Luča nepokornosti nikad nije ugašena na ovom kršu i nema 13. jula 1941. godine bez 13. jula 1878. godine, koji su simbioza prkosa. Ne postoji važniji datum za naš narod, jer je njime zaokružena vrijednosna vertikala razvoja naše države, zasnovana na slobodi, antifašizmu i jednakosti, poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na prijemu priređenom na Cetinju povodom 13. jula – Dana državnosti Crne Gore.

Ovaj dan, kako je kazao, povezan je sa dva najznačajnija datuma u našoj istoriji.

Trinaestim julom 1878. godine, kada je Crna Gora na Berlinskom kongresu dobila međunarodno priznanje kao nezavisna država i Trinaestojulskim ustankom 1941. godine koji ne samo da je bio uvod u herojsku Narodnooslobodilačku borbu u cijeloj tadašnjoj Jugoslaviji već i prvi masovni antifašistički ustanak u porobljenoj Evropi. Vjekovi borbe za opstanak, na kamenoj raskrsnici Evrope, učinili su ovu zemlju simbolom istrajnosti, čiji je svaki pedalj slobode skupo plaćan životima njenih najboljih sinova i šćeri. Luča nepokornosti nikad nije ugašena na ovom našem kršom – istakao je Milatović.

Nema 13. jula 1941. godine bez 13. jula 1878. godine.

Dva istovjetna datuma u mjesecu, razdvojena 63 godine, zapravo su simbioza slobode i prkosa, kao najvažnijih karakternih odrednica crnogorske državotvorne težnje.Ne postoji važniji datum za naš narod od ovog koji je povod okupljanja, jer je njime zaokružena vrijednosna vertikala razvoja naše države, zasnovana na slobodi, antifašizmu i jednakosti. S toga, kao Predsjednik Crne Gore, radujem se što smo danas ovdje i što, bez obzira na naciju, vjeru ili politička uvjerenja, možemo složno da pošaljemo poruku da od slobodne, antifašističke i jednake Crne Gore nemamo većeg ideala – poručio je crnogorski predsjednik. 

 Svako vrijeme, kako je istakao, nosi nove izazove, a na nama danas je da temelje koje smo osvojili na Berlinskom kongresu i žrtvu učesnika 13. julskog ustanka koju smo dali u narodnooslobodilačkoj borbi, ugradimo u našu budućnost i budućnost naše djece.

Sjećajući se žrtve predaka, u godinama koje dolaze, nama ostaje lakši dio posla – da u miru nastavimo da izgrađujemo našu Crnu Goru, čineći je poželjnim mjestom za život svih nas i stojeći nepokorno na braniku njene slobode. Kao sin, otac i suprug, cijeneći istorijsku i savremenu ulogu crnogorske majke, ćerke, sestre, supruge, današnji dan vidim kao priliku da se podsjetimo njihovog nesebičnog doprinosa i odamo poštovanje za teret koje su nosile i koji nose u društvu kome pripadamo. Baš kao što je Kralj Nikola opjevao u „Balkanskoj carici“, djelu koje samo po sebi predstavlja odu crnogorskim ženama, njihove ruke su na bojnim poljima dodavale borcima za crnogorsku slobodu „vode, praha i olova“, „ostavljajući suze za drugo mjesto i druge dane“ – kazao je Milatović.

Nerijetko su, podsjetio je, i direktno učestvovale u borbama pa je ostalo zapisano da je u toku narodnooslobodiličkog rata u Jugoslaviji učestvovalo 2.546 žena iz Crne Gore, od kojih su 483 izgubile život u ratnim borbama, a njih osam je odlikovano Ordenom narodnog heroja za izvanrednu hrabrost i zasluge u ratu.

Milena Milatović: Smanjiti ekonomsko potiskivanje žena, iskorijeniti svaki vid nasilja

Prisutnima se obratila i prva dama Milena Milatović u želji da da omaž svim ženama čija su postignuća i žrtve, kako je istakla, ugrađeni u temelje naše zemlje.

Danas, takođe želim i da budem glas svih žena koje svojim radom, onim što ga vidimo i onim što ga ne vidimo, značajno doprinose stvaranju nove Crne Gore: pravedne, ravnopravne i jednakih šansi. Žene Crne Gore su svojom nepokolebljivom hrabrošću i snagom dale nemjerljiv doprinos u borbi za slobodu, i zajedno sa muškarcima učestvovale u obnovi zemlje posle rata. Time su trasirale put u konstituisanju novog društvenog poretka koji je doveo do sve većeg učešća žena u političkom i javnom životu u Crnoj Gori – istakla je Milatovićka. 

Iako nam statistički podaci ukazuju da je položaj žena danas u mnogim aspektima bolji nego ikada ranije, svi dobro znamo, dodala je, da imamo još puno posla.

Kako bi postavili zdravije temelje našeg društva, moramo se boriti za smanjenje ekonomskog potiskivanja žena, kao i za dodatno veće uključivanje žena na svim nivoima odlučivanja. Nikada ne smijemo prestati da radimo na podsticanju još veće zastupljenosti žena u politici, biznisu, nauci. I najvažnije: moramo zajedničkim snagama učiniti sve što možemo da iskorijenimo svaki vid nasilja, uključujući i rodno-zasnovano, koje, nažalost, u nekim slučajevima ima tragičan ishod – kazala je Milatovićka istakavši da obrazovane, samosvjesne, osnažene – savremene žene svoj društveni status zasnivaju na znanju i vještinama, svjesne da je jedini istinski uspjeh onaj koji je u cijelosti samo njihov.

Poručila je svima koji, kako je kazala, svojim profesionalnim ili ličnim angažmanom žele da učine društvo ravnopravnijim i pravednijim – da će u predsjedniku i njoj kao prvoj dami uvijek naći bezrezervnu podršku.

„Hrabrost koja se bori bolja je od slabosti koja traje“,kazao je Hegel. Ja vam s ovog ponosnog mjesta poručujem da budemo hrabre. Hrabre kao žene koje su 13. jula utkale svoje živote u biće slobodne Crne Gore. Njegujmo ljubav prema sebi, prema drugima i prema istini. Promjena počinje od nas samih. Uostalom, to dugujemo budućim generacijama, te svojim primjerom moramo pokazati djevojčicama i dječacima koji dolaze kako izgleda ravnopravnost. Jedino na ovaj način ćemo Crnu Goru učiniti boljim, pravednijim i ljepšim mjestom za život – poručila je Milatovićka.

Prijemu prisustvuju predstavnici političkog, naučnog, kulturnog, privrednog i sportskog života Crne Gore, građanski aktivisti, raniji najviši državni funkcioneri, kao i predstavnici diplomatskog kora i visoki zvaničnici međunarodnih organizacija i institucija.