JU Centar za socijalni rad za Prijestonicu Cetinje predložio je Memorandum o saradnji sa relevantnim lokalnim instutucijama i organizacijama Cetinja na temu prevencije i suzbijanja vršnjačkog nasilja.
Direktor Centra, Dejan Milošević kazao je da će dokument, nakon razmatranja, eventualnih sugestija i prijedloga biti potpisan u naredne dvije sedmice.
Mi smo otvoreni za sugestije, eventualne primjedbe. To je nešto što smo uvidjeli da u ovom momentu može da pospiješi saradnju svih nas, da budemo ekspeditivni, da u ranoj fazi tih problemam budemo tu, oni koji će pravovremeno reagovati i na pravi način. Ono što do nas dođe konkretno od vas, mi smo kadri kapacitetima i kadrovski, da taj problem riješimo zajedno sa vama. Negdje se nadam, da ta četiri nivoa od roditelja, do škola preko Centra, nikada neće doći do policije. To je ono čemu svi težimo i čemu se svi nadamo – kazao je Milošević.
Psihologica Centra Milica Krivokapić, zadužena za ovaj slučaj, kazala je da je zamisao formiranje lokalnog tima koji bi se bavio prevencijom i suzbijanjem vršnjačkog nasilja a koji bi činili odgovorna lica institucija i organizacija koje je Centar prepoznao kao ključne u ovoj problematici.
Smatramo da je jako važno da se djeca od najranijeg uzrasta prate. Da se uključimo svi zajednički, svako iz oblasti svojih nadležnosti kako bismo što prije reagovali kad procijenimo da postiji rizik da se neka problematična ponašanja kod djece razviju – objasnila je Krivokapić.
Predloženi Memorandum, prevashodno je usmjeren na obrazovne institucije, koje poručuju da sa Centrom sarađuju jer on, između ostalog ima određene nadležnosti koje te kao ustanove nemaju, kazala je vd direktorice OŠ „Lovćenski partizanski odred”, Danijela Bokan.
Mislim da bi bilo dobro da se čuje neka inicijativa o izmjenama, u smislu davanja određenih ingerencija i ovlašćenja školama. Dakle, izmjene normativa i postojećih pravilnika, jer kao što znate, škole nemaju istovremeno pravo i na pedagoga i psihologa – kazala je Bokan.
Škola „Njegoš“ nije imala vršnjačkog nasilja više neke nestašluke koji se prečesto ponavljaju, i koje se trudimo da iskontrolišemo. Zahvaljujemo se Centru na saradnji, kao i na ovoj današnjoj inicijativi za koju vjerujem da će biti uspješna – kazala je direktorica te škole, Adrijana Aleksić.
Naš tim radi aktivno na jačanju kompetencija roditelja i ne prepuštamo ništa slučaju. Imamo djece koja već pokazuju predispozije za neko devijantno ponašanje. Kroz roditeljske sastanke kao što su kazale koleginice, nama uvijek dođu oni koji imaju solidno roditeljstvo i nemaju problem sa djecom, a oni koji bi zaista trebali rijetko, ili skoro nikada ne dođu. Znate zašto? Zato što misle da će biti osuđivani za svoje roditeljstvo, napadnuti. Međutim, ja se ne slažim sa tim – kazala je vaspitačica Dragana Vujović, koja 35 godina radi sa djecom u predškolskoj ustanovi.
Ono što ističemo godinama unazad jeste neposvećenost, nedolazak tj. neprisustvo roditelja sastancima odjeljenja i Savjetu roditelja. Imali smo i situaciju da nemam kvorum za sastanak posvećen problemu s vršnjačkim nasiljem – kazala je predsjednica Savjeta roditelja OŠ „Njegoš“, Milena Jovanović.
Sada se bavimo posljedicama, a važno je raditi na prevenciji koja kreće od vrtića, poručila je psihologica JU „Doma zdravlje“ Cetinje, Marija Perišić.
Što se tiče samog rada sa roditeljem, voljela bih, kao neko ko radi dugo ovaj posao, da kažem da nema promjene kod djeteta bez rada sa roditeljima. Konkretno, metodologijom kojom se ja bavim… ne možeš da dovedeš dijete kod psihologa i kažeš izvoli „prepravi ga“. Psiholog je taj koji će dati roditelju smjernice kako da postupa sa djetetom, i kako da ga revaspita, da tako kažemo. Da ne ulazim u dio toga koliko postoji roditeljske volje, kapaciteta, snage zainteresvovanosti, i svega ostalog bez čega smo mi prosto nemoćni da pomognemo – kazala je Perišić.
U Članu 2. koji se odnosi na oblasti i oblike saradnje, sadržani su prijedlozi koji bi iz ugla Centra bili djelotvorni po pitanju rješavanja problema.
Sastanku su prisustvovali direktorica JU „Gimnazija” Sanja Jelić, direktor JU „Dom zdravlja” Marko Radović, predstavnici RTV Cetinje i RTVCG, kao i Prijestonice Cetinje, koji su istakli važnost uvezivanja relevantnih institucija i njihovog zajedničkog djelovanja.
Arktički ledeni pokrivač mogao bi da padne ispod ključne granice, da ima prvi dan bez uopšte leda, do 2027. godine, a sigurno će doživjeti takav scenario u narednih 20 godina, prenosi RTS.
Morski led Sjevernog pola se topi stopom bez presedana – više od 12 odsto svake godine, što znači da idemo ka tome da led potpuno nestane u nekim djelovima godine.
“Zlokobna prekretnica za planetu“ će se najvjerovatnije desiti u periodu između narednih devet i 20 godina nezavisno od toga da li će čovječanstvo smanjiti emisije štetnih gasova – navodi se u novoj studiji objavljenoj u časopisu Nature Communications.
Prvi dan bez leda na Arktiku neće mnogo promijeniti stvari, ali je pokazatelj da smo promijenili jedno od najprepoznatljivijih prirodnih okruženja na planeti, a to je da je okean prekriven ledom i snijegom čitave godine – navodi Aleksandra Džan, klimatolog na Univerzitetu Kolorado Bolder.
Radijator umjesto frižidera
Svake godine se prati stanje leda u moru putem satelita, koji očitavaju i prave pregled stanja još od 1979. godine. Led u moru igra ključnu ulogu u regulaciji temperature okeana i vazduha, održava staništa i omogućava moćnim okeanskim strujama da prenose toplotu i hranjive materije širom svijeta.
Površina morskog leda takođe odbija sunčevu energiju, što znatno smanjuje zagrijevanje planete. Ipak, taj efekat može da ide i u obrnutom pravcu – kada se led istopi ispod njega ostaju tamne vode koje apsorbuju više sunčevih zraka.
Ukratko, to znači da kako se planeta zagrijeva, Arktik umjesto frižidera postaje radijator koji se sada zagrijeva četiri puta brže nego drugi djelovi svijeta.
Rapidno zagrijevanje imalo je drastične posljedice. Najsjevernije ledeno prostranstvo, koje se između 1979. i 1992. godine protezalo na 6,85 miliona kilometara kvadratnih palo je na 4,28 miliona kilometara kvadratnih ove godine.
Koristeći 11 klimatskih modela i uradivši 366 simulacija na njima, istraživači iza studije utvrdili su da bi dan bez leda na Sjevernom polu mogao da dođe najranije za tri do šest godina.
Izvor: RTS
Veliko priznanje za crnogorske sutkinje Jelenu Vujačić i Anđelinu Kažanegru.
Naš sudijski par dijeliće pravdu na derbiju Glavne faze Evropskog prvenstva između Norveške i Danske.
Jelena i Anđelina prethodno su u grupi sudile utakmicu Austrija-Norveška.
Večerašnji meč ima veliki značaj jer bi se pobjednik približio plasmanu u polufinale.
Norveška i Danska igraće od 20.30.
Izvor: Sportfem
Na EHF Euru će neko večeras u Debrecinu doživjeti prvi poraz – jer, sastaće se Crna Gora i Mađarska, a mi se nadamo da će domaćin prvi put na turniru napustiti parket pognute glave. To bi ujedno bio ogroman korak izabranica Suzane Lazović ka polufinalu, i to na samom startu glavne runde, piše Portal Analitika.
Večerašnje suparnice odlično poznajemo. Doduše, mađarski klupski rukomet danas je znatno uspješniji od reprezentativnog, ali u toj državi vjeruju kako bi to moglo da se promijeni upravo na ovom prvenstvu – sa kojeg priželjkuju medalju.
Pritom, glad za odličjima u Mađarskoj je ogromna – posljednje su donijele prije 12 godina, i to bronzu sa Eura u Srbiji.
I dobro su Mađarice otvorile Euro, nema sumnje kako su selektorka Lazović i njene igračice naročito ‘prostudirale’ sjajno izdanje suparnica protiv Švedske, u kojem su Klujber i saigračice bile krajnje ubjedljive – 32:25.
Što se same statistike tiče, Mađarska je na dosadašnje tri utakmice dala 91 pogodak, a mi 79.
Dvije selekcije imaju identičan procenat uspješnosti šuta – 63 odsto. Ipak, treba istaći kako je Mađarska imala dvije znatno lakše utakmice od nas – igrale su protiv Turske i Sjeverne Makedonije.
Međutim, koliko su opasne, Mađarice su pokazale upravo onda kada je i trebalo – protiv Švedske. Bio je to možda i njihov najbolji meč u nekoliko posljednjih godina.
Mađarska selekcija je primila na tri utakmice 68 pogodaka. Crna Gora primila je četiri gola manje.
U jednom segmentu, večerašnji suparnik bio je bolji od nas – u učinku golmanki. Od 114 pokušaja suparnica odbranile su 47, što je gotovo 42 odsto.
Sa druge strane, naše golmanke su upisale 31 odbranu prilikom 95 šuteva, što je u ravni od oko 33 procenta.
Što se igračica tiče, nepoznanica nema. Katrin Klujber i Viktorija Lukač Đer na ovom prvenstvu pružaju odlična izdanja.
Golmanka Sofi Zemeri ima prosjek od 10 odbrana po susretu.
Već smo se prisjećali prošlogodišnjeg susreta protiv Mađarica na Svjetskom prvenstvu. Tada smo ih, bez Jauković i Raičević, savladali mnogo lakše nego što se očekivalo – 24:18. Sjećamo se kako su naše igračice tada napravilče i veliki preokret – na poluvremenu su gubile tri razlike, a tada je blistala Dijana Mugoša sa osam golova.
A i inače, tradicija je u potpunosti na našoj strani. Pet puta su ‘lavice’ igrale protiv Mađarske i upisale četiri pobjede. Ipak, biće ovo prvi naš okršaj u kojem će jedna selekcija imati prednost domaćeg parketa, a u slučaju Mađarske to znači i krcate tribine, uz izuzetno bučnu podršku.
Raspored prvog kola:
Švedska – Poljska (15:30)
Francuska – Rumunija (18:00)
Mađarska – CRNA GORA (20:30)
Izvor: Portal Analitika
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović učestvovao je na Samitu EU-Zapadni Balkan u Briselu, gdje je zajedno sa evropskom komesarkom za proširenje Martom Kos bio uvodni govornik. Samit je organizovala ugledna think tank organizacija ,,Friends of Europe”.
U obraćanju prisutnima, predsjednik Milatović je istakao da je ohrabrujuće vidjeti da je jedan od sedam prioriteta nove Evropske komisije upravo proširenje EU, s ciljem da se Evropa učini većom, ne samo geografski već, što je mnogo važnije, u smislu globalnog značaja, saopšteno je iz njegovog Kabineta.
,,Jedan od načina da se to postigne je snažno promovisanje proširenja. U ime država kandidata, mogu reći da smo veoma ohrabreni što vidimo novi zamah u Briselu i u mnogim prijestonicama država članica. Na nivou EU, postoji potreba za novim članicama i uspješnim pričama u kontekstu proširenja, što nam daje novi podsticaj i optimizam”, kazao je Milatović.
Podsjetio je da je u trenutku kada je izabran za predsjednika Crne Gore, postavio ambiciozan, ali realan cilj, da Crna Gora, kao predvodnik grupe 10 zemalja kandidata, do 2028. godine postane 28. država članica EU.
,,Danas takođe želim da razgovaram o tome šta znači pridruživanje EU, ne samo za Crnu Goru, već i za region i sve države kandidate. Konkretno, da li pristupanje EU doživljavamo kao način za pristup većem finansiranju ili ga vidimo kao odličnu priliku koja nam pomaže da se pridružimo klubu zajedničkih vrijednosti”, kazao je predsjednik države.
Predsjednik Milatović je ocijenio da postoje četiri moguća scenarija kada je u pitanju perspektiva proširenja.
,,Prvi scenario, u kojem obje strane, i EU i država kandidat, gube – s jedne strane, zemlja kandidat ne koristi proces pristupanja EU za demokratski ili institucionalni napredak, a EU ne prihvata zemlju u Uniju. Ovo je očigledno negativan ishod.
Drugi scenario, država kandidat koristi proces pristupanja EU za izgradnju institucija, demokratski napredak i fokusiranje na ekonomski razvoj, ali EU ne prihvata državu članicu u svoj klub.
Treći scenario, koji podrazumijeva da zemlja kandidat ne napreduje demokratski, ali EU je i dalje želi kao članicu. Dugoročno gledano, ovo je scenario u kojem gube i država i EU, i koji nije održiv, jer se ne daje prioritet vrijednostima poput vladavine prava i efikasnog upravljanja.
Na kraju, win-win scenario, u kojem svi dobijaju – kada država kandidat efikasno koristi proces, napreduje demokratski, gradi jače institucije, a zatim je primljena u EU. Ovo je idealan scenario kojem vjerujem da bi svi trebalo da težimo”, poručio je Milatović.
Naglasio je da čvrsto vjeruje da pristupanje EU nije samo finansijsko pitanje, jer postoji mnogo izvora finansiranja na globalnom nivou, već da je proces pristupanja EU jedinstven po tome što podstiče zemlje da izgrade društva zasnovana na vladavini prava, efikasnoj javnoj upravi i jednakim mogućnostima.
U tom procesu, Milatović je istakao da vidi ključnu ulogu Evropske komisije u podršci državama kandidatima u sprovođenju reformi.
,,Novi zamah u EU, koji se očituje i kroz Plan rasta, snažan je signal posvećenosti regionu Zapadnog Balkana”, zaključio je predsjednik.
Marta Kos: Do kraja mandata jedna ili više zemalja kandidata mogu da stignu do EU
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos ocijenila je danas da Evropska unija (EU) prvi put ima realan pristup po kom bi do kraja mandata sadašnje Evropske komisije mogli “do linije cilja” da budu dovedene jedna ili više zemalja kandidata za članstvo.
Kako je javila agencija MIA iz Brisela, ona je to rekla u uvodnom obraćanju foruma “Samit EU-Zapadni Balkan: Obnovljeni pristup regionu” u organizaciji briselskog istraživačkog centra Prijatelji Evrope.
Nova evropska komesarka za proširenje je izjavila da će učiniti sve da bilateralni sporovi iz prošlosti ne mogu stalno da stoje, kako je rekla, na putu zajedničkom cilju – približavanju zemalja Zapadnog Balkana Evropskoj uniji.
“Moj san je da sve zemlje Zapadnog Balkana budu u EU i da vidimo uklanjanje granica i bilateralnih tenzija, kao što je to bio slučaj u mnogim djelovima kontinenta”, rekla je Kos i dodala da će uklanjanjem fizičkih barijera razdvajanja mnoge istorijske tenzije biti ostavljene po strani.
Kako je istakla Kos, danas mir, sloboda i prosperitet u velikoj mjeri zavise od jače i ujedinjenije Evrope.
Naglasila je da je na sastancima sa liderima zemalja Zapadnog Balkana prethodna dva dana poručila da na nju mogu računati kao na člana timova koji će raditi na njihovom približavanju EU.
Nova komesarka EU za proširenje je ocijenila da nije samo pitanje kada će EU dobiti nove članice, već i šta kandidati za članstvo mogu učiniti za jaču i sigurniju Evropu, ističući da će proces proširenja ostati zasnovan na zaslugama i dostignućima, prije svega u odnosu na vladavinu prava.
“Ali ako kandidati za članstvo isporuče, onda želim da za to budu nagrađeni”, dodala je Kos, ističući da je nova Evropska komisija – komisija za proširenje.
Prema njenim riječima, u Briselu postoji jedinstvo kada je u pitanju izgradnja veće i jače Evrope, ali je neophodno da takvo jedinstvo i posvećenost pokažu zemlje kandidati za članstvo, što zahtjeva saradnju vlasti, opozicije, civilnog sektora i svih segmenata društva.
“Biće potrebno mnogo tehničkog posla koji ćemo zajedno morati da završimo, ali želim da vas uvjerim da proširenje nije tehnički proces”, rekla je Marta Kos i dodala da je sve što se radi u procesu proširenja u interesu naroda i za ponovno ujedinjenje Evrope.
Izvor: Beta
U Hong Kongu je otvorena najveća panda-tematska izložba pod nazivom “Panda Go!”. Na izložbi je postavljeno 2.500 skulptura, koje će prvo biti izložene na popularnoj šoping lokaciji
“Avenija zvijezda“ (“Avenue of Stars”), a kasnije će biti premještene na tri druge lokacije u gradu, prenosi Tanjug.
Jedna od glavnih lokacija je “Oušen park” (Ocean Park), dom za blizance pande koji su rođeni u avgustu i njihove majke Jing Jing, koja je sa 19 godina (57 ljudskih) postala najstarija panda koja je prvi put postala majka.
Očekuje se da će posjetioci blizance moći da vide u februaru.
Takođe, novopristigla panda para An An i Ke Ke, koji su u Hong Kong stigli u septembru, takođe se nalaze u Ocean Parku.
Nekoliko poznatih ličnosti, uključujući muzičara Farela Vilijamsa, dizajniralo je specijalne skulpture panda, koje će biti ponuđene na aukciji, a prihod će biti doniran za očuvanje ove vrste u pomenutom parku.
Vlada Crne Gore usvojila je na današnjoj sjednici “Barometar 26”, platformu o “zajedničkim obavezama” za okončanje pregovora sa Evropskom unijom (EU).
Taj dokument nije prvobitno bio na dnevnom redu, ali je naknadno, na sjednici, uvršten u njega kao zadnja tačka.
U platformi, koja ima nepune dvije stranice, navedena su četiri “osnovna principa” koji treba da dovedu do proklamovanog spoljnopolitičkog cilja – zatvaranja pregovora sa EU do kraja 2026. godine.
U njemu stoji da se svi potpisnici obavezuju da podrže ispunjavanje obaveza iz “evropske agende”, da promovišu “političku atmosferu dijaloga, saradnje i kompromisa”, da ostave “polarizujuća pitanja” (“identitetske teme i druga pitanja koja mogu izazvati etničke ili vjerske tenzije ili destabilizovati nacionalnu bezbjednost Crne Gore”) “posebnom mehanizmu razrješenja tih pitanja”, koji uključuje radne grupe, kao i skupštinske odbore gdje će se date teme obrađivati uz ekspertsku podršku akademske zajednice, te da promovišu regionalnu saradnju i uzdržavaju se od postupaka koji bi mogli narušiti dobrosusjedske odnose ili odnose sa članicama EU.
Izvor: VIjesti