Autor 
“Svi smo ljudi, svi smo jednaki” je ovogodišnja tema Međunarodnog dana ljudskih prava UN, koji se danas obilježava širom svijeta. U tom duhu, Akcija za ljudska prava poziva na prepoznavanje ljudskosti koja nas spaja, a koja podrazumijeva uvažavanje različitosti među ljudima.
Crna Gora dočekuje Međunarodni dan ljudskih prava bez pomaka u poštovanju ljudskih prava, dok je u odnosu na samostalnost državnog tužilaštva, slobodu izražavanja, zabranu torture, zlostavljanja i napada na novinare pokazala i nazadovanje. Nema pomaka ni u pogledu proaktivnog istraživanja ratnih zločina.
Iz HRA podsjećaju na najvažnije događaje koji su bili u fokusu u protekloj godini.
Ovu godinu je obilježila blokada izbora ljudi na čelnim pozicijama u pravosuđu. Vršioci dužnosti su na pozicijama Vrhovnog državnog tužioca, predsjednika Vrhovnog suda, sedam drugih sudova i uglednih pravnika u Sudskom savjetu.
Nedjelotvornost istraga prijava policijskog zlostavljanja i dalje je gorući problem u zaštiti ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori.
Ni ove godine Vlada nije zauzela strateški pristup suočavanju sa prošlošću. Ipak, učinjeni su iznenadni pozitivni pomaci poput zajedničkog polaganja vijenaca od strane ministara spoljnih poslova Crne Gore i Hrvatske na mjestu logora Morinj i smjene ministra pravde i ljudskih i manjinskih prava zbog relativizacije genocida u Srebrenci.
Crna Gora do danas nije uradila dovoljno da ispuni preporuke UN Komiteta za ekonomska, socijalna i kulturna prava iz 2014. godine da poveća iznose socijalnih davanja i obezbijedi odgovarajući životni standard za socijalno ugrožene, posebno nezaposlene, starije osobe i osobe sa invaliditetom.
U Crnoj Gori je samo u 2021. godini bilo 25 slučaja napada i ugrožavanja sigurnosti novinara i krajnje je vrijeme da se obezbijedi veća zaštita novinara.
Sloboda vjeroispovijesti je bila posebno velik izazov za Crnu Goru ove godine, pogotovo usljed prenaglašenih podjela izazvanih ustoličenjem mitropolita Joanikija na Cetinju.
Ovu godinu je obilježilo potpuno neodgovorno tolerisanje nepoštovanja propisanih zdravstvenih mjera i to u zemlji u kojoj je do danas od epidemije korone umrlo 2336 ljudi, koja je prva u svijetu po broju slučajeva zaraze korona virusom, peta po broju smrtnih slučajeva na milion stanovnika.
Govor mržnje je i ove godine intenzivan na društvenim mrežama i mimo njih, pozivanja na linč, ,,klanje”, vjersku netrpeljivost i agresiju, razmatranje nazivanja ulice imenom osuđenog za ratne zločine, negiranje genocida od strane državnih zvaničnika.
