Medojević: Socijalna politika danas nije prilagođena stvarnim potrebama porodice

Međunarodni dan porodice obilježava se u trenutku kada brojna istraživanja i svakodnevna praksa pokazuju da su porodice u Crnoj Gori suočene sa ozbiljnom krizom. Ekonomski pritisci, rast troškova života i nedovoljno efikasan sistem socijalne zaštite doveli su mnoge porodice u stanje nesigurnosti i borbe za osnovne uslove dostojanstvenog života, saopštila je predsjednica Banke hrane Marina Medojević.

Kako je kazala, socijalna politika danas nije prilagođena stvarnim potrebama porodice.

Čak ni porodice u kojima su oba roditelja zaposlena i imaju prosječna primanja često ne mogu da dostignu vrijednost potrošačke korpe. Posebno zabrinjava položaj onih koji žive sa minimalnim ili bez redovnih prihoda, dok adekvatne i sistemske mjere podrške izostaju – navodi se u saopštenju.

Medojević ističe da najveću cijenu ove krize plaćaju djeca.

Djeca koja odrastaju u domaćinstvima u kojima postoji neizvjesnost u pogledu dostupnosti i kvaliteta hrane imaju lošije opšte zdravlje, slabije obrazovne rezultate i manje šanse za kvalitetnu budućnost. Iskustva brojnih država pokazuju da programi obezbjeđivanja školskog obroka za djecu iz porodica sa niskim prihodima daju izuzetno pozitivne rezultate – poboljšavaju zdravlje, obrazovanje i dugoročno povećavaju mogućnosti za izlazak iz siromaštva – istakla je.

Kako je pojasnila, mehanizmi socijalne zaštite, uključujući materijalna davanja, moraju imati ključnu ulogu u zaštiti djece i porodica od siromaštva i njegovih posljedica. Dobro osmišljeni i adekvatno finansirani sistemi socijalne zaštite nijesu trošak, već ulaganje u stabilnije i pravednije društvo.

Banka hrane Crne Gore smatra da je neophodno hitno razmotriti i uvesti mjere koje mogu značajno unaprijediti kvalitet života porodica.

Prema njenim riječima, te mjere bi uključivale utvrđivanje minimalnog garantovanog dohotka ispod kojeg niko ne bi smio živjeti, uz pokrivanje osnovnih troškova života poput hrane, struje i stanarine, automatsko usklađivanje socijalnih davanja sa inflacijom kako pomoć ne bi gubila vrijednost, formiranje jedinstvenog registra socijalnih davanja radi veće efikasnosti i sprečavanja zloupotreba.

Takođe, neke od mjera bi bile obezbjeđivanje besplatnog školskog paketa za djecu iz ugroženih porodica do završetka školovanja, uključujući udžbenike, prevoz, jedan obrok dnevno i osnovne vannastavne aktivnosti, uskladjivanje dječijeg dodatka sa imovinskim i dohodovnim cenzusom porodice, koji će pratiti rast i razvoj djeteta, subvencionisanje računa za struju, vodu i stanarinu za najugroženija domaćinstva

Razvoj programa „rad uz podršku“ tj. fleksibilnije radno vrijeme koji bi omogućio roditeljima da rade skraćeno radno vrijeme uskladjeno sa porodičnim obavezama, besplatna ili subvencionisana mjesta u vrtićima i produženom boravku za djecu iz porodica sa nižim prihodima, kako bi roditelji, posebno samohrane majke, imali mogućnost zaposlenja, pojednostavljenje procedura, veća dostupnost i humaniji pristup sistemu socijalne zaštite, jer ljudi ne bi smjeli mjesecima čekati na pomoć – navodi Medojević.

Suština ovih prijedloga, kako je pojasnila, nije samo izdvajanje više novca, već odgovornije i pametnije korišćenje postojećih sredstava, uz postepeno povećanje ulaganja tamo gdje daju najveći efekat – u djecu, osnovne potrebe i zapošljavanje.

Porodica mora biti temelj društvene politike, a ne posljednja karika sistema. Društvo koje ne štiti porodicu i djecu dugoročno ugrožava sopstvenu budućnost – zaključila je.

Izvor: CdM