MANS: Do informacija o mogućoj korupciji i dalje se teško dolazi

Dokumenta koja mogu ukazati na korupciju, zloupotrebu ovlašćenja ili veze pojedinaca iz institucija sa organizovanim kriminalom i dalje su među informacijama do kojih se najteže dolazi u Crnoj Gori, saopštili su iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), prenosi Agencija MINA.

Iz te nevladine organizacije (NVO) su, povodom Međunarodnog dana slobodnog pristupa informacijama, poručili da je otvorenost institucija posebno važna u izbornoj godini, kao dio zaštite javnosti od dezinformacija i manipulacija.

U MANS-u smatraju da promjena vlasti nije promijenila praksu institucija i da ni novi Zakon o slobodnom pristupu informacijama neće donijeti promjene bez političke volje da se javnosti omogući kontrola rada državnih organa.

“Pojedine institucije i dalje ulažu više napora da pronađu razlog za uskraćivanje informacije, nego da primijene zakon i omoguće uvid u svoj rad. Na zahtjeve ne odgovaraju, dostavljaju nepotpunu dokumentaciju ili se pozivaju na tajnost“, kazali su iz MANS-a.

Kako su naveli, čak i kada građanin uloži žalbu i dobije odluku u svoju korist, presude i rješenja nerijetko ne garantuju da će institucija omogućiti pristup traženoj informaciji.

“Posebno je zabrinjavajuće što od takvog postupanja nijesu izuzete ni institucije koje bi morale biti na prvoj liniji borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala“, kazali su iz MANS-a.

Oni su istakli da bi upravo te institucije morale da prepoznaju značaj dokumenata za novinare, građane i organizacije civilnog društva u otkrivanju zloupotreba i korupcije.

Prema evidenciji MANS-a, među institucijama koje prošle godine najčešće nijesu odgovarale na zahtjeve bili su Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP), podgorička jedinica Uprave za nekretnine, Regionalni vodovod Crnogorsko primorje i Ministarstvo zdravlja.

“Po broju rješenja kojima se pristup zabranjuje izdvajali su se MUP, Ministarstvo odbrane i Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB), dok su se na tajnost najčešće pozivali ANB i Ministarstvo odbrane“, kazali su iz MANS-a.

Kako su naveli, problemi se nastavljaju i ove godine, pa su u prvih osam mjeseci među organima koji najčešće ćute bili Ministarstvo javne uprave, MUP i Ministarstvo zdravlja.

“ANB je i dalje među institucijama koje se najčešće pozivaju na tajnost. MUP se, kao i prošle godine, pojavljuje i među organima koji ćute i među onima koji donose rješenja o zabrani pristupa“, kazali su iz MANS-a.

Oni su naveli da razmjere problema pokazuju i postupci koje MANS pokreće da bi došao do odgovora.

“Tokom 2025. podnijeli smo 1.804 žalbe zbog ćutanja administracije i 1.324 žalbe na odluke institucija“, kazali su iz MANS-a.

Od početka ove godine do 1. septembra podnijeli su još 1.577 žalbi zbog ćutanja i 845 na odluke institucija, dok u 711 slučajeva odgovor nije stigao ni nakon žalbe.

Iz MANS-a su kazali da, uprkos preprekama, građani i novinari sve više koriste pravo na slobodan pristup informacijama.

Tokom prošle godine preko MANS-ove aplikacije za pametne telefone „Pitajte institucije“ podnijeta su 3.592 zahtjeva, odnosno oko dvije trećine od ukupno 5.462 zahtjeva koje je podnio MANS.

Od početka ove godine do 1. septembra preko aplikacije je podnijeto 3.536 od ukupno 3.907 zahtjeva, odnosno oko 90 odsto.

“Građani i novinari traže informacije pomoću kojih mogu da provjere kome je isplaćen javni novac, kako je zaključen ugovor, da li imovina funkcionera odgovara njegovim prihodima i kako su policija i druge službe postupale u konkretnim slučajevima“, rekli su iz MANS-a.

Oni su naveli da je opravdana zaštita podataka čije bi objavljivanje stvarno ugrozilo bezbjednost, ali da oznaka tajnosti ne smije automatski zatvoriti podatke važne za takve provjere.

“Svako ograničenje pristupa mora biti konkretno obrazloženo i odmjereno u odnosu na javni interes“, kazali su iz MANS-a.

Iz te NVO su upozorili da novi zakon neće garantovati slobodan pristup informacijama ako se njegova primjena ponovo svede na to da građanin traži, institucija ćuti, a o dokumentu se godinama odlučuje po žalbama i tužbama.

“Za sada ne vidimo promjenu u postupanju koja bi pokazala da otvorenost postaje pravilo, naročito kada se traže podaci osjetljivi za nosioce vlasti“, kazali su iz MANS-a.

Prema njihovim riječima, takva zatvorenost nosi dodatni rizik u susret izborima naredne godine, jer će slobodan pristup zvaničnim informacijama biti važan i za odbranu od dezinformacija i mogućih hibridnih napada na Crnu Goru.

“Kada institucije kriju dokumenta ili mjesecima ćute na pitanja, ostavljaju prostor da se javna rasprava zasniva na glasinama, selektivno objavljenim podacima i tvrdnjama koje niko ne može da provjeri“, kaže se u saopštenju.

Iz MANS-a su naveli da pravovremeno objavljene odluke, ugovori i podaci o trošenju javnog novca omogućavaju novinarima i građanima da takve tvrdnje uporede sa činjenicama.

“Zato otvorenost institucija u izbornoj godini nije samo pitanje poštovanja Zakona o slobodnom pristupu informacijama, već i pitanje otpornosti društva na manipulacije“, naglasili su iz MANS-a.

Kako su ocijenili, borba protiv korupcije, koja ostaje jedan od ključnih izazova Crne Gore na putu ka Evropskoj uniji, ne može biti posao samo državnih organa.

“Novinari, građani i civilno društvo moraju imati mogućnost da nezavisno provjeravaju njihov rad. Prvi test spremnosti vlasti za takvu kontrolu jeste da li će na zahtjev za dokument koji joj može biti neprijatan odgovoriti potpuno i na vrijeme“, zaključili su iz MANS-a.