Foto: Youtube/Vlada
Kandidat za predsjednika Pokreta Evropa sad Jakov Milatović ubjedljivo je pobijedio u drugom krugu predsjedničkih izbora, pokazuju preliminarni rezultati.
Prema preliminarnim rezultatima Centra za monitoring i istraživanje (CeMI), na osnovu 91 odsto prebrojanih glasova, Milatović je osvojio 60 odsto glasova, a kandidat Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović 40 odsto.
Izlaznost je, prema podacima CeMI-ja, bila 70,6 odsto.
Centar za demokratsku tranziciju (CDT) je, prema 92,3 odsto prebrojanih glasova, objavio da je Milatović osvojio 58,2 odsto glasova, a Đukanović 41,8.
Ranije su objavili da je izlaznost 70,7 odsto.
Broj zaposlenih u državnim preduzećima u Crnoj Gori prošle godine je bio veći za 2.829 u odnosu na pandemijsku 2020. godinu – pokazala je Analiza finansijskog poslovanja državnih preduzeća koju je uradio Direktorat za centralnu harmonizaciju i razvoj unutrašnjih kontrola Ministarstva finansija (MF), a koju je Vlada usvojila na posljednjoj sjednici.
Tako su, državne kompanije 2018. godine zapošljavale 11.332 lica, 2019 – 11.325 lica, 2020. došlo je do pada broja zaposlenih na 10.748, dok se nakon toga rast nastavio 2021 – 11.161, 2022 – 12.359, da bi prošle godine ta brojka dostigla 13.577 zaposlenih.
Prihodi i rashodi
Prema podacima MF-a, od 2018. godine se registruje kontinuirani rast i ukupnih prihoda i rashoda državnih preduzeća u nominalnom iznosu, uz izuzetak 2020, kada se bilježi njihov pad usljed stečaja u Montenegro erlajnzu i pandemije.
U 2018. godini prihodi su iznosili 790,7 miliona, 2019. godine 831,1 milion, a 2020. godine 681,20 miliona.
U 2021. godini prihodi državnih preduzeća su se približno vratili na nivo prije pandemije oko 812,5 miliona, da bi u 2022, ostvarili dodatni rast od 40 odsto i dostigli 1,14 milijardi eura. Nakon ovog visokog rasta, u 2023. godini je zabilježen znatno sporiji rast od svega jedan odsto, što je u nominalnom iznosu oko 11 miliona eura, pa su prihodi iznosili 1,15 milijardi – navodi se u Analizi.
Tokom ovih godina rasli su i rashodi, uz izuzetak 2020. i 2023. godine.
Većina preduzeća bilježi rast rashoda i tokom 2020, dok trend pada dominantno opredjeljuje stečaj u Montenegro erlajnzu (85 miliona na kraju 2019). Na kraju 2022. godine ukupni rashodi državnih preduzeća su porasli za 35,3 odsto i dostigli 1,11 milijardi. Prema podacima za 2023. rashodi su zabilježili pad od 8,3 odsto ili 88,9 miliona, dominantno usljed pada rashoda u sektoru energetike, koji rast u sektorima saobraćaj i industrije nije mogao nadomjestiti – pokazuje Analiza.
Poslovni rezultat
Tako su državne kompanije na kraju 2021. godine ostvarile negativan rezultat u ukupnom iznosu od 7,4 miliona eura, dok je na kraju 2022. ostvaren pozitivan neto rezultat od 36,4 miliona.
Prošle godine zabilježen je izuzetan napredak u poslovanju privrednih društava u većinskom vlasništvu, pri čemu je ostvaren neto rezultat od 115,6 miliona eura. Tako je u 2021. godini polovina preduzeća poslovala pozitivno, u 2022. godini taj procenat je iznosio 57 odsto, dok je prošle godine njih 68 odsto ostvarilo pozitivno poslovanje – pokazuju podaci MF.
Ipak, iz MF napominju da trećina preduzeća i dalje negativno posluje, što zahtijeva pojedinačnu detaljnu analizu. U posljednje tri godine njih 12 je konstantno ostvarivalo negativan rezultat.
Čak 16 od 50 državnih preduzeća nalazi se u kategoriji visokog i veoma visokog rizika, što predstavlja 33 odsto ukupnog udjela analiziranih preduzeća. Uzimajući u obzir činjenicu da skoro 25 odsto privrednih društava u većinskom vlasništvu države u posljednje tri godine u kontinuitetu ostvaruje gubitke, moramo konstatovati da oni i u budućnosti nose povećan rizik od negativnog poslovanja – ukazuju u Analizi.
Od 50 preduzeća, najveći dio njih je, čak 70 odsto, u sektorima saobraćaja, energetike, turizma i životne sredine.
Ukupni poslovni prihodi državnih preduzeća na kraju 2023. godine iznosili su preko milijardu eura, što čini 17 odsto BDP-a, dok je ukupni vlasnički kapital iznosio 3,6 milijardi eura ili oko 50 odsto BDP-a. Zaposleni u državnim preduzećima centralnog nivou čine udio između pet i šest odsto ukupne zaposlenosti u državi, uključujući i privatni i javni sektor – stoji u analizi.
Ocjenjuje se da je od 2021. godine vidljiv postepeni oporavak profitabilnosti, ali da se ona još nije vratila na nivo prije pandemije. Koeficijenti likvidnosti državnih preduzeća su u padu, što ukazuje da imaju manje likvidnih sredstava sa kojima mogu izmiriti kratkoročne obaveze nego prije pandemije.
Rizici
MF je ovom Analizom identifikovalo 17 rizika koji bi potencijalno mogli ugroziti poslovanje državnih preduzeća. Na prvom mjestu su rizici u servisiranju obaveza tokom iduće godine kada se planira osmomjesečni zastoj TE Pljevlja zbog ekološke rekonstrukcije, ali kako dodaju, očekuju da će se uz optimizaciju troškova ovi izazovi prevazići. Osim toga, ukazuju na kamatni rizik kompanija koja imaju kredite sa varijabilnom kamatom, te negativan uticaj kašnjenja u realizaciji investicija. U analizi se navodi i da je došlo do povećanja tekućih troškova amortizacije za preduzeća koja su u ovoj godini radila procjenu imovine, to će se negativno odraziti na bilans uspjeha, a doći će do promjene vrijednosti imovine u bilansu stanja. Visok stepen neizvjesnosti nose oscilacije cijena rente, zaduženja u dolarima, sudski sporovi pojedinih preduzeća te nemogućnost isplate poreskih obaveza po reprogramima.
Ocijenjeno je i da je kod određenog broja preduzeća nema strateškog pristupa, ni jasnih procedura, a da neka nemaju mogućnost investiranja, jer im prihodi nijesu dovoljni. Veliki su i troškovi zaposlenih, pojedini sektori teško nalaze kadrove, a pojedini plaćaju više kako bih zadržali stručne.
Doprinos budžetu
Državna preduzeća su u posljednje tri godine u budžet uplatila preko 282 miliona eura, od čega prošle godine po osnovu različitih poreza 110 miliona eura.
Prema evidenciji Poreske uprave, državna preduzeća su na kraju 2023. godine bila dužna 26,5 miliona eura. Prema podacima Uprave carina, naplaćeni prihodi su na kraju prošle godine iznosili 14,06 miliona eura. Sa prihodne strane, značajna je i uplata dividende koja je u periodu od 2020. do 2023. godine iznosila 49,1 milion eura. Najveći iznos dividende državna preduzeća su uplatila tokom 2021. godine, koji se odnosio na 2020. godinu – 32,6 miliona eura – navodi se u analizi.
Na kraju prošle godine vrijednost izdatih državnih garancija je bila 577,67 miliona eura, od čega su angažovana sredstva iznosila 457,8 miliona. Dug na kraju godine po garancijama izdatim domaćim i ino kreditorima bio je 150,57 miliona, što je 2,2 odsto BDP-a.
Izvor: Pobjeda
Snimanje filma Peaky Blinders je zvanično završeno, a ova informacija potvrđena je na Instagram profilu platforme Netflix.
Film je kreiran kao nastavak istoimene BBC-jeve serije autora Stivena Najta.
Kriminalistička serija “Peaky Blinders” imala je šest sezona i emitovala se od 2013. do 2022. godine.
U objavi na kojoj je potvrđen završetak snimanja, podijeljena je i nova fotografija sa seta sa Kilijanom Marfijem u ulozi Tomasa Šelbija i Berija Kogana čija uloga još nije poznata.
Kako piše Digital Spy, film bi trebalo da se zove “The Immortal Man”. Radnja filma pratiće preostale članove porodice Šelbi za vrijeme Drugog svjetskog rata.
Kreator serije i scenarista nadolazećeg filma Stiven Najt prošlog mjeseca je otkrio da je film sniman u studiju Digbet Loc u četvrti Digbet u Birmingemu.
Izvor: Klix.ba
Španska Vlada i sindikati postigli su dogovor o skraćenju radne sedmice na 37,5 sati.
Predstavnici španske Vlade i dva najsnažnija sindikata u zemlji potpisali su u petak dogovor o skraćenju radne sedmice sa 40 na 37,5 sati bez smanjenja zarade, prenosi Capital.ba.
Ministarka rada Jolanda Diaz saopštila je tom prilikom da je u pitanju potez “koji će se proučavati na univerzitetima širom svijeta”.
Udruženje poslodavaca se ne slaže sa tom odredbom i u novembru se povuklo iz višemjesečnih pregovora, ali će Vlada uspjeti da sprovede mjeru i bez njihove pomoći ako obezbijedi političku podršku u parlamentu, piše Pais.
Kako se navodi, radnici mogu da rade i više od maksimalnih 37,5 sati sedmično, a svaki sat iznad toga će se računati kao prekovremeni rad.
Kompanije koje se ogluše o ta pravila mogle bi da plate kaznu i od deset hiljada eura po zaposlenom.
Izvršna vlast je takođe nagovijestila da će kreirati sto za socijalni dijalog sa sindikatima i poslovnim udruženjima kako bi se ocijenili rezultati smanjenja radnog vremena.
Pretpostavlja se da će nakon svih političkih procedura ta odredba stupiti na snagu u posljednjoj trećini naredne godine.
Izvor: Biznis.ba
Službenici policije regionalnog centra bezbjednosti „Jug“, u nastavku akcije „Petarda“, zaplijenili su preko 12 hiljada komada pirotehničkih sredstava namijenjenih ilegalnoj trgovini, saopštili su iz Uprave policije.
Navodi se da su pirotehnička sredstva oduzeta u Tivtu, Ulcinju i Kotoru.
Podsjeća se da je policija prethodno u Podgorici i Danilovgradu zaplijenila preko 23 hiljade komada pirotehnike, što je ukupno preko 35 hiljada zaplijenjenih komada pirotehničkih sredstava do sada.
Iz policije su rekli da je u akciji koju su sproveli službenici Odjeljenja bezbjednosti (OB) Tivat, a shodno nalogu suda, u naselju Kava, izvršen pretres stana i drugih prostorija, trgovinskog objekta i vozila, koje koristi Tivćanin M.B. (61).
„Tom prilikom je pronađena veća količina pirotehničkih sredstava-petardi i vatrometa, kao i cigarete bez akcizne markice i ukupno oduzeto 5,5 hiljada komada različitih vrsta petardi, 106 različitih vrsta vatrometa i 110 paklica različitih vrsta cigareta“, kaže se u saopštenju.
Kako se dodaje, o događaju je obaviješten dežurni tuzilac u Kotoru, po čijem je nalogu protiv M.B. pdnijeta krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljena trgovina.
„Istovjetna akcija izvedena je na teritoriji OB Ulcinj kada je pretresom stana i drugih prostorija koje koristi lice R.D.(25) pronađeno i zaplijenjeno 2.497 komada različitih vrsta petardi i vatrometa upakovanih u 66 razlicitih pakovanja, koji su bili namijenjeni za dalju prodaju i distribuciju“, kaže se u saopštenju.
Iz policije su rekli da će se postupajući tužilac naknadno izjasniti o kvalifikaciji djela.
Dodaje se da su službenici kotorske policije pretresom stana i drugih prostorija u naselju Prčanj, koje koristi M.K. pronašli kod istog 4.420 komada petardi različitih vrsta i veličina.
„I shodno tome Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru protiv M.K. podnijeli su krivičnu prijavu zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljena trgovina“, navodi se u saopštenju policije.
Oni su rekli da, uzimajući u obzir posljedice po život, zdravlje, i bezbjednost ljudi, životne sredine i imovine koje nastaju upotrebom pirotehničkih sredstava raznih nivoa rizika, a koje mogu rezultirati tjelesnim povredama sa trajnim posljedicama, snažno apeluju na građane, naročito roditelje, da odgovornim i savjesnim pristupom vrše nadzor nad djecom i preveniraju moguće posljedice po zdravlje, i da ne omogućavaju djeci i mladim ljudima pristup pirotehničkim sredstvima.
„U tom kontekstu podsjećamo da su najčešće tjelesne povrede uzrokovane nepravilnim rukovanjem pirotehnikom kao i neispravnim pirotehničkim sredstvima“, kaže se u saopštenju.
Dodaje se da će Uprava policije u danima koji predstoje, kao i danima praznika, sprovoditi intenzivne, represivne i prioritetne planske aktivnosti usmjerene prevashodno na zaštitu najranjivijih kategorija- djece i lica mlađe dobi.
„A zatim i procesuirati osobe koje se bave nezakonitom prodajom pirotehnike, kao i nesavjesnih osoba čijim se radnjama ugrožavaju građani, a sve u cilju održavanja stabilnog javnog reda i mira i stvaranja pogodnog i bezbjednog ambijenta za život svih građana“, zaključuje se u saopštenju.
Praznici su vrijeme zajedništva, ljubavi i podrške i zato Prijestonica Cetinje, Turistička organizacija i Centar za kulturu sa zadovoljstvom najavljuju da će manifestacija “Novogodišnja priča u Prijestonici“, koja se održava od 21. decembra do 7. januara dobiti poseban humanitarni karakter.
U prazničnom duhu solidarnosti i činjenja dobrih djela, uoči početka manifestacije na Dvorskom trgu postavljena je posebno uređena kućica u kojoj su izložene plišane brendirane igračke i ukrasne šolje.
U znak zahvalnosti za svaku donaciju, zainteresovani posjetioci bazara dobiće jedan od pažljivo odabranih artikala iz ponude, a sav prikupljeni prihod biće usmjeren ka nevladinim organizacijama sa Cetinja koje se bave najranjivijim kategorijama stanovništva. Posebno ističemo da je plišane igračake i šolje obezbijedila crnogorska porodica iz Berlina, koja je već više puta pokazala veliku humanost pomažući onima kojima je to najpotrebnije – saopštili su iz Prijestonice.
Kako dodaju, osim pomenute akcije, ista porodica je ove godine obezbijedila i novogodišnje paketiće za svu djecu Cetinja, koji će biti podijeljeni na Dvorskom trgu sjutra, 22. decembra 2024. godine, sa početkom u 11 časova.
Pozivamo sve građane i posjetioce da posjete kućicu, podrže ovu inicijativu i uživaju u prazničnom duhu solidarnosti. Dobro došli na Dvorski trg, gdje vas očekuju odlična atmosfera, muzika, ukusna hrana, i, što je najvažnije, prilika da zajedno učinimo dobro djelo – navode iz gradske uprave.
Treću “Novogodišnju priču” u Prijestonici večeras u 20 sati otvoriće Goca Tržan.
Iako je bilo planirano da na otvaranju nastupi Indira Forca, njen nastup odgođen je zbog Dana žalosti u Hrvatskoj i tragedije koja se dogodila u Zagrebu.
Kako su saoptšili iz Prijestonice, o novom terminu koncerta javnost će biti naknadno obaviještena.