeli nikakve aktivnosti po pitanju rješavanja političke situacije u Šavniku. 

“Očigledno da je pitanje nerješavanja izbornog procesa u Šavniku plod kompomisa aktuelne izvršne i zakonodavne vlasti sa DPS -om, a taksativno navodimo činjenice koje ovo potvrđuju. Na dan izbora, između ostalog, izborni turisti su dovezeni čuvenim kombijem sa bejzbol palicama, gdje je policija bila na licu mjesta, a do današnjeg dana po ovom pitanju ništa nijeurađeno niti je ko procesuiran. Prije više od godinu dana su stupile na snagu izmjene i dopune Zakona o registrimaprebivališta i boravišta, prema kome su organi MUP-a dužni da vrše provjeru prebivališta građana, ali ni ta okolnost nije dovoljna da nadležni Direktorat za opšte i upravne poslove radi svoj posao na osnovu prijava koje im je dostavila Koalicija Za budućnost Šavnika. Još uvijek u Šavniku je prijavljeno oko 50 izbornih turista”, navode u saopštenju.

Podsjećaju da je u decembru 2023. godine Demokratska Crna Gora (poslanik Leković) je u Skupštini Crne Gore u dnevni red predložila lzmjene Zakona o biračkim spiskovima kojim je bilo predviđeno da se birački spisak može mijenjati i u toku izbornog procesa ako se u njemu utvrde nepravilnosti.

“Trulim političkim kompromisom (uslovljavanjem DPS-a napuštanjem odbora za izbornu reformu), aktuelna zakonodavna vlast je povukla inicijativu za promjenu Zakona o biračkim spiskovima. U martu 2024. Vlada Crne Gore donosi Odluku o uvođenju prinudne uprave u Šavniku zbog nedonošenja Strateškog plana razvoja opštine od 2017. godine. lstom Odlukom čak imenuje članove prinudne uprave. Iako nije donesen a i nije mogao biti za par dana ( kad nije donosen 7 godina) Strateski plan razvoja opštine, ipak ponovo uz političe ucjene bivšeg režima Vlada povlači sopstvenu odluku. Da bi preduprijedila Odluku vlade o uvođenju prinudne uprave odbornici SO Šavnik podnose ostavku tj sebi skraćuju mandat u martu 2024. godine. U julu 2024. nelegitimni predsjednik “vaskrsava” mandate odbornicima SO Šavnik tj ponovo “bira” odbornike koji su u martu podnijeli ostavke. Finale bezakonja je Odluka odbornika kojima je istekao mandat više od dvije godine, a i koji su podnijeli i ostavke tj skratili sebi mandat još gotovo prije godinu dana da biraju ponovo predsjednika opstine bez izbora. Ni na ovu skandaloznu i u svijetu nečuvenu odluku aktuelna vlast još nije reagovala, kao i na sve nezakonitosti u minule dvije i po godine učinjene u Šavniku”, ističu u koalicijama.

Ističu da nakon svih odluka kriminalne vlasti u Šavniku u protekle dvije i po godine, a i pasivnosti aktuene izvršne i zakonodavne vlasti, dvije koalicije su donijele odluku da u skladu sa Zakonom o javnom okupljanju organizuju svakodnevne proteste u Šavniku od 27. 02. 2025. pa nadalje od 13 časova i 45 minuta do 15 časova.

IZVOR: RTCG

Insistiranje na polarizujućim temama usporava evropske integracije Crne Gore, ocijenio je premijer Milojko Spajić.

On je, komentarišući medijske natpise o sinoćnjem sastanku sa predstavnicima opozicije, koji je održan na inicijativu ambasadora Evropske unije u Crnoj Gori Johana Satlera, naveo da je opoziciji ponuđena proevropska platforma Barometar 26.

Opoziciji smo ponudili proevropsku platformu Barometar 26: zajedničko djelovanje svih političkih aktera prema EU i obaveza ispunjavanja evropske agende – naveo je Spajić na mreži X.

Kako je istakao, insistiranje na polarizujućim temama usporava evropske integracije.

Nema vremena za polarizujuća pitanja – sa koje god strane takva inicijativa dolazila – poručio je Spajić.

Izvor: Mina

Grupa građana Cetinja i danas je, na sat vremena, blokirala saobraćaj na magistralnom putu Cetinje–Podgorica, u mjestu Kruševo Ždrijelo, u znak podrške neformalnoj grupi studenata „Kamo Śutra?” koja organizuje proteste zbog neispunjenih zahtjeva nakon tragedije u Prijestonici.

Oni su se i danas okupili u 17 sati i 26 minuta kako bi izrazili nezadovoljstvo zbog, kako smatraju, propusta bezbjednosnog sistema, jasno stavljajući do znanja da će istrajati u traženju odgovornosti čelnika bezbjedonosnog sektora zbog masovnog ubistva na Cetinju 1. januara. 

Zbog blokade dijela magistralnog puta formirane su kolone vozila na prilazima Cetinju iz pravca Podgorice i Budve.

Podsjećamo, građani samoinicijativno organizuju proteste u znak podrške neformalnoj grupi studenata „Kamo Śutra?” koja traži pravdu i odgovornost za Cetinje, za bezbjednu Crnu Goru.

Studenti traže smjenu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića.

Oni zahtijevaju i proaktivno djelovanje nadležnih institucija po pitanju predmeta posjedovanja oružja, reformu sistema funkcionisanja policijskih struktura, povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u školama, kao i poboljšanje institucionalnog pristupa brizi o mentalnom zdravlju.

Tekst/foto: M. Sekulić

Alternativa Crna Gora pozvala je sve građane da u petak, kada se održava Svjetski ekonomski blackout, bojkotuju svaki vid kupovine.

Oni su dodali da je bojkot trgovačkih lanaca, koji je prije mjesec počeo u Hrvatskoj, nakon čega je Crna Gora slijedila njihov primjer, a zatim i ostale države na Balkanu, sada konačno primjer izražavanja nezadovoljstva na globalnom nivou.

“U petak, globalnom bojkotu pridružiće se i Sjedinjene Američke Države (SAD), kao i mnoge evropske države, Rumunija, Slovačka i Bugarska. Informacije o bojkotu se šire toliko brzo, da očekujemo da tog dana gotovo polovina svjetskih država bojkotuje, odnosno izrazi nezadovoljstvo, prema sve većoj zaradi bogatih, odnosno sve težem životu običnog čovjeka”, navodi se na Facebook stranici Alternativa Crna Gora.

Alternativa Crna Gora, u saradnji sa organizacijama iz Srbije i Hrvatske, priključuje se tom bojkotu i poziva sve građane Crne Gore da u petak bojkotuju svaki vid kupovine.

“Tog dana, neka u Crnoj Gori i cijelom svijetu bude poslata jasna poruka – da građani donose odluke”, rekli su iz Alternativa Crna Gora.

IZVOR: RTCG

Ekstremna promjena odnosa Sjedinjenih Američkih Država (SAD) prema Evropi, možda je najznačajniji zaokret na globalnoj političkoj sceni od kraja Hladnog rata. U takvoj situaciji, kad se moguće ruši jedan poredak i stvara novi, male države poput Crne Gore trebalo bi da budu obazrive i da čekaju na rasplet globalne bitke. Međutim, možda bi se, u trenutnim okolnostima, trebalo još snažnije okrenuti Evropskoj uniji (EU), ali ne raskidajući sve veze sa SAD-om.

Tako sagovornici “Vijesti” odgovaraju na pitanje – gdje je mjesto Crne Gore, ali i ostalih bivših jugoslovenskih republika, u novim geopolitičkim prilikama, izazvanim potezima prvog čovjeka SAD-a Donalda Trampa (Republikanska stranka).

Novi-stari predsjednik te zemlje, napravio je za nešto malo više od mjesec na funkciji oštar zaokret u politici SAD-a prema Evropi, praveći potpuni otklon od politike njegovog prethodnika Džozefa Bajdena (Demokratska stranka). Između ostalog, optužio je Ukrajinu, koju je Rusija napala prije tri godine, da je kriva za taj rat, njenog predsjednika Volodimira Zelenskog nazvao je “diktatorom”, dogovarajući s ruskim šefom države Vladimirom Putinom okončanje tog sukoba, i ne pozivajući na pregovore o tome ni Zelenskog, ni evropske lidere. Tramp je premijera Velike Britanije Kira Starmera i francuskog predsjednika Emanuela Makrona optužio da nisu učinili ništa da okončaju rat u Ukrajini.

Istovremeno, potpredsjednik SAD-a Džej Di Vens oštro je kritikovao Evropu, rekavši da ga brine njeno “udaljavanje… od nekih od njenih najosnovnijih vrijednosti”. U tom smislu, kritikovao je poništavanje predsjedničkih izbora u Rumuniji, procesuiranje demonstranta protiv abortusa u Velikoj Britaniji, isključivanje iz političkog života, odnosno marginalizaciju krajnje desničarskih i krajnje ljevičarskih političara u Njemačkoj…

Zbog svega toga, pojedini spoljnopolitički komentatori kažu i da je doveden u pitanje opstanak NATO-a, tvrdeći da postoji strah da bi američke vojne snage u Evropi mogle biti smanjene ili povučene, ostavljajući istok kontinenta ranjivim.

Sve navedeno otvara pitanja – kako bi Podgorica, članica Alijanse koja je u poodmakloj fazi pregovora za ulazak u EU, trebalo da se postavi prema novim prilikama, može li se više govoriti o jedinstvu politika Vašingtona i Brisela, šta bi Trampov obrt mogao da prozivede u Evropi, a šta na Balkanu…

Između čekića i nakovnja

Spoljnopolitički novinar Boško Jakšić, rekao je “Vijestima” da prisustvujemo dramatičnim promjenama globalnih odnosa, i da je Trampov “otvoreni sukob s Evropljanima” – nešto što cijeli prostor bivše Jugoslavije, pa stoga i Crnu Goru, postavlja u “vrlo delikatnu situaciju”.

“Treba izbjeći da se Podgorica nađe između američkog nakovnja i evropskog čekića, ili obrnuto. Dakle, prirodno opredjeljenje cijelog Zapadnog Balkana je Evropa, ali prijeti da se ta posvećenost Evropi nađe na meti Amerikanaca, jer je Tramp veoma osvetoljubiv. Zato mislim da je ključna riječ – oprez”, napomenuo je.

Jakšić je kazao da su “evrointegracije” i “transatlantska savezništa”, onako kako su bila sklopljenja poslije Drugog svjetskog rata, faktički pred uništenjem, i da je na sceni stvaranje “novog svijeta”. Naveo je da misli će Tramp, po svemu onome što se do sada vidjelo od njega, tražiti direktno opredjeljivanje – ili ste za Evropu, ili za SAD.

“Zvuči kao paradoks, ali izgleda da će s njegovom politikom sad bolje proći oni koji su uz svjetske autokrate i despote, uključujući Putina ili (premijera Mađarske Viktora) Orbana, nego što će proći pobornici liberalne demokratije. Ovo je za male zemlje vrijeme da se pritaje i čekaju kako će globalna bitka ići. A plašim se da ćemo morati da čekamo barem četiri godine. To će biti složen i težak period, koji će zahtijevati diplomatske umješnosti i političkog takta”, poručio je sagovornik.

Diplomata i profesor međunarodnih odnosa Vesko Garčević, ocijenio je da se na globalnoj sceni dešavaju promjene “tektonske prirode” – možda, kazao je, i najznačajnije nakon pada komunizma 1989. godine.

On je naveo da će SAD, pod vođstvom Trampa, slijediti politiku koja se zasniva na “transakcionalnim interesima”, i da će ovaj region biti Vašingtonu još niže na ljestvici interesovanja nego što je inače. Tvrdi da bi Podgorica, u trenutnim okolnostima, ako joj cilj da bude članica EU, trebalo dodatno da se okrene prema toj zajednici i da joj ona postane “osnovica orijentacije kad je u pitanju vanjska politika”.

“Male države treba da pokušaju da nađu način kako da što bezbolnije pronađu svoje mjesto u svemu ovome i da izbjegnu udarce koje mogu da proizađu iz ovih tektonskih poremećaja na globalnom nivou. Po meni, to bi trebalo da bude malo više vezivanja za EU, da mali više slijedimo taj put, što ne znači da sad treba prekinuti sve veze s Amerikom”, saopštio je Garčević “Vijestima”.

Međutim, podvlači da ima utisak da je crnogorska politička scena toliko preokupirana sobom i svojim pitanjima, da zapravo od sebe ne vidi da može biti “kolateralna šteta u velikoj igri”

“Tako da, bolje bi bilo da se malo opreznije pristupi ovome i da se bolje razumiju trendovi koji su trenutno u svijetu…”, dodao je Garčević.

Objašnjava na koji način bi Crna Gora mogla postati “kolateralna šteta”:

“Može da se desi sljedeće – da dođe do nekog sporazuma između Rusije i Amerike oko Ukrajine, da to znači zaustavljanje borbi u Ukrajini, i da ona u okviru tog sporazuma bude proglašena neutralnom i da njena budućnost u EU postane maglovita. Neko tada može da kaže da su se geopolitičke okolnosti potpuno promijenile i da EU nakon toga više neće biti zainteresovana za proširenje. U tom pogledu, možete da postanete žrtva geopolitičkih kretanja…”.

Milatović: EU prioritet, sa SAD-om saradnja

Jedini crnogorski zvaničnik koji je za sada, istina posredno, govorio o promjeni geopolitičkih prilika, je ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović (Bošnjačka stranka). On je u intervjuu agenciji “Mina”, objavljenom u subotu, rekao da njegov resor prati “dinamične geopolitičke okolnosti” i da on (Ibrahimović) vjeruje da i te okolnosti “idu naruku ambiciji Crne Gore da do 2028. bude članica EU”.

“Vijesti” su šefove države, Skupštine i Vlade – Jakova Milatovića, Andriju Mandića (Nova srpska demokratija) i Milojka Spajića (Pokret Evropa sad) – pitale kako Podgorica treba da se pozicionira prema novim geopolitičkim dešavanjima i jesu li saglasni s Ibrahimovićevom ocjenom, a odgovor je stigao samo iz Milatovićeve Kancelarije za odnose s javnošću.

Ona je navela da Crna Gora ostaje privržena “sopstvenim državnim interesima”, u prvom redu procesu pristupanja Evropskoj uniji “kao apsolutnom vanjskopolitičkom prioritetu”, što će, kaže, bez obzira na aktuelnu politiku Bijele kuće, podrazumijevati nastavak saradnje sa SAD-om “kao strateškim saveznikom”.

“Naš zadatak je jasan, on je reformski, u cilju zatvaranja preostalih pregovaračkih poglavlja u periodu do kraja 2026, kako bismo do 2028. zvanično postali nova država članica EU, što je naš proklamovani strateški cilj koji predsjednik Crne Gore zagovara od trenutka kad je izabran na tu poziciju. Sve to podrazumijeva usklađivanje sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, koju ćemo nastaviti kredibilno da slijedimo”, poručila je Milatovićeva kancelarija.

Ona je saopštila “Vijestima” da se, u novim okolnostima, više nego ikad ranije čini neophodnim “jačanje evropskog jedinstva i snaženje pozicije EU kao aktera na globalnoj političkoj sceni”.

“U tom smislu, nije za očekivati da se EU na ove geopolitičke promjene ‘povuče u sebe’, zaustavi proširenje i prepusti Zapadni Balkan uticaju trećih strana nakon jasnog plana njegove integracije”, poručeno je.

Šta će biti odgovor Evrope

Da li će se EU “povući u sebe” još nije jasno, ali je izvjesno da sprema odgovor na Trampove poteze, što je najavio i kandidat za kancelara Njemačke Fridrih Merc. On je preksinoć, nakon proglašenja rezultata izbora na kojima je trijumfovao, poručio da će njegov glavni prioritet biti da što brže ojača Evropu, “kako bismo postepeno postigli pravu samostalnost u odnosu na SAD”.

Upozorio je i da Evropa mora hitno ojačati svoju odbranu i eventualno čak pronaći zamjenu za NATO, u roku od nekoliko mjeseci.

Boško Jakšić kaže da je pitanje šta bi trebalo da bude odgovor Trampu – pitanje za milion dolara. Evropa je, prema njegovim riječima, suviše slaba – tehnološki i ekonomski, a posebno vojno – da bi uspjela da efikasno uzvrati prvom čovjeku SAD-a. Navodi da će prijetnje koje je uputio, uticati na to da se Evropa “na neki način organizuje, da pokuša da uspostavi mnogo više zajedništva, uključujući i onu staru ideju Makrona o uspostavljanju evropske armije”.

“Međutim, to je proces koji će jako dugo trajati i koji bi koštao najmanje 400 milijardi dolara, po nekim sadašnjim procjenama. Da Evropa postane globalan igrač, i u bezbjednosnom pogledu je nešto što traži mnogo vremena, a Tramp nije zainteresovan da joj pruži tu šansu da stane u ravan velikih igrača. Evropa je u veoma lošoj poziciji i čini mi se da, posljednih decenija, nikad nije bila slabija nego što je sad…”, konstatuje sagovornik.

Garčević poručuje da će Evropa, htjela to ili ne, morati da jača svoje bezbjednosne kapacitete i da se više okreće sebi.

“Evropa će biti pod pritiskom, i to će sigurno uticati na to da ona pokuša da pronađe jedinstvo u okviru sebe, da jasno formuliše ciljeve, što neće biti lako, jer u samoj Evropi postoje različiti pogledi na to kako da se odnose prema Americi…”, dodaje on.

Jakšić: Trampa vodi samo profit

Jakšić ocjenjuje da je Trampov pristup međunarodnoj politici – finansijske prirode, i da u pozadini njegovog rješavanja svih problema stoji “američki profit”.

“Vidimo da taj profit stoji i prema njegovom odnosu prema Putinu, i prema Zelenskom. Njegov interes za profitom mogli smo da vidimo u vrijeme Vašingtonskih sporazuma 2020, kad je normalizaciju odnosa Srbije i Kosova sveo na ekonomsku saradnju. Ali ovaj region je finansijski neinteresantan Trampu. Niko ovdje nema šta da ponudi, neke ozbiljnije poslove. Može se to svesti na to što će njegov zet graditi hotel u Beogradu, ali to nije nešto previše da bi se stekla Trampova naklonost”, navodi on.

Garčević: Ne vjerujem da će Tramp dovesi u pitanje nezavisnost Kosova

Na pitanje da li će Tramp biti spreman da povuče američke vojne snage s Kosova, Jakšić odgovara da je to sasvim moguće i da bi to imalo “destabilizarajuće efekte po cijeli region”.

“Opasnost od Trampa je tek počela”, konstatuje on.

Ni Garčević ne isključuje mogućnost povlačenja vojnih snaga, dodajući da je Trampova politika nepredvidljiva.

“Tako da ne možete da kažete ništa… Racionalno razmišljanje mi govori da se neke konstantne američke politike po pitanju Balkana, kao, na primjer, cjelovitost Bosne i Hercegovine ili nezavisnost Kosova, neće dovoditi u pitanje. Ne bih mogao da očekujem da se ide toliko daleko, da se čak i takve stvari poruše”, zaključuje Garčević.

IZVOR: Vijesti