Politika
Milanović odbio slanje hrvatskih vojnika u misiju podrške Ukrajini
Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović nije dao saglasnost na predlog vladine odluke o učešću pripadnika hrvatske vojske u misiji podrške Ukrajini, saopšteno je danas u Zagrebu. “Hrvatska na rat u Ukrajini ni na koji način ne može bitno da utiče, niti može da ga zaustavi. Ali, promišljenom i odgovornom politikom državnih vlasti može da spriječi širenje
Foto: Savo Prelević
Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović nije dao saglasnost na predlog vladine odluke o učešću pripadnika hrvatske vojske u misiji podrške Ukrajini, saopšteno je danas u Zagrebu.
“Hrvatska na rat u Ukrajini ni na koji način ne može bitno da utiče, niti može da ga zaustavi. Ali, promišljenom i odgovornom politikom državnih vlasti može da spriječi širenje rata prema hrvatskim granicama i obezbijedi mir i sigurnost svim hrvatskim građanima. Zato sam odbio da dam prethodnu saglasnost na odluku o učešću hrvatske vojske u misiji podrške Ukrajini”, objasnio je Milanović, prenijela je u saopštenju njegova pres služba.
Vlada Hrvatske je putem ministra odbrane tražila od predsjednika i vrhovnog komandatna Oružanih snaga prethodnu saglasnost na predlog odluka o učešću hrvatskih vojnika u misijama, operacijama i aktivnostima NATO-a, Evropske unije i Ujedinjenih nacija.
Prema hrvatskom Ustavu, sve predložene odluke donosi Hrvatski sabor većinom glasova svih poslanika ako predsjednik države za odluke da prethodnu saglasnost.
Ukoliko predsjednik uskrati saglasnost, Hrvatski sabor može takve odluke da donese samo dvotrećinskom većinom svih poslanika.
Vlada je, kako se navodi u saopštenju, tražila saglasnost za 13 odluka, među kojima i su nastavak učešća pripadnika vojske u NATO operacijama KFOR i SEA GUARDIAN, kao i u misiji u Iraku.
“Predsjednik nije dao prethodnu saglasnost jedino na odluku o učestovanju pripadnika Hrvatske vojske u NATO aktivnosti za sigurnosnom i obučnom podrškom Ukrajini (NSATU)”, navodi se u saopštenju.
Milanović je ocijenio da ta misija može “potencijalno štetno djelovati na nacionalne interese Republike Hrvatske”.
“Prema Ustavu, Vlada može zatražiti od Hrvatskog sabora glasanje o predloženoj odluci i ako Vladin predlog odluke dobije podršku dve trećine poslanika, odluka će stupiti na snagu i predsjednik će je poštovati”, navodi se u saopštenju.
Milanović je podsjetio da se vladin predloge zasniva na odluci NATO-a sa sastanka iz jula ove godine u Vašingtonu, na kojem je i on učestvovao, ali da se nije protivio toj odluci na nivou NATO, jer države članice same odlučuju hoće li i na koji način učestvovati u toj aktivnosti.
“Važno je znati da predsjednik ni na koji način nije bio konsultovan oko stavova koje je Republika Hrvatska zastupala u pripremi navedene odluke. Kršeći, opet, svoju ustavnu obavezu, koja Vladi nalaže saradnju s predsjednikom na području spoljne politike i odbrane, Vlada je ne samo preuzela obavezu u ime Hrvatske već je i pripremila navedenu odluku o slanju pripadnika oružanih snaga bez konsultacija s predsednikom”, ističe se u saopštenju.
Takođe se podseća da je predsjednik Hrvatske “vrlo jasno komunicirao svoj stav da se protivi učešću pripadnika oružanih snaga u takvim misijama”.
“Ruska agresija na Ukrajinu je nedopustiva i predstavlja kršenje međunarodnog prava koje svi moramo osuditi. Predsjednik je u više navrata ponovio i stoji kod stava da je Ukrajina žrtva agresije i da joj i Hrvatska treba pružiti svu moguću humanitarnu pomoć”, ističe se u saopštenju.
Uprkos vojnoj pomoći koju prima Ukrajina, kraj rata se ne nazire već, kako navodi predsjednik, prijeti opasnost da se rat proširi i van granica Ukrajine.
“Zadatak predsjednika države, a po njegovom mišljenju i zadatak svih hrvatskih državnih institucija, zaštititi Hrvatsku od rata i preduzeti sve mjere da bi Hrvatska ostala van ratnih sukoba. Upravo zbog toga predsjednik nije dao prethodnu saglasnost”, dodaje se u saopštenju.
Ističe se da Hrvatska kao punopravna članica ima obavezu i dužnost prema svojim saveznicima u NATO-u i predsjednik “ni na koji način ne dovodi to u pitanje”.
Milanović je naglasio da je rat u Ukrajini posljedica ruske agresije, ali da ne predstavlja napad na neku od članica NATO-a i ne može biti aktiviran član 5. Sjevernoatlantskog ugovora pa ne postoji ni međunarodno-pravna obaveza učešća Hrvatske u aktivnostima koje bi je povezale s tim ratom.
IZVOR: Vijesti
Aktuelnosti
Društvo
Prijestonica Cetinje i crnogorska porodica iz Berlina organizuju humanitarnu akciju “Prijestonica srcem”
Osim pomenute akcije, ista porodica je ove godine obezbijedila i novogodišnje paketiće za svu djecu Cetinja, koji će biti podijeljeni na Dvorskom trgu sjutra, 22. decembra 2024. godine, sa početkom u 11 časova.
Praznici su vrijeme zajedništva, ljubavi i podrške i zato Prijestonica Cetinje, Turistička organizacija i Centar za kulturu sa zadovoljstvom najavljuju da će manifestacija “Novogodišnja priča u Prijestonici“, koja se održava od 21. decembra do 7. januara dobiti poseban humanitarni karakter.
U prazničnom duhu solidarnosti i činjenja dobrih djela, uoči početka manifestacije na Dvorskom trgu postavljena je posebno uređena kućica u kojoj su izložene plišane brendirane igračke i ukrasne šolje.
U znak zahvalnosti za svaku donaciju, zainteresovani posjetioci bazara dobiće jedan od pažljivo odabranih artikala iz ponude, a sav prikupljeni prihod biće usmjeren ka nevladinim organizacijama sa Cetinja koje se bave najranjivijim kategorijama stanovništva. Posebno ističemo da je plišane igračake i šolje obezbijedila crnogorska porodica iz Berlina, koja je već više puta pokazala veliku humanost pomažući onima kojima je to najpotrebnije – saopštili su iz Prijestonice.
Kako dodaju, osim pomenute akcije, ista porodica je ove godine obezbijedila i novogodišnje paketiće za svu djecu Cetinja, koji će biti podijeljeni na Dvorskom trgu sjutra, 22. decembra 2024. godine, sa početkom u 11 časova.
Pozivamo sve građane i posjetioce da posjete kućicu, podrže ovu inicijativu i uživaju u prazničnom duhu solidarnosti. Dobro došli na Dvorski trg, gdje vas očekuju odlična atmosfera, muzika, ukusna hrana, i, što je najvažnije, prilika da zajedno učinimo dobro djelo – navode iz gradske uprave.
Društvo
Odgođen nastup Indire Force, Goca Tržan otvara “Novogodišnju priču”
Večeras od 20 sati
Treću “Novogodišnju priču” u Prijestonici večeras u 20 sati otvoriće Goca Tržan.
Iako je bilo planirano da na otvaranju nastupi Indira Forca, njen nastup odgođen je zbog Dana žalosti u Hrvatskoj i tragedije koja se dogodila u Zagrebu.
Kako su saoptšili iz Prijestonice, o novom terminu koncerta javnost će biti naknadno obaviještena.
Društvo
Vlada proglasila ponedjeljak za Dan žalosti
Zbog tragedije u Zagrebu
Vlada Crne Gore proglasila je ponedjeljak za Dan žalosti povodom tragičnog događaja u školi u Zagrebu, rekao je premijer Milojko Spajić.
Jedan tinejdžer nožem je u petak u zagrebačkoj Osnovnoj školi “Prečko” povrijedio učiteljicu i šestoro učenika, od kojih je jedno dijete preminulo.
“Upućujemo saučešće porodici i prijateljima nastradalog djeteta i molimo se za brz oporavak povrijeđenih. Naše misli su sa našim susjedima”, kazao je Spajić u objavi na platformi X.
Društvo
Radulović: Pomorska linija Bar-Bari kreće krajem juna
“Četvrta pomorska linija koju je uspostavila aktuelna Vlada”
Pomorska linija Bar-Bari biće krajem juna ponovo uspostavljena, u saradnji s hrvatskom Jadrolinijom, saopštio je ministar pomorstva Filip Radulović i dodao da saobraćati do kraja septembra.
“Nastavljamo s intenzivnim naporima na širenju pomorske mreže i unapređenju regionalne povezanosti. Linija Bar-Bari će omogućiti siguran i efikasan transport putnika i robe”, rekao je Radulović.
On je dodao da je to četvrta pomorska linija koju je uspostavila aktuelna Vlada, što je značajan korak u razvoju pomorske infrastrukture Crne Gore.
Radulović je podsjetio da su tokom ove godine u funkciji bile linije Budva-Dubrovnik i Bar-Ankona, dok je za narednu planirana i nova od Kotora do Dubrovnika.
“Svaka nova linija doprinosi jačanju naše ekonomije, razvoju turizma i otvaranju novih mogućnosti za građane i privredu. Ove inicijative potvrđuju našu posvećenost da Crnu Goru pozicioniramo kao ključnu tačku na pomorskoj karti Jadrana”, saopštio je Radulović.
On je poručio da Vlada ostaje predana realizaciji projekata koji unapređuju kvalitet života građana, otvaraju nova tržišta i dodatno osnažuju položaj Crne Gore u regionu i šire.
Politika
Blokada parlamenta uvodi državu u privremeno finansiranje
Rasprava o budžetu na radnim tijelima i plenumu planirana je za narednu sedmicu.
Usvajanje budžeta za narednu godinu moglo bi izostati ukoliko opozicija nastavi da blokira rad parlamenta, što bi državu uvelo u privremeno finansiranje, odnosno izdvajanje novca “na kašičicu”.
Od toga, prema nezvaničnim informacijama Vijesti, strahuje vlast, jer se bliži zakonski termin (31. decembar) za usvajanje budžeta za narednu godinu.
Opozicija je u petak spriječila održavanje premijerskog sata i najavila da neće dozvoliti održavanje sjednica sve dok ne bude povučen zaključak Ustavnog odbora prema kojem je Skupština konstatovala prestanak funkcije sutkinji Ustavnog suda Dragani Đuranović, jer je, u skladu sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO), stekla uslov za penziju. Sudije Ustavnog suda su većinski zauzele stav da u penziju idu shodno Zakono o radu, odnosno godinu kasnije.
Rasprava o budžetu na radnim tijelima i plenumu planirana je za narednu sedmicu.
Prema Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, ukoliko se zakon o budžetu ne usvoji do 31. decembra, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava “do jedne dvanaestine stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”.
Država je u 2021. godinu ušla sa privremenim finansiranjem, jer vlada tadašnjeg premijera Zdravka Krivokapića koja je konstituisana početkom decembra nije imala vremena da ga pripremi. Privremeno finansiranje je trajalo pola godine.
Izvor Vijesti iz jedne opozicione partije rekao je da misli da te stranke neće učestvovati u radu skupštinskih odbora, ali da ne vjeruje da će blokirati održavanje njihovih sjednica.
Parlament ima 14 stalnih odbora, dok je Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu privremeno radno tijelo. Opozicija ga je napustila u utorak, nakon što je konstatovan prestanak funkcije Đuranović.
Osim toga, poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković saopštio je u četvrtak da je “zamrznuo” funkciju predsjednika Odbora za evropske integracije zbog dešavanja u vezi sa Ustavnim sudom.
Imajući u vidu da je u svakom odboru, osim onog za izbornu reformu, više poslanika vlasti nego opozicije, ta tijela će moći da funkcionišu i odlučuju i ako ih opozicija napusti.
Hronika
Državljani Albanije i Kosova napali radnike trajektne linije Morskog dobra, privedeni na granici
Identifikovavši vozila napadača, policija ih je par sati kasnije, kada su se oni pojavili na crnogorsko-albanskoj granici, zaustavila ne dozvolivši im da izađu iz države i privela.
Petnaestak državljana Albanije i Kosova fizički su napali jutros oko šest sati u Kamenarima nekolicinu radnika trajektne linije Morskog dobra.
Prema nezvaničnim saznanjima “Vijesti” oni su sa jednim automobilom albanskih, jednim britanskih i dva vozila italijanskih tablica, došli na trajektni prelaz iz pravca Herceg Novog i pokušali da preko već formiranog reda vozila koja su ovdje čekala na ukrcaj, uđu na trajekt koji je trebalo da isplovi prema Lepetanima.
Posada trajekta i redari Morskog dobra na obali u tome su ih spriječili i zadržali na obali dok se na brod nisu ukrcala sva vozila koja su prije ovih stigla i u redu čekala na ukrcaj.
To je ražestilo albanske i kosovske državljane pa su oni odjednom svi izašli iz automobila i zajedno fizički nasrnuli na radnike trajektne linije.
U opštoj tuči koja je nastala, povrijeđena je nekolicina radnika od kojih jedan malo teže jer su ga napadači gurnuli sa rampe trajekta na obalni usjek pristaništa.
Kada su kolegama u pomoć priskočili članovi posade drugog trajekta koji je u međuvremenu pristao u Kamenare, napadači su se povukli, ušli u svoje automobile i odjurili sa pristaništa dalje, zaobilaznim putem oko zaliva, preko Risna i Kotora.
Incident je prijavljen policiji koja je izuzela snimke sa nadzornih kamera na pristaništu.
Identifikovavši vozila napadača, policija ih je par sati kasnije, kada su se oni pojavili na crnogorsko-albanskoj granici, zaustavila ne dozvolivši im da izađu iz države i privela.
Inače, radnici trajektne linije u Boki često su suočeni sa grubim ili nasilnim ponašanjem pojedinih nezadovoljnih ili nervoznih vozača, ili fizičkim napadima u čemu su naročito učestali incidenti koje prave kosovski i albanski državljani -gastarbajteri koji ovuda putuju iz i ka Zapadnoj Evropi.
Izvor: Vijesti