Društvo
Medijski savjet za samoregulaciju: U punopravno članstvo primljena još 32 medija
Na danas održanoj godišnjoj Skupštini Medijskog savjeta za samoregulaciju razmatrano je više pitanja iz rada i aktivnosti ovog tijela, a odlučeno je da se u punopravno članstvo prime još 32 medija. Kako je navedeno u saopštenju te medijske organizacije, u fokusu današnje sjednice bili su zahtjevi za prijem novih članova, pa je u tom kontekstu
Na danas održanoj godišnjoj Skupštini Medijskog savjeta za samoregulaciju razmatrano je više pitanja iz rada i aktivnosti ovog tijela, a odlučeno je da se u punopravno članstvo prime još 32 medija.
Kako je navedeno u saopštenju te medijske organizacije, u fokusu današnje sjednice bili su zahtjevi za prijem novih članova, pa je u tom kontekstu pozdravljeno povećano interesovanje medija za samoregulaciju, koje je posljedica prije svega posljednjih izmjena Zakona o medijima.
Istovremeno je naglašeno da će veći broj medija svakako više doprinjeti razvoju profesionalnih i etičkih standarda u našoj zemlji.
Poslije najnovijeg proširenja Medijski savjet za samoregulaciju sada ima ukupno 49 članova.
Skupština je posebno pozdravila informaciju da će Medijski savjet za samoregulaciju sljedeće godine biti domaćin godišnjeg sastanka svih evropskih samoregulatornih tijela. Kako je to jedina Asocijacija u svijetu koja okuplja savjete za štampu redovni učesnici ovih sastanaka su samoregulatorna tijela iz ostalih država van našeg kontinenta. U tom smislu naredni skup ima i ineternacionalnu dimenziju – navodi se u saopštenju.
Ocjenjeno je i da ova međunarodna konferencija može dodatno doprinjeti promovisanju i jačanju samoregulacije u nas.
Danas je dopunjen Upravni odbor novim članovima sa četvorogodišnjim mandatom, a izvršnom sekretaru organizacije je povjeren još jedan mandate za vođenje ove medijske organizacije.
Sport
Poraz Starsa u Bijelom Polju
Cetinjanke doživjele drugi neuspjeh ove sezone.
Rukometašice Starsa izgubile su na gostovanju Jedinstvu rezultatom 23:17 (11:7) u utakmici 6. kola Druge crnogorske lige.
Odličan start Bjelopoljki bio je ključan za ishod večerašnjeg meča.
Jedinstvo je sredinom prvog poluvremena imalo višak od šest golova (7:1) i do kraja meča je tu prednost rutinski sačuvao.
Najefikasnije u redovima cetinjske ekipe bile su Anja i Iva Božović sa po četiri gola.
Kod domaćina devet golova Marije Femić.
Sport
Lovćen od minus 14 do pobjede u Golubovcima
Druga pobjeda ekipe Petra Jovanovića
Košarkaši Lovćena upisali su drugi trijumf ove sezone. Cetinjani su, u meču šestog kola domaćeg šampionata, savladali u gostima ekipu Vukovi Zeta rezultatom 77:71 (18:32, 21:16, 17:11, 21:12).
Golubovčani su odigrali odlično prvu dionicu koju su dobili sa 32:18. Lovćen se konolidovao u drugom kvartalu, ali je domaćin uspio da održava solidnu prednost.
Nakon odmora igra izabranika Petra Jovanovića bila je znatno bolja. Do kraja trećeg kvartala Lovćen je smanjio zaostatak na tri poena (59:56), a onda početkom posljednjeg napravio seriju 13:0 i time riješio meč u svoju korist.
Igrači cetinjskog kluba odlično su raspodijelili poene u ovom meču. Najefikasniji je bio Miloš Latković sa 16, 14 je dodao Milutin Đukanović, a po deset Vasilije Ivančević, Alija Islamović i Nikola Parača.
Kod Zećana je ubjedljivo najbolji bio Aleksa Lađić sa 23 poena.
Svijet
Trideset pet godina od pada Berlinskog zida
Zid je fizički podijelio grad i kompletno okružio Zapadni Berlin.
Berlinski zid koji je 28 godina bio simbol hladnoratovske podjele svijeta na kapitalistički zapad i komunistički istok, na današnji dan prije tri i po decenije zvanično je izgubio svoju važnost i funkciju.
Betonska prepreka duga čak 155 kilometara predstavljala je granicu između Zapadne i Istočne Njemačke, sagrađena je 1961. godine.
Zid, koji je dijelio i dva međusobno suprotstavljena ideološka bloka, trebalo je da spriječi bjekstvo radnika i političkih neistomišljenika.
Ogroman odliv radne snage umnogome je uticao na privredu Istočne Njemačke. Prema podacima portala Njemačka istorija u dokumentima i slikama (GHDI), koji kao izvor navodi zapadnonjemačke vlasti, od 1949. do 1962. u Zapadnu Njemačku prebjeglo je više od 2,7 miliona ljudi, dok se taj broj do 1989. godine sveo na oko 550.000.
Zvanična verzija istočnonjemačkih vlasti je bila da je zid “antifašistička zaštitna barijera”, sa ciljem da odvrati agresiju sa Zapada.
Zid je fizički podijelio grad i kompletno okružio Zapadni Berlin. Tokom izgradnje zida, istočnonjemački vojnici i borbene grupe radničke klase su stajale na granici, sa naređenjem da pucaju na svakog ko pokuša da prebjegne.
Kompletna granica između Istočne i Zapadne Njemačke je zatvorena zidovima, minskim poljima i drugim preprekama.
Procjenjuje se da je u incidentima prilikom pokušaja prelaska zida poginulo najmanje 140 osoba, uključujući i graničare.
Liberalizacija kasnih osamdesetih, povezana sa velikim ekonomskim padom, sve slabijim uticajem Sovjetskog Saveza i zvanične politike Perestrojke, dovela je do slobodnijeg pograničnog režima u Istočnoj Njemačkoj, a kulminirala je masovnim demonstracijama i padom tamošnje komunističke vlasti.
Kada je 9. novembra 1989. emitovano saopštenje istočnonjemačke vlade da će prelazak u Zapadnu Njemačku biti dopušten, mase istočnih Njemaca su se približile i zatim i prešle zid, a njima je u susret sa druge strane došao i veliki broj zapadnih Njemaca u slavljeničkoj atmosferi.
U roku od nekoliko nedjelja veći dio zida uništila je euforična masa, a njegov pad je bio prvi korak ka ujedinjenju Njemačke, koje je zvanično završeno 3. oktobra 1990. godine.
Izvor: RTS
Servisi
U nedjelju sunčano
Najviša dnevna temperatura vazduha do 22 stepena.
U Crnoj Gori u nedjelju sunčano, uz povremeno slabu ili umjerenu visoku oblačnost.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru će tokom jutra ponegdje po kotlinama biti magle.
Vjetar najčešće sjeverni, slab do umjeren, poslijepodne u sjevernim, a krajem dana ili tokom noći i u ostalim predjelima, pojačan do jak.
Jutarnja temperatura vazduha od minus pet do deset, najviša dnevna od 8 do 22 stepena.
Svijet
UN: Sjevernom dijelu Pojasa Gaze prijeti glad
Izraelske snage pokrenule su prošlog mjeseca veliku operaciju visokog intenziteta u sjevernom dijelu Pojasa Gaze, sa željom, kako je saopšteno, da spriječe islamistički pokret Hamas da reformiše borbene jedinice.
Sjeveru pojasa Gaze prijeti glad zbog intenziviranja operacija izraelske vojske i gotovo potpunog prestanka pružanja pomoći u hrani, navodi se danas u izvještaju UN.
Upozorava se na “neposrednu i veliku vjerovatnoću gladi, zbog brzog pogoršanja situacije u Pojasu Gaze”.
Pragovi gladi su možda već pređeni ili će biti u bliskoj budućnosti – ocjenjuje se u izvještaju.
U prethodnom izvještaju objavljenom 17. oktobra, procjenjuje se da će se oko 345.000 stanovnika Gaze suočiti sa glađu na “katastrofalnom” nivou između novembra i aprila 2025. godine, što je oko 16 odsto stanovništva.
Izraelske snage pokrenule su prošlog mjeseca veliku operaciju visokog intenziteta u sjevernom dijelu Pojasa Gaze, sa željom, kako je saopšteno, da spriječe islamistički pokret Hamas da reformiše borbene jedinice.
Izvor: RTCG/Beta
Kultura
U utorak otvaranje 46. Crnogorskog likovnog salona „13. novembar“
Ovogodišnja tema Salona je „Impresija budućeg”
Tradicionalni 46. Crnogorski likovni salon „13. novembar“ biće otvoren u utorak, 12. novembra u 19 sati u Crnogorskoj galeriji umjetnosti „Miodrag Dado Đurić”, najavljeno je iz gradske uprave.
Ovogodišnja tema Salona je „Impresija budućeg”, a selektorka teoretičarka savremene umjetnosti Selma Đečević.
Na Salonu će se predstaviti umjetnici Elisa Andessner, Marko Čakalović, Abaz Dizdarević, Stefan Doru Moscu, Vladimir Dado Đuranović, Darko Đurović, Tijana Gordić, Anka Gardašević, Nikola Marković, Tanja Markuš, Damir Murseljević, Lidija Nikčević, Adin Rastoder, Jovana Šarac Dakić, Milena Vukoslavović – navodi se u saopštenju.
Kako dodaju iz Prijestonice, žiri koji će dodijeliti tri ravnopravne nagrade i Grand Prix Salona je u sastavu: istoričarka umjetnosti i predsjednica žirija dr Maja Đurić, istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković i teoretičarka savremene umjetnosti Selma Đečević.
Na svečanom otvaranju Salona govoriće gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković, selektorka Salona Selma Đečević, a predsjednica žirija Maja Đurić će uručiti nagrade.
Organizatori Salona su Prijestonica Cetinje i Društvo istoričara umjetnosti Crne Gore, sufinansijer Ministarstvo kulture i medija, a partner Narodni muzej Crne Gore. Tehničku podršku u realizaciji izložbe pružili su Muzej savremene umjetnosti Crne Gore, Narodni muzej Crne Gore i Fakultet likovnih umjetnosti na Cetinju.