Foto: Savo Prelević
Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović nije dao saglasnost na predlog vladine odluke o učešću pripadnika hrvatske vojske u misiji podrške Ukrajini, saopšteno je danas u Zagrebu.
“Hrvatska na rat u Ukrajini ni na koji način ne može bitno da utiče, niti može da ga zaustavi. Ali, promišljenom i odgovornom politikom državnih vlasti može da spriječi širenje rata prema hrvatskim granicama i obezbijedi mir i sigurnost svim hrvatskim građanima. Zato sam odbio da dam prethodnu saglasnost na odluku o učešću hrvatske vojske u misiji podrške Ukrajini”, objasnio je Milanović, prenijela je u saopštenju njegova pres služba.
Vlada Hrvatske je putem ministra odbrane tražila od predsjednika i vrhovnog komandatna Oružanih snaga prethodnu saglasnost na predlog odluka o učešću hrvatskih vojnika u misijama, operacijama i aktivnostima NATO-a, Evropske unije i Ujedinjenih nacija.
Prema hrvatskom Ustavu, sve predložene odluke donosi Hrvatski sabor većinom glasova svih poslanika ako predsjednik države za odluke da prethodnu saglasnost.
Ukoliko predsjednik uskrati saglasnost, Hrvatski sabor može takve odluke da donese samo dvotrećinskom većinom svih poslanika.
Vlada je, kako se navodi u saopštenju, tražila saglasnost za 13 odluka, među kojima i su nastavak učešća pripadnika vojske u NATO operacijama KFOR i SEA GUARDIAN, kao i u misiji u Iraku.
“Predsjednik nije dao prethodnu saglasnost jedino na odluku o učestovanju pripadnika Hrvatske vojske u NATO aktivnosti za sigurnosnom i obučnom podrškom Ukrajini (NSATU)”, navodi se u saopštenju.
Milanović je ocijenio da ta misija može “potencijalno štetno djelovati na nacionalne interese Republike Hrvatske”.
“Prema Ustavu, Vlada može zatražiti od Hrvatskog sabora glasanje o predloženoj odluci i ako Vladin predlog odluke dobije podršku dve trećine poslanika, odluka će stupiti na snagu i predsjednik će je poštovati”, navodi se u saopštenju.
Milanović je podsjetio da se vladin predloge zasniva na odluci NATO-a sa sastanka iz jula ove godine u Vašingtonu, na kojem je i on učestvovao, ali da se nije protivio toj odluci na nivou NATO, jer države članice same odlučuju hoće li i na koji način učestvovati u toj aktivnosti.
“Važno je znati da predsjednik ni na koji način nije bio konsultovan oko stavova koje je Republika Hrvatska zastupala u pripremi navedene odluke. Kršeći, opet, svoju ustavnu obavezu, koja Vladi nalaže saradnju s predsjednikom na području spoljne politike i odbrane, Vlada je ne samo preuzela obavezu u ime Hrvatske već je i pripremila navedenu odluku o slanju pripadnika oružanih snaga bez konsultacija s predsednikom”, ističe se u saopštenju.
Takođe se podseća da je predsjednik Hrvatske “vrlo jasno komunicirao svoj stav da se protivi učešću pripadnika oružanih snaga u takvim misijama”.
“Ruska agresija na Ukrajinu je nedopustiva i predstavlja kršenje međunarodnog prava koje svi moramo osuditi. Predsjednik je u više navrata ponovio i stoji kod stava da je Ukrajina žrtva agresije i da joj i Hrvatska treba pružiti svu moguću humanitarnu pomoć”, ističe se u saopštenju.
Uprkos vojnoj pomoći koju prima Ukrajina, kraj rata se ne nazire već, kako navodi predsjednik, prijeti opasnost da se rat proširi i van granica Ukrajine.
“Zadatak predsjednika države, a po njegovom mišljenju i zadatak svih hrvatskih državnih institucija, zaštititi Hrvatsku od rata i preduzeti sve mjere da bi Hrvatska ostala van ratnih sukoba. Upravo zbog toga predsjednik nije dao prethodnu saglasnost”, dodaje se u saopštenju.
Ističe se da Hrvatska kao punopravna članica ima obavezu i dužnost prema svojim saveznicima u NATO-u i predsjednik “ni na koji način ne dovodi to u pitanje”.
Milanović je naglasio da je rat u Ukrajini posljedica ruske agresije, ali da ne predstavlja napad na neku od članica NATO-a i ne može biti aktiviran član 5. Sjevernoatlantskog ugovora pa ne postoji ni međunarodno-pravna obaveza učešća Hrvatske u aktivnostima koje bi je povezale s tim ratom.
IZVOR: Vijesti
Prije nekog vremena iznenadio sam gledaoce dezenima. Sad sam iznenadio gledaoce pejzažima. Mnogi umjetnici, danas hoće gledaoce da dirnu groteskom, a ja želim da gledaoce dirnem ljepotom, ako ima imalo ljepote u mojim radovima – poručio je crnogorski umjetnik Krsto Andrijašević.
U okviru izložbe „Gledano sa moga prozorja“, jedan od članova nekadašnje znamenite grupe umjetnika „Generacija 9”, u Galeriji Centra za kulturu Cetinje, predstavio je 20 radova.
Otvarajući izložbu prof. dr Tatjana Đurišić kazala je da Andrijaševićevo stvaralaštvo, nosi izuzetno snažan lirski pečat.
Slikarskih tekst je specifičan. On računa na oblike na boje svjetlost i tamu. Međutim, u ovim slikama vi prepoznate još nešto, a to je verbalno kodoranje. Neke od slika sadrže ili posvetu osobama koje su jako važne slikaru ili pak neki lisrki iskaz koji vam govori mnogo o tome kako se umjetnik osjeća. E, to je autentično ispovjedno i lirsko. To je nešto što unosi novu dinamiku u stvaranje i kreativnost Krsta Andrijaševića – kazala je prof. dr Đurišić.
Prostorni motiv Trebjese i Pustog Lisca, ključni je motiv jednog od najznačajnihih crnogorskih slikara današnjice.
Obratite obavezno pažnju na verbalnu poruku. Meni je najzanimljivija jedna koja komentariše pun mjesec… Ta vrsta pogleda na svijet zbog koje svi misle da su umjetnici „malo pomjereni“ je stara koliko i svijet i umjetnik. Zato što oni svijet posmatraju očima koji niko drugi ne posmatra… Ja tu Trebjesu gledam decenijama, al je nikada nijesam vidjela ovako kako je naslikao Krsto Andrijašević – kazala je prof. dr Đurišić.
Ona je kazala da se serija predstavljanih pejzaža, može percipirati i kao svojevrstan ciklus. Zato što je temacka osnova jasna i razvija se sa slike u sliku.
Udruživanjem slikarskih književnih tekstova u ciklus svaka slika dobija dopunsko opterećenje koje prima od tog konteksta. Tako da vi ovdje imate elemente lirskog kodiranja i priču o gradu pod Trebjesom viđenom okom vrhunskom umjetnika, specifičnog senzibilteta koji pokušava dođe do same suštine svijeta koji ga okružuje i da tu suštinu umjetnički prezentuje u svojim radovima – objasnila jeĐurišić.
Krst Andrijašević je imao veliki broj samostalnih i kolektivnih izložbi u Crnoj Gori i inostranstvu.Za svoje stvaralaštvo dobio je brojna priznanja između ostalih pet nagrada Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore.
Dobitnik je i najvećeg priznanja Crne Gore – Trinaestojulske nagrade.
“Znam da je bio napad na Dubrovnik i da je Crna Gora učestvovala u njemu. Znam i da se dogodio ’90-tih”, kaže dvadesetogodišnji Marko, student iz Podgorice.
On za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže i da o žrtvama “ne zna ništa”.
Od 55 odsto mladih u Crnoj Gori koji znaju za napad na Dubrovnik, 63 odsto ne zna ili odbija da odgovori na pitanje o broju poginulih u tom napadu, rezultati su istraživanja Centra za građansko obrazovanje (CGO) septembra ove godine.
Danas se navršava trideset tri godine od napada na Dubrovnik, u Hrvatskoj.
Tokom opsade Dubrovnika do maja 1992. poginulo je 116 civila, 194 hrvatska branitelja i 165 pripadnika JNA iz Crne Gore.
Napad je počeo 1. oktobra 1991. Izvele su ga snage tadašnje Jugoslovenske narodne armije (JNA) uz učešće crnogorskih rezervista.
Prognano je 33.000 civila i uništeno više od 2.000 stambenih objekata, uključujući i dubrovački Stari grad koji je pod zaštitom UNESCO-a.
Damir Suljević, koordinator za ljudska prava u CGO-u, kaže da mladi rođeni ’90-tih nijesu imali priliku da steknu objektivna saznanje o tim događanjima.
“Nažalost i dalje postoji veliki broj mladih koji smatraju da je ta vojna akcija bila opravdana”, kaže Suljević.
Marija, studentkinja književnosti iz Nikšića, kaže da je napad na Dubrovnik došao iz Crne Gore i Srbije, koje su bile u Jugoslaviji.
“Mislim da je poginulo par stotina ljudi. Znam i za izjavu jednog crnogorskog političara (Milo Đukanović) koji je izjavio da je ‘zamrzio šah zbog šahovnice’, simbola na hrvatskoj zastavi”, priča Marija za RSE.
Smatra da je do napada došlo zbog ratne propagande političara u Beogradu i Podgorici.
U vrijeme napada u Crnoj Gori je na vlasti bila Demokratska partija socijalista (DPS). Predsjednik države bio je Momir Bulatović, a premijer Milo Đukanović. Na čelu Srbije bio je Slobodn Milošević.
“Žao mi je što je došlo do razaranja Dubrovnika jer posljedice napada, a prije svega izgubljenih života, utiču na obje države i danas”, zaključuje Marija.
I Vuk, student prava iz Nikšića, zna da je napad na Dubrovnik izvela JNA uz učešće crnogorskih rezervista:
“I znam da je materijalna šteta bila ogromna, ali broj ljudskih žrtava ne znam”.
Za Dijanu, studentkinju Medicinskog fakulteta, napad na Dubrovnik je “dio sukoba između Crne Gore i Hrvatske”.
“Nažalost, još uvijek su prisutne tenzije koje su posljedica tog rata. I danas ljudi, naprimjer iz Nikšića, sa oprezom putuju u djelove Hrvatske”, smatra Dijana.
Istraživanje CGO je pokazalo da više od polovine onih koji su čuli za napad, navode da je to bila neopravdana vojna akcija, dok 16 odsto vjeruje da je napad bio opravdan.
Damir Suljević ističe da je dvije trećine mladih navelo da je Crna Gora učestvovala u ratovima ’90-ih na prostoru bivše Jugoslavije, dok skoro jedna petina ispitanih smatra suprotno.
On smatra da je u njihovom slučaju “zakazao” obrazovni sistem.
“Nažalost ne dobijaju objektivna saznanja kroz formalni obrazovni sistem i bez onoga što su ideološke primjese koje dolaze od porodice ili drugih ljudi njihovog okruženja”.
Podsjeća da se ’90-te izučavaju u završnim razredima osnovne i srednje škole, ali u poslednjim sedmicama školske godine kada je pažnja učenika manje usmjerena na gradivo.
“Ove teme moraju se kontinuirano izučavati i ne samo kroz predmet istorije. Građansko obrazovanje je bilo predmet kroz koji su se ove teme obrađivale na objektivan način “.
Procjene su da je oko 7.000 rezervista iz Crne Gore učestvovalo u napadu na Dubrovnik.
Za ratne zločine počinjene tokom opsade Dubrovnika pred Međunarodnim sudom za bivšu Jugoslaviju u Hagu osuđen je general Pavle Strugar na osam godina zatvora, zbog uloge u granatiranju grada.
Viceadmiral Miodrag Jokić osuđen je na sedam godina dok je admiral Milan Zec, oslobođen zbog nedostatka dokaza.
U Crnoj Gori do danas nije pokrenut nijedan krivični postupak zbog ratnih zločina na dubrovačkom području.
Izvinjenje Hrvatskoj za stradanje i gubitke koje su prouzrokovali crnogorski vojnici, posebno na području Dubrovnika, uputio je Milo Đukanović 2000. godine sa funkcije premijera Crne Gore.
Ministar ljudskih i manjiskih prava Fatmir Đeka rekao je za RSE da ne zna koliko je bilo žrtava tokom napada na Dubrovnik, sa obje strane.
“Normalno je da puno stvari ni ja nijesam znao. Neke stvari ni ja nijesam imao priliku da gledam ovako detaljno, pa ni broj žrtava”.
“Zbog toga je to razlog više da naučimo ne samo djecu, nego ukupno društvo za dešavanja u Dubrovniku i za ostale zločine”, rekao je Đeka.
On je na temu opsade Dubrovnika, govorio na otvaranju izložbe Inicijative mladih za ljudska prava.
Đeka je rekao da je bio tinejdžer tokom napada na Dubrovnik i da se sjeća tih dešavanja.
“I ja sam jedan od tih koji o tome uči svoju djecu. I ne samo za Dubrovnik nego i za ono što se desilo u Bosni i na Kosovu, da se više ne dešavaju ovakve stvari i da kroz kulturu sjećanja, afirmativno radimo za našu djecu, da budemo društvo tolerancije”.
IZVOR: Radio Slobodna Evropa
Povodom Međunarodnog dana starijih osoba, koji se obilježava 1. oktobra, Crveni krst Cetinje organizovao je druženje za starije sugrađane – korisnike programa „Pomoć u kući“, Kluba za starija lica, Dnevnog boravka za starije kao i predstavnike Kluba veterana i njihove goste .
Ovaj događaj, imao je za cilj da ukaže na važnu ulogu koju starije osobe treba da imaju u našem društvu te da podsjeti na njihov doprinos zajednici i značaj međugeneracijske solidarnosti i saradnje, saopštili su iz Crvenog krsta Cetinje.
Na događaju u Crvenom krstu stariji sugrađani su imali priliku da upoznaju gradonačelnika Nikolu Đuraškovića i generalnu sekretarku Crvenog krsta Crne Gore Jelenu Dubak sa temama i izazovima koje nosi “treće doba” ali i da se informišu o uslugama i podršci koje im stoje na raspolaganju.
Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković istakao je važnost međugeneracijske solidarnosti i potrebe za poštovanjem i brigom o starijim osobama, naglašavajući da se svi zajedno moramo truditi da im omogućimo dostojanstven i kvalitetan život.
Čestitajući ovaj važan datum, generalna sekretarka Jelena Dubak istakla je programe i projekte Crvenog krsta Crne Gore koji se realizuju posredsvom opštinskih organizacija, a koji imaju za cilj da starijim licima olakšaju svakodnevne aktivnosti, omoguće aktivno starenje uz sadržajno i ispunjeno vrijeme vodći se principom na kome Crveni krst sa posebnom pažnjiom insistira – očuvanje dostojanstva svakog pojedinca.
Sekretar Crvenog krsta Cetinje Božidar Drecun podsjetio je na aktivnosti brige o starijima koje se već godinama uspješno realizuju u Prijestonici Cetinje ali i ukazao na problem nedostupnosti brojnih socijalnih usluga za starije osobe sa ruralnog područja koje Crveni krst pokušava nadomjestiti oslanjajući se na rad i podršku svojih volontera.
Crveni krst će, uz podršku Prijestonice Cetinje, nastaviti da planira i realizuje aktivnosti, koje imaju za cilj unapređenje kvaliteta života starijih osoba, sa posebnim naglaskom na njihovu društvenu uključenost i podršku u svakodnevnim izazovima, saopšteno je iz te organizacije.
Događaju je prisustvovala zamjenica gradonačelnika Ana Novović.
Izborna komisija Glavnog grada (IKGG) podnijela je krivičnu prijavu zbog nestanka izvoda iz biračkog spiska sa biračkog mjesta 27 – Osnovna škola “Dragiša Ivanović”, potvrdio je predsjednik IKGG Podgorica Vladimir Filipović.
To je za Portal RTCG potvrdio predsjednik IKGG Podgorica Vladimir Filipović.
Prijava je podnijeta protiv Petra Globarevića, predsjednika biračkog odbora u Doljanima kao odgovornog lica.
“Riječ je o knjizi potpisa sa biračkog mjesta na kojem je upisano 950 birača. Sumnjamo da je izvod otuđen”, naveo je Filipović.
Lista “Pokret naprijed Vuk Kadić”, podsjećamo, zatražila je uvid u birački materijal i ponovno brojanje glasova sa pojedinih biračkih mjesta, među kojem i ovog.
“Vrši se uvid i rok za rezultate je 72 sata sata. Tako da u noći u srijedu na četvrtak u 1 sat nakon ponoći ističe rok i tad očekujemo rezultate. Neću ništa da prejudiciram”, zaključio je Filipović.
Podsjećamo, Kadiću i njegovoj listi nedostaje 203 glasa da pređu cenzus i uđu u Skupštinu Glavnog grada.
Izborna komisija Glavnog grada objavila je privremene rezultate lokalnih izbora u Podgorici, prema kojima je cenzus za ulazak u Skupštinu Glavnog grada prešlo sedam lista.
Kako je saopšteno iz IKGG, od 145.724 upisana birača, glasalo 82.282, a 1.106 glasačkih listića je proglašeno nevažećim.
U zapisniku IKGG navodi se da članovi Komisije nijesu imali prigovora na utvrđivanje rezultata izbora.
Cenzus, za koji je bilo potrebno 2.436 glasova, prema privremenim rezultatima, prešlo je sedam lista.
Lista DPS-a dobila je 24.310 glasova, koalicija Pokreta Evropa sad (PES) i Demokrata 17,672, a lista Za budućnost Podgorice 16.362 glasa.
Lista “Jakov Milatović – Za bolju Podgoricu sovojila je 8.537 glasova, Evropski savez 4,411, Pokret Preokret 2.704, a Stranka evropskog progresa (SEP) 2.504 glasa.
Parlamentarni status u Podgorici nijesu ostvarili Pokret Naprijed koji je osvojio sa 2.233 glasa, Podgorička lista sa 515, Crnogorska evropska partija sa 573, Pokret podstanara koji je dobio 226 glasova, kao i Crnogorska građanska akcija sa 174 i Bošnjačka stranka sa 955 glasova.
Prema privremenim rezultatima, DPS će u podgoričkom parlamentu imati 19 odbornika, koalicija PES-a i Demokrata 14, a Za budućnost Podogrice 13.
Lista Za bolju Podgoricu ima šest mandata, Evropski savez tri, a SEP i Preokret po dva.
IZVOR: RTCG
U izvještaju unutrašnje revizije procesa prodaje i evidencije naplate elektronskih voznih karata klik bus u ,,Putevi“ d.o.o Podgorica iz jula 2021. godine konstatovano je da je razlika u prometu između softvera i ukupnog prometa na kasi 51.935 eura, saopšteno je iz Glavnog grada.
Kako je navedeno, prodaja karata u periodu od 22.07.2020. do 20.06.2021. godine se obavljala preko tri kase – Trg nezavisnosti, Trg nezavisnosti II i Golubovci Anovi, a najveća razlika u prometu se desila na kasi Trg nezavisnosti i iznosi 44.605 eura.
„Tadašnjim rješenjem Sekretarijata za saobraćaj, gradskom preduzeću ,,Putevi“ d.o.o. je odobreno vršenje prodaje voznih elektronskih karata u linijskom gradskom i prigradskom prevozu putnika na teritoriji Glavnog grada Podgorica te je bilo potrebno da upravo oni angažuju zaposlene koji će vršiti prodaju elektronskih karata i na taj način obezbijediti efikasnost i kontrolu procesa prodaje karata“, objašnjavaju iz Glavnog grada.
Tek nakon što je u medijima objavljena informacija o postojanju osnovane sumnje za zloupotrebu službenog položaja, naložen je postupak revizije poslovanja.
„Nakon prijema zvaničnog nalaza Službe za unutrašnju reviziju, podnijeta je prijava za krivično djelo zloupotreba službenog položaja u privrednom poslovanju, iz člana 272 stav 2 Krivičnog zakona Crne Gore, protiv nepoznatog učinioca krivičnog djela, a koja je još uvijek nije dala nikakve rezultate“, navode iz Glavnog grada.
U to vrijeme direktor ,,Puteva”, bio je Radenko Bulatović, a sekretarka Sekretarijata za saobraćaj, Lazarela Kalezić kojoj je prestao mandat nakon što je utvđeno da je mimo zakonom propisanog načina zasnivanja radnog odnosa imenovana na mjesto sekretarke, a ne ispunjavajući uslove jer je Kalezić po struci diplomirani inženjer poljoprivrede za ratarstvo.
IZVOR: RTCG
Brod pod portugalskom zastavom, MV Kathrin koji nosi eksplozive namijenjene Izraelu neće ući u Luku Bar, saznaje Portal RTCG iz dobro obaviještenih izvora. Portal saznaje i da će brod u Hrvatsku, te da je zahtjev koji je ranije predat crnogorskoj strani povučen u međuvremenu.
Amnesti Internešnal pozvao je Sloveniju i Crnu Goru da spriječe brod pod portugalskom zastavom, MV Kathrin, da pristane u njihove luke zbog jasnog rizika da bi taj teret mogao doprinijeti ratnim zločinima u Gazi.
Prema informacijama vlade Namibije i portugalskog ministra spoljnih poslova, MV Kathrin nosi eksplozive namijenjene Izraelu.
“Namibijske vlasti su u avgustu odbile da brod uđe u svoju glavnu luku, naglašavajući da njegov operater tvrdi kako teret uključuje osam kontejnera RDX Hexogen eksploziva koji su namijenjeni za Izrael”, navodi AI.
Kako se navodi, izjava kancelarije slovenačkog premijera i portugalskog ministra spoljnih poslova sugerisala je ranije da brod putuje ka Crnoj Gori i slovenačkoj luci Koper, gdje bi trebalo da istovari teret.
„Smrtonosni teret za koji se vjeruje da je na brodu MV Kathrin ne smije stići u Izrael, jer postoji jasan rizik da bi taj teret doprinio ratnim zločinima protiv palestinskih civila”, kazala je šefica Amnesti Internešnal Slovenija Nataša Posel.
„Namibija je s pravom ispunila svoje međunarodne obaveze sprečavajući MV Kathrin da prenese vojne zalihe u Izrael kroz svoju luku. Sada je na Sloveniji, Crnoj Gori i svim drugim državama da učine isto i da ne olakšavaju nezakonit transfer“, dodala je ona.
Međunarodno humanitarno pravo zabranjuje svim državama da prenose oružje strani u oružanom sukobu kada postoji jasan rizik da bi to doprinijelo ratnim zločinima ili drugim ozbiljnim povredama ovog prava.
IZVOR: RTCG