Isplate iz državnog budžeta po osnovu ugovora o djelu u prva dva mjeseca izborne kampanje za predstojeće parlamentarne izbore uvećane su za preko 60 odsto u odnosu na isti vremenski period prošle godine, pokazala je analiza potrošnje državnog budžeta koju je uradila Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).
Iz MANS je saopšteno da je je za period mart/april ove godine po osnovu ugovora o djelu iz trezora isplaćeno oko 3,2 miliona eura, dok je iznos za isti period prošle godine iznosio oko 2,1 milion eura.
“Kada su u pitanju poređenja sa martom prošle godine, najveće uvećanje je imala Uprava za katastar i državnu imovinu koja je ove godine u martu isplatila čak 405 hiljada eura po osnovu ugovora o djelu, što je više nego duplo u odnosu na prošlu godinu. Slijedi Ministarstvo kulture i medija koje prošle godine u martu nije imalo izdataka za ugovore o djelu, a ove godine je isplatilo čak 120 hiljada eura. Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) je takođe dupliralo isplate naknada po ugovoru o djelu u odnosu na prošlu godinu, pa je tako samo u martu ove godine isplaćeno 115 hiljada eura. Isplate po ovom osnovu u odnosu na prošlu godinu je duplirala i Uprava prihoda i carina koja je u martu isplatila 103 hiljade eura”, piše u saopštenju MANS.
Iz te nevladine organizacije (NVO) su dodali da dok u martu prošle godine nije imalo isplata, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je ove godine u istom periodu isplatilo blizu 60.000 eura po osnovu ugovora o djelu.
“Povećanja u odnosu na prošlu godine kada je u pitanju april mjesec predvodi Uprava za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) koja u aprilu 2022. godine nije imala isplata, dok je ove godine isplatila blizu 120 hiljada eura. Uvećanje u aprilu je imao i MUP koji je ove godine isplatio 190 hiljada eura, skoro duplo više nego u aprilu prošle godine. Kao i u martu prošle godine, Ministarstvo kulture i medija ni u aprilu nije imalo isplata, ali je zato u aprilu ove godine isplaćeno 73 hiljade eura po osnovu ugovora o djelu. Skoro tri puta veće isplate u odnosu na april prošle godine je imala Uprava za inspekcijske poslove koja je u aprilu ove godine na ugovore o djelu dala oko 96 hiljada eura. Fond za zdravstveno osiguranje je prošle godine u aprilu isplatio tek 1.700 eura po osnovu ugovora o djelu, dok taj iznos u aprilu ove godine iznosi blizu 50 hiljada eura”, piše u saopštenju.
Iz MANS su poručili da je slična situacija i sa većinom ostalih budžetskih korisnika koji su tokom marta i aprila ove godine uvećali isplate iz budžeta po ovom osnovu.
“Insitucije koje su u odnosu na prošlu godinu manje isplaćivale po osnovu ugovora o djelu tokom marta i aprila ove godine uključuju Ministarstvo prosvjete, Ministarstvo finansija, te Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Takozvano kratkoročno zapošljavanje je u prethodnom periodu bilo prepoznato kao jedan od mehanizama za nezakoniti uticaj na slobodnu izbornu volju građana i jedna od ključnih poluga za uticaj na izborni rezultat koje je koristila vlast prije 2020. godine”, navode iz MANS.
Iz te NVO su rekli da međutim, podaci o povećanim isplatama po osnovu ugovora o djelu u susret vanrednim parlamentarnim izborima pokazuju da stara praksa nije u potpunosti napuštena, te da se mehanizmi koja je nekadašnja opozicija kritikovala, sada neštedemice koriste sa pozicije vlasti.
“MANS će u susret parlamentarnim izborima nastaviti da prati potrošnju državnog budžeta koji čija zloupotreba očito nije prestala sa promjenom vlasti”, kazali su iz MANS.
Gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković uputio je čestitku sugrađankama i sugrađanima, u susret 13. novembru, Danu oslobođenja grada i Danu Prijestonice.
“Sa posebnim zadovoljstvom upućujem iskrene čestitike sugrađankama i sugrađanima povodom 13. novembra, Dana Prijestonice i Dana oslobođenja Cetinja, vjekovne prijestonice Crne Gore, simbola nacionalnog identiteta, kolijevke slobode i istorijskog pamćenja i trajanja naše države. Na ovom mjestu pod Lovćenom, u gradu muzeja i ambasada, kulturno-istorijskom centru Crne Gore, rađala se neprolazna misao našeg najvećeg pjesnika i vladike, Petra II Petrovića Njegoša, te u tom duhu želim da svim građankama i građanima Crne Gore čestitam i Njegošev dan, crnogorski praznik kulture i simbol našeg duhovnog i istorijskog nasljeđa”, poručio je Đurašković.
Tribina „Njegošev okean besmrtnosti“ koja je održana sinoć u Matici crnogorskoj u susret Njegoševom danu, bila je posvećena refleksivnom opusu najvažnijeg crnogorskog autora 19. vijeka.
Književnica i kolumnistkinja Lidija Vukčević-Vučurović istakla je da je „Gorski vijenac“ Biblija za Crnogorce svih stepena obrazovanja i svih dobi.
– U Njegoša je toliko bogatstva, on je takva jedna riznica, jezička, misaona, strukturalna, filozofska, poetička, da gdje god zagrabite svojim novim tumačenjenjima i vašim novim čitanjima, to se samo multiplikuje i ne možete oteti od Njegoša, a da ne preuzmete stvaralački. Ako srpska kultura nađe u Njegošu bilo koji motiv, bilo koji lik, bilo koji arhetip, bilo koju ideju koja je na fonu srpske kulture, osim „Posvete prahu oca Srbije“ za koju mislim da je Njegoš napisao pod pritiskom, onda neka proglase Njegoša srpskim, međutim teško će odbraniti sve teze, bez obzira što su najugledniji srpski pisci crnogorskog porijekla, a to mi je teško reći, to pokušavali. Ako je Njegoš crnogorski pisac, ako je jugoslovenski, jedan od najmoćnijih, ako je evropski, i ako u tom fundusu pripada i svjetskoj književnosti, neka bude i srpski. Samo uzimajte, ali ništa nećete oteti – rekla je Vukčević-Vučurović.
Osvrnula se i na Njegoševe manje proučavane i manje poznate kraće forme.
– Njegova filozofska poezija, misaona poezija je naizgled mutnija zato što je u većem dijelu pisana starocrkvenoslovenskom jeziku i manje je raspoznatljiv savremenom čitaocu, međutim zaista je fascinantna ta poezija. Treba reći da se Njegoš bavio filozofijom na jedan amaterski način, ali i prevodilaštvom – istakla je Vukčević-Vučurović i dodala da je „svladao duh svoga vremena i kulturu svoga vremena“.
Književnik Nikola Nikolić je više puta istakao da Njegoša moramo sagledati kao čovjeka.
– Mi smo mitologizovali Njegoša kroz sve ove decenije i zaboravljamo da je on jedan malo neobičniji čovjek, jedan genije koji je iznikao kao cvijet iz bunjišta, iz ovog crnogorskog ljutog krša i iz siromaštva i stalne ugroženosti koji je morao da na svoja pleća uprti sudbinu svoga naroda, da ga usmjerava, da izražava svoje biće i kroz duhovno i kroz svjetovno. On je bio takav da ga imate u čitankama i lektiri, u istoriji, a što je najgore danas ga imate i u politici gdje služi za sitna potkusurivanja – rekao je Nikolić.
Iz ugla književnika smatra da je Njegoš dio kolektivnog nesvjesnog kod crnogorskih autora.
– On nam je jako kulturno zaleđe stvaralačko; kad imate Njegoša iza sebe već imate neko polazište, nijeste u stvaralačkom smislu neko bez korijena, imate jednog grandioznog pjesnika – istakao je Nikolić.
Odlomke iz Njegoševih pjesama „Misao“, „Crnogorac k svemogućem Bogu“ i „Oda suncu“ govorila je glumica Crnogorskog narodnog pozorišta Julija Milačić-Petrović Njegoš. Snimak kompletne tribine možete pogledati na Jutjub kanalu Matice crnogorske.
Slavica Šćekić, sestra ubijenog policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića prijavila je Upravi policije prijetnje koje je dobila sa nepoznatog broja. U prijavi koju je podnijela navodi se da ju je prošle noći nepoznat, muški glas zvao i govorio “koljemo telad”. Ranije juče održano je suđenje povodom ubistva Slavoljuba Šćekića, a kojem su prisustvovali optuženi Saša Boreta, Ljubo Bigović, Ljubo Vujadinović i Milan Šćekić.
“Ja kao član porodice prisustvovala sam suđenju i isto je završeno oko 11.30 časova. Nakon toga pošla sam kući da obavljam svakodnevne obaveze. Istog dana u 20.46 časova dok sam se nalazila u porodičnoj kući Na moj broj telefona primila sam poziv sa zaštićenog broja, i kada sam se javila začuo se muški glas, prodoran, grublji, i ja sam ga doživjela zastrašujuće, a koji mi se obratio riječima “koljemo telad”, navela je Šćekić u prijavi.
Kaže da je nakon što je, u stanju šoka, ponovo rekla “halo”, muškarac je ponovio “koljemo telad”.
“Ja sam tada uplašena prekinula vezu. Nakon toga sam bila uznemirena i htjela sam da dodjem u policiju da prijavim slučaj ali kako je već bila noć, strah me bilo da izađem iz kuće”, navodi se u prijavi.
Dodaje da je stava da ovo lično ima veze sa događajima “koji mene i moju porodicu opterećuju već 19 godina od kada je moj brat Slavoljub Šćekić inače policijski inspektor stradao od strane NN lica dok je obavljao policijske poslove, a u vezi čega do današnjeg dana od strane sudskih organa još nije otkriven nalogodavac bez obzira sto je protiv gore naveden osoba još uvijek vodi postupak”, istakla je Šćekić u prijavi.
IZVOR: RTCG
Cetinje u srijedu slavi 13. novembar – Dan Prijestonice i Dan oslobođenja Cetinja. Tim povodom čestitke su uputili državni zvaničnici i predstavnici političkih partija.
Boris Bogdanović, šef Kluba poslanika i generalni sekretar Demokrata, kazao je da Cetinje zaslužuje da bude jedna od najljepših i najuređenijih prijestonica Evrope.
“U ime Kluba poslanika, kao i u svoje lično ime, svim Cetinjankama i Cetinjanima želim srećan Dan prijestonice i oslobođenja Cetinja. Cetinje, drevni grad pod Lovćenom, oduvijek je bilo i ostalo kolijevka crnogorske istorije, identiteta i kulture. Njegove zidine, manastiri i trgovi čuvaju priče o slobodi, hrabrosti i ponosu našeg junačkog naroda. Kao simbol vjekovnog trajanja Crne Gore, Cetinje zaslužuje da bude jedna od najljepših i najuređenijih prijestonica Evrope i zajedno treba da radimo na tome, jer je u prošlosti po mnogo čemu ravnopravno stajalo rame uz rame sa najznačajnijim evropskim gradovima”, napisao je Bogdanović.
Rekao je da je Cetinje “duhovni i kulturni stožer” Crne Gore, “čuvar naše prošlosti i svjedok naših pobjeda”.
“Slavna istorija Cetinja nas obavezuje da čuvamo i baštinimo slobodarske i antifašističke vrijednosti po kojima je Cetinje poznato. Istovremeno, ta istorija nas inspiriše da uložimo trud i posvećenost kako bismo ovaj grad učinili boljim mjestom za život, po mjeri svih njegovih građana i kako bi omogućili mladim generacijama da u njemu ostaju i stvaraju svoje buduće naraštaje.
“Cetinje je odavno prepoznato kao grad evropskog duha, mjesto gdje se kultura, tradicija i umjetnost harmonično spajaju i zbog tog jedinstvenog spoja zaslužuje našu punu podršku i poštovanje. U to ime, svim građankama i građanima Cetinja čestitam 13. novembar, Dan prijestonice Cetinje i Dan oslobođenja Cetinja”, rekao je Bogdanović.
Potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj kaže da je Cetinje simbol slobodarskog duha i državnosti.
On je uputio čestitku gradonačelniku Nikoli Đuraškoviću, predsjednici Skupštine prijestonice Mileni Vujović i građanima.
„Istorijsko jezgro Crne Gore – Cetinje, odvajkada je simbol slobodarskog duha i državnosti. Upravo zahvaljujući građanima ‘Doline bogova’ bogatstvo crnogorske tradicije očuvano je kroz vjekove, zbog čega prijestonica svima u Crnoj Gori danas služi za ponos”, rekao je Camaj.
Kaže da je Cetinje danas “svojevrsna riznica koja čuva ne samo bogato kulturno već i duhovno nasljeđe svojih slavnih predaka.”
“Kako je u prošlosti Cetinje bilo začetnik inovativnih ideja, poput štamparije i bijelog sporta, iskreno vjerujem da će, uz sav potencijal koji nesumnjivo ima, naša prijestonica i u buduće zavrijeđivati epitet prvih na Balkanu.“
Potpredsjednica Skupštine Zdenka Popović ističe da je Cetinje duhovno i kulturno središte koje nosi vrijednosti slobode, mira i zajedništva.
“Poštovane građanke i građani Cetinja, upućujem vam iskrene čestitke povodom Dana Prijestionice i obilježavanja oslobođenja Cetinja. Danas, dok slavimo ovaj značajan datum, prisjećamo se hrabrih žena i muškaraca koji su se kroz istoriju borili za slobodu, čast i dostojanstvo ovog ponosnog grada”, napisala je ona.
Rekla je da značaj Cetinja, kao simbola crnogorske državnosti i duhovne baštine, nadilazi granice.
“Ono je duhovno i kulturno središte koje nosi vrijednosti slobode, mira i zajedništva. Danas se ponosimo na nepokolebljivu privrženost tim idealima i na sve što je Cetinje kroz istoriju dalo Crnoj Gori. Neka ovaj praznik bude prilika da zajednički obnovimo zavjet za očuvanje slobode i prosperiteta naše zemlje, inspirisani snagom, tradicijom i slavnim nasljeđem Cetinja. Uvjerena sam da ćete i dalje čuvati ove vrijednosti i doprinositi napretku Crne Gore, kako bismo ostavili generacijama koje dolaze stabilno i pravedno društvo”, piše u čestitki.
Povodom Njegoševog Dana – Dana kulture, koji se sa ponosom obilježava 13. novembra, Narodna čitaonica i biblioteka „Njegoš“ na Cetinju organizovala je sinoć promociju zbirke poezije „Bila je Sunce“ autorke Mirjane Marković.
Prema riječima Božidara Proročića, književnika i publiciste, u prepunoj sali, ispunjenoj ljubiteljima pisane riječi, pjesništva i poštovaocima kulturnog stvaralaštva mladih autora, ovo veče postalo je svojevrsno okupljanje kulturne elite i onih koji cijene snagu i ljepotu riječi. Promocija je otvorena uvodnom riječju bibliotekarke Saše Božović, koja je u ime ustanove izrazila zadovoljstvo što upravo ova zbirka obilježava Dan kulture, naglašavajući da stvaralaštvo Mirjane Marković nije samo umjetnički izraz već i svjedočanstvo njenog dubokog odnosa prema Cetinju i Crnoj Gori. Božović je istakla kako mladi autori poput Markovićeve predstavljaju budućnost crnogorske književnosti, unoseći u svoje stihove neponovljive emocije i duboku vezu sa rodnim krajem.
Borislav Cimeša, predstavnik izdavača, Crnogorskog kulturnog foruma (CKF), osvrnuo se na značaj zbirke u savremenoj crnogorskoj književnosti. On je posebno istakao autorkinu sposobnost da kroz jednostavne, ali duboko iskrene stihove prenese svoja osjećanja, patriotsku ljubav prema zavičaju i univerzalne ljudske teme koje nadilaze vremenske granice.
“Ova zbirka u sebi nosi duboko ukorijenjene emocije, misli koje se vraćaju korijenima, identitetu, ali i univerzalnim pitanjima koja svako od nas nosi u sebi”, rekao je Cimeša, naglašavajući da je poezija Mirjane Marković svojevrsno ogledalo duše crnogorskog podneblja.
Božidar Proročić, književnik i publicista, koji je osim recenzije zbirke bio i moderator razgovora sa autorkom, govorio je o značaju ove poezije kao autentičnog izraza mladalačkog entuzijazma i duhovnog prepoznavanja Cetinja u savremenom kontekstu. On je istakao da je Cetinje dobilo najljepši poklon kroz novu pjesničku dušu koja odiše Cetinjem i Crnom Gorom, stvarajući poeziju koja nosi autentičnost, nasljeđe i unutrašnji svijet pojedinca.
„Mirjana Marković je uspjela da kroz svoje stihove približi dušu Cetinja, njegov alter ego ali i viziju za budućnost”, rekao je Proročić, pohvalivši autorkinu sposobnost da stvara slike koje su bliske svakom čitaocu.
Tokom večeri, Mirjana Marković je odgovarala na pitanja vezano za proces nastanka zbirke, sopstvenu inspiraciju i simboliku koja prožima njene stihove. Publika je s interesovanjem slušala o njenim izazovima i motivima, o dubokom ličnom odnosu prema svakom stihu koji je utkala u zbirku „Bila je Sunce.“ Posebnu dimenziju događaju dali su video spotovi sa stihovima autorke, prikazani tokom promocije, čime su posjetioci dobili priliku da na vizuelan način dožive snagu poezije.
Na kraju večeri, publika je imala priliku da postavi pitanja i izrazi poštovanje autorki a atmosfera u sali bila je ispunjena emocijama i oduševljenjem. Veče je završeno evociranjem stihova koji su, kako su neki prisutni rekli, ostavili trajan pečat na njihovu dušu.
“Ova promocija pokazala je da su poezija i kultura povezuju generacije, podsjećajući na neprolaznu snagu riječi i ljepotu stvaralaštva koje nadilazi prolaznost vremena, ostajući zapisano kao trajno kulturno nasljeđe Crne Gore”, zaključio je Božidar Proročić, književnik i publicista.
Autorka Mirjana Marković zahvalila se svim prisutnima na podršci, ističući koliko joj znači podrška rodnog Cetinja i ljudi koji su prepoznali njenu poeziju kao autentičan izraz mladalačkog stvaralaštva i ljubavi prema Crnoj Gori. Posebnu zahvalnost izrazila je Prijestonici Cetinje, koja je nesebično podržala izlazak njene zbirke „Bila je Sunce“, omogućivši joj priliku da njeni stihovi nađu put do srca čitalaca i doprinesu književnom blagu Crne Gore.
Markovićeva je naglasila kako je njen poetski opus oslikan ljepotom, istorijom i duhom Cetinja, grada koji odiše bogatstvom kulturnog i umjetničkog nasljeđa i koliko je ponosna što upravo iz ovog grada može da podijeli svoj poetski put sa publikom.
Rad Doma zdravlja Cetinje tokom predstojećeg državnog praznika kulture, Njegoševog dana organizovan je prema rasporedu:
Izabrani doktor za odrasle
13.11.2024. srijeda, dr Marija Vuletić i med. sestra Biljana Vušurović (08h-12h)
14.11.2024. četvrtak, dr Tatjana Borilović Stamenković i med. sestra Nevenka Ivanović (08-12h)
13.11.2024. srijeda, dr Vesna Peranović i med. sestra Ivana Krivokapić (15-19h)
14.11.2024. četvrtak, dr Branislava Marković i med. sestra Ivana Kaluđerović (15-19h)
Izabrani doktor za đecu
I smjena
13.11.2024. srijeda, dr Mitar Popović i med. sestra Vesna Ivanišević (08h-12h)
14.11.2024. četvrtak, dr Mitar Popović i med. sestra Mira Latković (08h-12h)